Burkinaa : laawɗingol ɗemɗe ngenndiije

1
117
Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije to Burkina
Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije to Burkina

Kapiteen Ibirahiima Tarawele hollitii yiɗde mum waylude Doosgal leydi Burkinaa Faso mbele ɗemɗe ngenndiije maɓɓe ina laawɗinee, Faraysiire natta wonde ɗemngal gollorgal nder Burkina. Ina jeyaa kadi he mbayligaaji Doosgal ngal, saltaade nanondire to konuyaagal hakkunde Burkinaa e leydi Farayse, kam e jokkondiral to pinal e to renndo hakkunde Wagadugu e Paris.

Hooreejo he mudda Burkinaa e laamu mum njuurnitiima eɓɓaande sariya baylugol Doosɗe leydi nder batu jaagorɗe maɓɓe ñalnde 6 bowte (desambar) 2023. Ko nde nguu batu gasi, ɓe mbayyini ko heewi ko foti wayleede he Doosgal leydi ngal. Ina heen ittude Ñaawirde Toownde (“Haute Cour de Justice”) e Diiso faggudu e renndo (Conseil Economique et Social), e Masloowo Faso (médiateur du Faso), e ɓamtude ɗemɗe ngenndiije waɗta ɗum en ɗemɗe laawɗinaaɗe. Ɗum fof ko hollirde anniya Burkinaa yiɗi ko semmbinde “pinal demokarasi e marde dowla kormiiɗo hakkeeji aadee”.

So Ñaawirde Toownde ndee firtaama, hankadi ñaawata ardiiɓe dawrugol ko ñaawirɗe gaadoraaɗe ɗee. Ko feewti he Diiso faggudu e Renndo kam e Masloowo Faso, lomtotoo ɗum en ko Diiso Ngenndiiwo dente gaadoraaɗe. Fayndaare ngoo diiso renndinta ko mbele won ɓeen hoohooɓe ina tawtoree geɗe leydi, ɓeen ngoni : annduɓe diineeji, e ardiiɓe aada. Ndeen maa ɓe mbaawu ñawndude caɗeele e luure jolooje hakkunde leƴƴi e wuurde kala ko dogata he leydi ndii.

Ɗemɗe Burkina

Burkina ina mari maa won ɗemɗe capanɗe-jeetati-e-go’o (81) kaalateeɗe he diiwanuuji. Ɗemɗe nay ɓurɗe heewde haalooɓe ko Moore, e Fulfwule, e Jula, e Biisa. Ɗe cuɓaama gila 1974 wonde ɗemɗe ngenndiije kaalateeɗe he diiwanuuji keewɗi.

Ɓuri haaleede ko ɗemngal Moore ngati ko leƴƴi ɗiɗi kaalata ngal, Moosinkooɓe e Gurunsinkooɓe, fotde 53% ɓesngu leydi ndii. Angal haalee kadi he leyɗe hono Gaana e Kodduwaar e Mali. Refti heen ko Jula woɗɗondiraani e Bamankan, angal haalee hirnaange Burkina (diiwaan Boobo-Julaso). Angal haalee kadi Gaana e Kodduwaar e Mali. Fwulwule ina haalee rewo Burkina e fuɗnaange, ngal tawta haalooɓe ngal to Gaana e to Nijeer e to Mali wonande sawndiiɓe Burkina. Ɗemngal Biisa woni nayaɓal ɓurngal nder Burkina. Angal woodi kadi Gaana e Togo e Kodduwaar.

Ɗemɗe keddiiɗe ɗee fof ko nokkuuje maa wurankooje. Haalooɓe ɗum en keewaani, kadi ngoni ko dowri lobbiniindi.

Wonnoo ɗemngal laawɗinaangal ko Faraysiire, sikkaaka kadi aɗum natta jooni. Ngal heddoto tawo ɗemngal gollorgal. Ngal pellital Burkina tawtii ngal Mali, leydi ndi Burkina e Niijeer tafdi Maalde Dowlaaji Saahal (Alliance des Etats du Sahel). He wiyde maɓɓe, maa ngal pellital wallit ciynugol jeytaare leyɗe maɓɓe kam e ndeenka dawrugol e faggudu e pinal. Ciftoren ko hono ɗii miijooji ngaddannoo laamu Burkinaa ƴeftude pellital he “suwee” (Korse) ɓennundu nduu, yamirde ɓornateeri «  Faso Dan Fani  » kam e «  Koko Dunda  », bagiiji cañaaɗi he leydi hee ; ɗi kuutoree he senngooji keewɗi haa arti he senngo jaŋde e nehdi, e senngo gollorɗi laamu. Ɗee pellite fof kuccinaama e Suudu Jakkaa toɗɗanoongu he mudda.

Ɗemɗe laawɗinaaɗe e ɗemɗe gollorɗe

Eɗen teskoo noon, ɗee leyɗe tati, ko fewjidooɓe. Kala ko heen ngootiri waɗi, keddiiɗe ɗee mbaɗat hono ɗuum : nde Mali yalti G5 Sahel, Burkinaa e Niijeer ndefti heen ; nde Burkinaa yedditii nanondire to kubbe e «  lempooji  » hakkunde mum e Farayse, Mali e Niijeer ndefti heen ; Ko adii Wagadugu, Bamako waɗtiino Farayse ɗemngal gollorgal tan, ngal natti wonde laawɗinaangal.

Naamnal men ɗoo ko holi ko seerndi ɗemngal laawɗinaangal e ɗemngal gollorgal ? Eɗen nganndi so ɗemngal laawɗinaama firata ko ngal laatiima ɗemngal gollorgal. Kono so tawii ɗemngal laawɗinte tawa ngal wonaa gollorgal, firti ko laawɗingol ngaal ɗemngal ina ŋakki. Fotnoo ko fellitde waɗtude ɗemɗe ngenndiiji ɗe ɗemɗe laawɗinaaɗe, janngirteeɗe, gollortooɗe. So ɓe njiɗii noon ɓe ngoppa ɗoon ɗemngal Faraysiire to bannge kuutoragol mum boowal leydi.

Aamadu Malal Gey

YOWRE 1

  1. On koofnaama, kadi mantaama he golle mon paayodinɗe gonnduɗe caasal e pellital. Pulaar wiyata “Ko baɗɗiiɗo yanata” ko ɗuum waɗi eɗen teskii njomu ngu njiɗmi joofanaade on mbele ene saate. He binndol mon ɗemɗe ɓurɗe haaleede he Burkina Faso, ko limtirɗon” Ɗemɗe nay ɓurɗe heewde haalooɓe ko Moore, e Fulfwule, e Jula, e Biisa.” FULFWULE ɗo fotnoo wonde FULFULDE. Nguun njomo ɗimmitii kadi nde mbinnduɗon: “Fwulwule ina haalee rewo Burkina e fuɗnaange, ngal tawta haalooɓe ngal to Gaana e to Nijeer e to Mali wonande sawndiiɓe Burkina.” Gaagaa njomo binndol nguu, “Fwulwule” ɗo fotnoo wonde Fulfulde, ko ɓuri haawnaade noon ko limed leyɗeele ɗo Pulaar/Fulfulde haalatee ɗe njejjiton heen leydi men Muranti. Ɗuum addanami sikkude binnduɗo o woni ko faamaani, woonde ko ɗemngal Pulaar/Fulfulde o haalata haala mum.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.