Baylagol tuugorɗe ɓetirɗe

0
2878
https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.bluewin.ch%2Ffr%2Finfos%2Fsciences-technique%2Fle-nouvelle-definition-mondiale-du-kilogramme-entre-en-vigueur-253194.html&psig=AOvVaw3CUK4mplkqyfcnjv-jWedT&ust=1587666021215000&source=images&cd=vfe&ved=0CA0QjhxqFwoTCKDqjPLS_OgCFQAAAAAdAAAAABAD
https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.bluewin.ch%2Ffr%2Finfos%2Fsciences-technique%2Fle-nouvelle-definition-mondiale-du-kilogramme-entre-en-vigueur-253194.html&psig=AOvVaw3CUK4mplkqyfcnjv-jWedT&ust=1587666021215000&source=images&cd=vfe&ved=0CA0QjhxqFwoTCKDqjPLS_OgCFQAAAAAdAAAAABAD

So en mbiyii ɓetirɗe, njiɗ-ɗen haalde ko ko nanndi e meeteer (ɓetirgal hoorewal njuuteendi) ; kiloogaraam (ɓetirgal hoorewal ñiso),  leƴƴannde (ɓetirgal hoorewal sahaa) ; ampeer (ɓetirgal hoorewal yiite/kuuraa) ; kelwin (ɓetirgal hoorewal wulɓuuɓndi).

Kañje ɓetirɗe ɗee, ɗe tuuginoo ko e geɗe tago. Yeru leƴƴannde tuuginoo ko taƴre ñalawma, kiloogaraam (kg) kañum tuuginoo ko e muul njamndi kaynaandi joɗɗinanooɗo to nokku ina wiyee Sèvres to Farayse. Kiloogaramuuji kuutorteeɗi ɗii fof ko kanko ñemtini (ko puneeje makko), walla mbiyen tuuginoo ko e makko. Koppiiji makko ina mooftanoo e laboratuwaaruuji ɓetirɗe ngenndiiji, sahaa e sahaa fof ina njerondiree e makko (1889, 1948 e 1989) ngam ƴeewtaade so ɗe ɓurtondiraani. Kono teskaama ñiso seede joɗɗinaaɗo oo ina waylodoo e sahaa. Ko ɗuum addani Goomu winndereewu teddeele (keewal teddeendi) e ɓetirɗe (Comité international des poids et mesures) wagginde, e hitaande 2005, baylugol tuugorgal ñiso. Ngool baylugol tuugorɗe ina toɗɗii denndaangal ɓetirɗe keddiiɗe ɗee, sibu teskaama kañje fof eɗe ŋakki seeɓde (yuumtude).

Ko ɗuum addani joɗnde 26ɓiire Mooɓondiral Kuuɓtodinngal Teddeele e Ɓetirɗe (26e Conférence Générale des Poids et Mesures (CGPM)) jooɗinoonde tuggi 13 haa 16 noowammbar 2018, waylude tuugorɗe ɓetirɗe yummaaje ɗee kala, rewrude e woote mo alaa luulndiiɗo denndaangal tawtoraaɓe joɗnde ndee. 300 neɗɗo ummiiɓe e 59 leydi ina tawtoraa ndeen joɗnde naatnunde ɗii mbayliigaaji.

 Seede njamndi cakkitto kiloogaraam lomtiniraa fiɓiinde  Plank (Constante de Plank) . Ɓetirɗe ɗee kala hankadi tuugii ko e piɓiiɗe gorwore tago (constantes fondamentales de la nature). Ɓetirgal tuugorgal njuuteendi hono meeteer (m) tuugii ko e njaaweendi annoore nder mehum. Ɓetirgal tuugorgal sahaa, hono leƴƴannde (s) tuugii ko e daawaɓal (fittere, majal) atomere njamndi mbiyeteendi sesiyoom (sésium). Ɓetirgal tuugorgal yiite, hono ampeer (A) tuugii ko e dimngal leslesal. Ɓetirgal tuugorgal wulɓuuɓndi hono kelwin (K) tuugii ko e fiɓiinde Boltzman…

Njaru ɗeen deŋiiɗe jeeɗiɗi ɓalndiije gasii dotteede (dottaama hankadi tee ruttantaake). Nii woni :

Fiɓiinde Plank (constante de Planck), hono ‘’h’’ foti ko e :
h = 6,626 070 15 × 10−34 J s ;

Njaaweendi annoore/lewño, nder mehum hono ‘’c’’ foti ko e :
c = 299 792 458 m/s ;

Dimngal leslesal (charge élementaire) ‘’e’’ foti ko e :
e = 1,602 176 634 × 10−19 C

Fiɓiinde Boltsman (constante de Boltzman) ‘’k’’ foti ko e :
k = 1,380 649 × 10−23 J/K

Nguu mbayliigu tuugorɗe ɓetirɗe waɗtii golloreede

ñalnde 20 mee 2019.

Tesko : Nder ganndal, « fiɓiinde ɓalndiire » (constante physique) ko keeweendi ɓalndiiri ndi ɓeto mum waylotaako.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.