Aadee ruttotoo Lewru ko he hitaande 2025

0
835
Ruttaade lewru
Ruttaade lewru

E wiyde NASA, ɗoo e hitaande 2030 (ɗoo e duuɓi 8) aadee en maa koɗ he lewru. Wonaa ruttaade toon tan, arta he Ngaawe (Leydi), kono ko wonde toon, duumoo toon. Tee ɗuum maa won ko neeɓaani, ko idii nde sikkanoo ndee. Tuddunde ine anniyaa sompeede toon he ndeeɗoo sappannde (he ɗii duuɓi sappo). Ine gasa ɗum laatoo he gootal e daawe tuugnorgal Artemis : Artemis 1, Artemis 2, Artemis 3, Artemis 4 ekn…

Ko he lappol Artemis 1 wonaa gila 16 jolal 2022, ñalnde fiisee mum gadano lottaa ñalnde 16 jolal (noowammbar) 2022. Faandaare maggol ko waɗde hoolkiso mawngo fuɗɗortoongo lottugol fiisee Space Launch System (SLS), neldugol nguuna inniraaka Orion ka hoɗaaka ngam taartaade Lewru, arta he Leydi. Ngolɗoo lappol fokkitii kisa ñalnde 16 jolal 22 caggal nde dirtinaa he cili keewɗi.

Mbele Ameriknaaɓe e leyɗe goɗɗe jiylotooɗe yahde lewru ɓee ngoni ko e heblude « eggugol aadee faade ɗaŋre woɗnde » so tawii Ngaawe nattii hoɗaade ? Walla ɗumɗoo jeyaa tan ko he jikkuuji neɗɗo yiɗde anndude ko woni he taariindi mum ?

Ko goonga, geɗe ɗiɗi ine njeyaa hannde e ngoƴaaji aadee en ɓurɗi mawnude. Goo, ɓeydagol nguleeki weeyo e baylagol ngonka leydi men ndii, haa ko ine hulaa, ɗoo e duuɓi, Ngaawe hoɗotaaka Alla e nguleeki, walla sabu musibbaaji tago : ile, kujjitgol gure daande maaje, heegeeji, golwole ekn… Ɗiɗi, en njiyii yimɓe ine ɓeydoo ñalnde kala heewde : en ngonii ko ɓooyaani koo miliyaaruuji jeetati aadee dow Leydi. Mbele ndi faaɗirtaa en ɗoo e duuɓi seeɗa ? Ɗum noon ngoƴa kaalaaɗo dow oo ine faamnii.

Ko waawnoo heen wonde fof, Nasa e Nokku Orop toppitiiɗo weeyo (ESA) e Njuɓɓudi Siin toppitiindi weeyo (CNSA) ine mbaɗti hakkille no feewi he goodgol penndam ndiyam he Lewru (Nguurdam aaɓnotaako ɗo ndiyam alaa). Ine jeyaa e golle ndeegoowa Nasa inniraaka Viper neldoyteeka toon he maayirɗe 2024, fotde, natde, asde, sunnaade ndiyam he wuddu worgo lewru hee.

Kono, ngam jaabaade naamnal dow ngal, hono yiɗde aadee hoɗoyde lewru, alaa sikke. Aadee kay ine toɓɓi ko ɓuri ɗoon woɗɗude so hoɗoyde Mbaañ (Mars). Hooreejo Nasa wiyi, caggal nde lappol Artemis 1 ngol diwi ndee : « Amin nduttitoo dow Lewru ngam ekkaade wuurde toon, ngam heblaade neldude yimɓe to Mbaañ ».

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.