Rawaandu lakde (mbaroodi taktakri) – 1

0
1072
Mbaroodi ladde, mbaroodi taktakri
Mbaroodi ladde, mbaroodi taktakri

Mbaroodi ko gootel e kulle joyi dowrowe to baŋŋe ngonka e to bannge laamu. Ine jeyaa he sifaaji mum tiiɗre e cuusal e bonki. Ndeke mbaroodi ko kullel kulɓiniingel.

Guurndam rawaandu lakde

Mbaroodi heewi wonde ko ɗo ɓadaaki yimɓe, maa walla ɗo ɓuri  yeewde. Hay so tawii  hina ɓadii yimɓe ne, tawata ko hina famɗi kosɗe, maa  dille  keewɗe walla mawɗe.

Nde wonnoo  mbaroodi jeyaa ko e kulle gorooɗe, ndi heewaani hoɗde e  ngaska. Ina  waawi wonde noon he wimmballooji kaaƴe, ngam yiylaade ɓuuɓri, kono wonaa suuɗaade, sabu heewaani ko suuɗatoo, sabu ko ndi kullel ñalawma e jamma fof.

Mbaroodi hina yiɗi ɗo sukki, tawa ina waɗi boowe. Boowe leppuɗe, puɗooje ko wayi no huɗo walla gaandi maa polli, ngam yiɗde wirnaade haa daña no ruɓiri kulle walla wirnoo yiyooɓe no foti fof.

Nde wonnoo mbaroodi jeyaaka he kulle ɓurɗe waawde dogde, ko  ɗuum waɗi hina yiɗi wirnaade haa  ɓadoo, diwana walla birgitanoo ko raddata koo, tee heewi wonde tan ko immal, kono heewaani juutde, sabu wonaa kulle dogooje. Ko  mbaroodi doganta ɓuri heewde e ko dogata, nde wonno wonaa he kulle kulooje ndoga jeyaa. Mbaroodi, ko hulata haɓtoo, ɓuri heewde he ko hulata doga.

To mbarooɗe (barooɗe) nguurata

Barooɗe nguurata ko he nokkuuji jeeri e waalo baɗɗi kaaƴe e maaje maa cewle, e too ñaaruwe e kaaƴe ndenti. To jeeri walla waalo, woni jeereende, ko he ɗiin nokkuuji jawdi lakde heewi wuurde. Ko he ɗiin nokkuuji kulle keewɗe ɓuri yiɗde wonde. Mbaroodi jeyaa ko he kulle musninooje. Kono nguura mum ndowrowa ko teewu. Ko ɗuum waɗi ɗum wonde he kulle ƴiiƴiije. Seto mbarooɗe heewi renndinde ko ɗeye ɓurɗe jiidde, sabu seto  hina heewi wonde keewɗe, wona joyi maa noogaas, kono ina teskaa heewaani ɓurde ɗoon. Mbaroodi fof e wonde kullel renndiyankeewel, kono hoto njejjiten ko he kulle nguurɗe sonngere jeyaa. Sabu kala ko seto mawni, ina saɗtina nguura. Ko goonga keewal seto ina addana ngo huleede to bannge setooji goɗɗi, kono kam seto ko barooɗe dewe e gore maa ngori keewi rentude ngona seto.

To bannge laamu

Ko mbaroodi ngordi heewi ardaade seto, jogoo laamu e kisal seto ngoo. Kala ko fayti e kulle janooje e dental ngal, ko mbaroodi ngordi ndii maa gore ɗee keewi falaade, sabu ina heewi ɗo gore goɗɗe ngari mbiya ina njana he seto he ngam yiɗde foolde gore seto ngoo, laamoo deye ɗee. Ko ɗuum waɗi ko gore ɗee tan keedi e kisal. Deye ɗee keewi ko daranaade nguura, ko ɗuum waɗi mbaroodi deyri ɓuri heewde ko sonngata, kadi ko deye ɗee keewi ardaade sonngere. Kadi, mbaroodi hulaani so wonaa baroodi banndi mum. Nguurndam kulle lakde ko ɓuraa doole, kalaa heen peewnitiingel e goɗngel ngel warat.

Mbaroodi ndeyri ne walla deye ina njogii darnde tiiɗnde he nder nguurdam majje. Fulɓe e anndude barooɗe ɓee mbiyii “ko mbaroodi ndeyri ɓuri ñanngude”.  Ɓe teskii ko ndeyri ndii ɓuri heewde sonngude.

Barooɗe so mbaɗii setooji njogatoo ko keeri keeri. Kala heen ngarndi he ɗo laamu mumen haaɗi, woodat ɗo tiisi walla woppa ɗoon jalte mum. Kala nde setooji, walla kulle goɗɗe njirlii haa njanii  he nduun  henndu, walla njiyi ɗeen goppe, maa nganndu naatii he laamu ngoon seto. So wonaa kay  so tawii ko ngordi walla gore jiɗɗe yande he seto, laamoo ngo jeyaa ngoo, heewi ko ruttaade…

ine jokki

Kaaliidu Jibi Soh

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.