Diine : Ñaawooje e sarɗiiji kuɗondiral

1
207

1. Yo a taw huɗondirɓe ɗiɗo ɓee ko hellifaaɓe, hakkilɓe ngam alaa ko defii cukayel e kaangaaɗo. E konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiy noo : “tato mbinndantaake bakkaat, cukayel haa hellifee, kaangaaɗo haa sella, ɗaaniiɗo haa fina.”

2. Nde o noddittoo wonde o yiyii debbo oo ina fija, (ina jina) so tawii ko riiwde reedu, ko nde o noddittoo wonde o lelodaaki e debbo oo fes e nder dumunna mo reedu waawi askitineede e makko. Yeru nde o wiyata : kawrugol amen e jibingol makko ina nakki lebbi jeegom.

So wonaa ko wayi nii, kuɗondiral alaa, ngam laawɗinaaka huɗondirde e dow tuumaamuya, takkugol ɓolol, walla e dow sikke meho, ngam konngol Alla toowɗo oo : “Ee hey mon goongɗinɓe Alla ngoɗɗito-ɗee ko heewi e sikkeeji ngam yoga e sikkeeji ko bakkaat.” (simoore hujaratu: aaye: 12)

E konngol nulaaɗo (JKM) wiy noo, “mi reentinii on sikke”. (Ɗum ɗoo ko jangtoore hawraande)

Tesko: seerde mo debbo oo, o foofta e tampere fiɗtaandu e mette ɓernde, ɓuri moƴƴude e tuumde mo debbo oo haa ɓe kuɗondira.

3. Ñaawoowo oo waɗata kuɗondirgol ngol, ko e yeeso dental juulɓe, yo konnguɗi kuɗondiral ngal mbiyre no aaye oo addiri nii.

4. Ina yiɗaa nde ñaawoowo oo waajotoo gorko oo, hono no konngol nulaaɗo Alla wiy noo: “kala gorko gedduɗo (caliiɗo) ɓiyum, tee omo ƴeewa ɗum, o yiyat Alla maa hoynu mo e jeese adiiɓe e sakkitiiɓe”. Humpiti ɗum ko Abuu Daawuuda e Nisaa iyyu e Ibnu maajah, sellini ɗum Ibnu Hibbaanu.

Ina yiɗaa nde o waajotoo debbo oo kadi, konngol nulaaɗo (JKM) wiy noo “kala debbo naatnuɗo e leñol ɓiɗɗo mo jeyaaka e maggol, o wonaani ɗo Alla dara”.

5. Nde ñaawoowo oo seerndata hakkunde maɓɓe, tee ɓe ngontaa hawritde haa cay, ngam konngol nulaaɗo (JKM) wiy noo “so huɗondirɓe ceerndaama, kawrittaa haa cay.”

6. Ɓiɗɗo oo askitintaake e gorko kuɗondiraaɗo oo, tee ɓe ndonondirtaa, omo askitinee e yumma makko, te eɓe ndonondira ngam ñaawoore nulaaɗo (JKM) nde o ñaawnoo e ɓiɗɗo huɗondirɓe, wonde omo rona neene makko, neene makko ina rona mo. Humpiti ɗum ko Ahmadu

7. So gorko oo wultiima caggal kuɗondiral ngal ɓiɗɗo oo ina askitinee e makko.

EDDAAJI

 HOL KO WONI EDDA ?

Woni edda ko dumunna mo debbo ceerɗo e gorko mum, walla maayraaɗo gorko mum jooɗotoo : o ƴametaake, o resetaake heen.

ÑAAWOORE MUM

Edda ko ko waɗɗii e kala debbo ceeraaɗo walla maayraaɗo jooɗotoo, ngam konngol Alla toowɗo oo : “rewɓe seeraaɓe ina eddinoo laaɓe tati ”. simoore Nagge, aaye: 228

E konngol joomiraaɗo Toowɗo Oo : “ ɓeen saŋkiiɓe e mon ina ɗacci rewɓe, eɓe eddinoo lebbi nay e balɗe sappo (10)”. simoore nagge, maande: 234.

So wonaa ceeraaɗo ko adii naatdiigu, oon eddintaako ngam konngol Alla toowɗo oo : “ ee hey mon juulɓe, so on ndesii rewɓe juulɓe rewti heen ceer-ɗon ɓe ko adii lelnde, ɓeen edda waɗɗaaki ɗum en.” simoore hujaratu, maande 49 | “ So o fiiliima laabi tati e laaɓe mum tati, walla lebbi tati so tawii o fiilotaako”.

FAANDAARE EDDA

Ina jeyaa e paandaale laawɗingol edda ko arata ɗoo koo :

– newnande gorko no ruttorii e ceeraaɗo mum ko aldaa e faweede jawdi, so tawii ceergal ngal ko duttal.

– humpitaade so o wonaa cowiiɗo, ngam jillondirgol askooji.

– ngam renndude e koreeji gorko suno maayde e reende aadi e jiiɓuya dewgal

LEƳƳI EDDA

Leƴƴi edda ngoni ɗii garooji :

1. edda ceeraaɗo piilotooɗo ko lebbi tati ngam Alla toowɗo oo wiyi : ” rewɓe seeraaɓe ina eddinoo laaɓe tati.” simoore Nagge, aaye: 228. So debbo seeraama e laaɓal, refti, o fiilii kadi o laaɓi, refti o fiilii ɗiɗmol kadi o laaɓi, refti tataɓol so o laaɓii ngol edda makko timmi. So tawii ko edda korɗo ko laaɓe ɗiɗi.

2. Edda ceeraaɗo mo fiilotaako ngam mawngu walla cukaaku ko lebbi tati ngam konngol joomiraaɗo toowɗo oo : “ɓeen fiɓtiiɓe fiilayru e rewɓe mon e ɓeen ɓe njontaani fiilaade, edda mum en ko lebbi tati.”  simoore ceergal, maande: 4 So tawii ko ɓe horɓe ko lebbi ɗiɗi tan.

3. Edda cowiiɗo, oon ko maa jibina, ɗum ko o dimo walla korɗo fof poti heen. Daliilu mum ko konngol Alla toowɗo oo : “ edda sowiiɓe joofata ko nde ɓe njibini ”. simoore ceergal, maande: 4

4. Edda mo fiilayru mum dartorii mawngu walla rafi, oon sabboto haa fiilayru mum arta e mum, hay so juutii. So tawii noon ko dartini ɗum koo anndaaka, edda makko ko hitaande. Heen lebbi jeenay ko dumunna cowogol, lebbi tati keddiiɗi ɗii kiisee edda.

Korɗo noon ko lebbi sappo e goo ko Umar Bun Khaɗɗaab ñaawnoo hakkunde sahabaaɓe fof tee hay gooto heen luunndaaki.

5. Edda debbo cankoraaɗo, so tawii ko dimo ko lebbi nay e balɗe sappo. So tawii ko korɗo ko lebbi ɗiɗi e balɗe joy, ngam konngol Alla toowɗo oo : ” ɓeen sankiiɓe e mon ina ɗacci rewɓe, eɓe eddinoo (eɓe njooɗoo) lebbi nay e balɗe sappo.” simoore Nagge, aaye: 234.

6. Edda jaargaaɗo (gonduɗo e ƴiiƴam ɓurtuɗam) wayi ko no edda piilotooɗo nii so omo waawi seerndude ƴiiƴameeje ɗiɗi ɗee. So tawii noon o waawaa seerndude hakkunde majje, tee o alaa aada ñiiɓɗo, yo o eddino lebbi tati no nayeejo piɓtiiɗo nii, walla cukayel ngel yontaani fiilaade.

7. Edda mo joom galle mum haɗtaa (wirnii yiyaaka anndaaka ɗo woni, walla yimɓe nganndaa o mo wuuri walla ko o maayɗo) debbo oo ina fadndoo mo duuɓi nay tuggi nde fiyakuuji makko taƴondiri e mum, caggal ɗuum debbo oo eddinoo, edda maayraaɗo

Jibriil Muusaa Joop
Tel 34 46 64 47

YOWRE 1

  1. Yo’o Allahu yoɓ on moƴƴere mum
    Lowre pulaar. Org ene waɗi fayiida sanne
    Ɗee balɗe fof mi rokkiino waawde
    Naade kono jooni mi heɓii waawde naade
    Yo’o Allahu hokku on yidemom aduna e laakara ko Hamadi kebe to itali

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.