Huunde e batte ɓeydagol nguleeki weeyo

Ɓeydagol nguleeki weeyo

0
3714

Faandaare Joɗnde COP21 e lewru desaambar 2015 to Pari ko haaɗnude ɓeydagol nguleeki weeyo e 2°C. Annduɓe ɓee mbiyiino ndeen, “so yimɓe mbaylaani aadaaji mum en nguurndam ngam yettaade ndeen faandaare, musibbaaji mawɗi ina ndooki.”

Fotde maɓɓe jeertinde yimɓe sibu ɓeydagol nguleeki weeyo ina jogii batte keewɗe ɗe moƴƴaani e nguurndam aadee. Eɗen mbaawi limtude heen :

« Duuɗe aljanneeje » maa kujjit. E nder duuɓi 50 jawtuɗi ɗii, tolno geec ɓeydiima santimeetaruuji 10 (10 cm). E wiyde haralleeɓe, ɗuum koko ɓeydotoo e duuɓi paaɗi, ko ina wona meeteer e nder duuɓi 100 haa 200 paaɗi, fawaade e ƴergol geecuuji e caaygol galaas gulli Leydi sabu ɓeydagol nguleeki weeyo.

Adotoo tinde batte ƴergol geecuuji fof ko dente duuɗe Pasifik (archipels), haa arti noon e duuɗe Marshall, duuɗe Polinesi, Maldiif (geec innjeejo) e huunde e duuɗe diiwaan Asi (Filipiin e Inndonoosi). E wiyde wiɗto CNRS wooto waɗanoongo e 2014, 10 000 haa 20 000 duunde koko majjata menndeŋ e teeminannde ngon-ɗen ndee (ko adii 2100). Ko ɗuum addannoo yimɓe hoɗɓe e nduukon Bikini nder Pasifik, ɗaɓɓude moolaade e hoɗtineede nder Dental dowlaaji Amerik.

Huunde e gure mawɗe maa kujjit. Gure teeru mawɗe mahanooɗe ɗo toowaani (ɓurɗe geec lesɗude) ina mbaawi ilde, ko nanndi e Senngapuur, Miami, New York, Amsterdam, Rotterdam, Nuwaasoot, ekn.

Guubiliiji/mobbooji ɓeydoo doowlnude. E wiyde haralleeɓe, guubiliiji  (uragaaji e tifoŋaaji) guttooji e won e nokkuuji Leydi men maa ɓeydo semmbolinde sabu ɓeydagol nguleeki, sibu ɗi ƴoogata semmbe majji ko e semmbe biimtotooɗo e geec (uragaaji Harvey, Irma, Maria, Jose, Katia guttunooɗi to Karaybe) . Guubiliiji ina njogii inɗe keewɗe e fawaade e deedal guubiliiwal ɗo ɗi nguttata ɗoo. Nii woni, helmere Wuubiliiru (walla wuubiliiru ŋoriiru) herorii ɗum tan ko geec iñnjeejo e pasifiijo worgo. So tawii ko to Atlantik rewo walla to Pasifik rewo guubiliiji ɗii mbiyetee ko Uragaa (Ouragan); so tawii noon ko to Pasifik hirnaange rewo wiyee Tifoŋ (typhon).

Kaaɗtudi nguleeki. Ina jeyanoo e paandaale mooɓondiral Pari, waɗde feere mbele ɓeydagol nguleeki weeyo ina jaasa 2°C. So ndee faandaare yettaaka, tijjooɓe ina ɗaminii dumunnaaji nguleeki ɓurtuki ɓurɗi heewde e juutde. E nder ɗuum, ina ɗaminaa maa « nokkuuji leppunooɗi ɓeydo heewde toɓooli, nokkuuji joorɗi ɓeydoo yoorde ».

Fatraaji ɓuuɓol mawngol to Orop. Kono kadi, ɓeydagol nguleeki weeyo maa jibin dumunnaaji ɓuuɓol mawngol, to gulli leydi to Orop (e yeru).

Cumuuji ladde ɓurɗi heewde. E lebbi cakkitiiɗi ɗii, cumuuji ladde keewɗi mbaɗii to Portugaal, Kanadaa, Dowlaaji Amerik dentuɗi, Itaali, Farayse … tawi ina jeyaa eko saabii ɗum en nguleeki. Ɗuum yoornata kuɗooli e leɗɗe haa njaawa jaɓde jayngol.

250 miliyoŋ mooliiɗo sabu ngonka weeyo ɗoo e 2050. Yoorooji e guubiliiji e ile mawɗe maa ɓeydo heewde e doolnude. E duuɓi paaɗi, ɗumɗoo ina jogori saabaade uujo fotde 250 miliyoŋ neɗɗo ɗoo e hitaande 2050. «Gila e jooni, mooliiɓe sabu musibbaaji weeyo kam e mooliiɓe sabu golwole poti keeweendi. Joyaɓe nay (80%) e maɓɓe nguuri ko e leyɗe worgo. Hakkunde 2011 e 2014, mooliiɓe ngonka weeyo tolniima  e 83,5 miliyoŋ.”

Ɓeydagol baasal. 100 miliyoŋ neɗɗo maa ngontu waasɓe no feewi, tee ko yimɓe waasɓe ɓee kadi ɓurata fof tinde batte ɓeydagol nguleeki kii. Sibu maa ɗum battin e toɓooli, ɗum noon e coñal, ndeke e keɓagol nguura. Ko Afrik fof noon ɓurata tinde ɗeen batte ŋakkeende nguura e ɓeydagol cogguuli geɗe nguura.

E miijo Fedde ngenndiije dentuɗe, ko ina tolnoo e 600 miliyoŋ neɗɗo ina mbaawi heegeede ɗoo e 2080. « ɓeydagol musibbaaji weeyo, ɓeydagol nguleeki diƴƴe geec, ile mawɗe e yoorooji ina mbattina e kattanɗe keɓgol nguura ».

Ɓeydagol ñawbuuli. Ñawbuuli ɓeydodtoo ko e nguleeki kii e musibbaaji weeyo goɗɗi ɗii (ile, mobbooji ekn.) Maa ɗi ɓeydu njuuteendi muddaaji raaɓo-raaɓo ñawbuuji ɓowɗi ngaddata, yeru, so nguleeki weeyo ɓeydiima hedde 2°C haa 3°C, jontinooje ina mbaawi ɓeydaade fotde 5% (hedde 150 miliyoŋ neɗɗo). E wiyde OMS, « ñawu dennge ina waawi yettaade miliyaaruuji ɗiɗi neɗɗo ɗoo e 2080 ».

Ñawbuuli ndogu reedu, ko ɓuri heewde daaɓrooji diƴƴe, ina mbaawi ɓeydaade fotde 10% e duuɓi 15 paaɗi.

Ustagol ciiri kulle. Annduɓe ɓee kiisiima : so degereeji ɗiɗi goɗɗi pawtiima e nguleeki weeyo ɗo yahratnoo ko adii mbaylaandi, ko 5,2% e kulle goodnooɗe ɗee nattata woodde. Ɗuum maa wonoy 16% so nguleeki kii ɓeydiima 5,2°C.

Pirtagol Uddoode Koraay Mawnde (la Grande Barrière de Corail). Uddoode Koraay Mawnde ina lattinii e 348 000 km2 to bannge fuɗnaange rewo tufɗe Ostarali. Tanaaji ɗiɗi ina keti nde : ɓeydagol nguleeki ndiyam kam e ɓeydagol diƴƴe geec wonde asid. Ɗee geɗe ɗiɗi ko tanaa wonande keewal ciiri kooraay guurɗi e Uddoode Mawnde ndee, mooftunde ko ina wona 400 ciirol koraay, e 1 500 ciirol liingu, e 4 000 ciirol wujo.

Battingol e ndema reseŋ… Hay sanngara maa tin ɗum ! Ɓeydagol nguleeki weeyo e ustagol toɓo maa mbattin e ndema reseŋ (raisin), ɗum noon e peewnugol sanngara. Waɗi noon ko leyɗe mum ndema maa ndiiwtu e yoga e nokkuuji ɗo ɗum remetenoo, ko wayi no saraaji Bordoo walla e naɗde Rhône hedde wuro Lyon (ɗum fof ko to Farayse), walla to diiwaan Toskaan (Toscane) to Itaali.

Dummbugol jolngo diwooje keewngol. Diwooje ina njeyaa e geɗe bayluɗe ngonka weeyo. Weeyo ina jogori yoftoraade keewgol nokkuuji weeyo dummbuɗi (keneeli, dumbitorɗe ekn…).

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.