Diine : Dewgal farilla e sunna

0
648
Natal daarti diine
Natal daarti diine

He ɗiiɗoo lebbi, binndanɗe men pawotoo ko he dewle sunna Nelaaɗo mo jam e kisal ngoni oo.

Ɗuum noon en naamndoto koye men, e nder ɗuum. Njaabtoɗen koye men.

Naamndal: hol ko woni dewgal ?

Dewgal ko fiɓnde dagnoore hakkunde gorko e debbo ndee, heen gooto kala dakmittoo he goɗɗo oo.

Ñaawoore dewgal

Dewgal koko laawɗiniraa he konngol Alla toowɗo oo : ndesee ko njiɗ-ɗon he rewɓe, ɗiɗo haa tato haa e nayo. So on kulii waasde nuunɗude, kaaɗee e gooto walla he horɓe mon. (woni ko to simoore rewɓe, maande: 3)

E konngol Alla tedduɗo Toowɗo oo : ndesndee diwɓe mon, horɓe mon, ndesnon maccuɓe mon moƴƴuɓe. (simoore fooyre, maande: 33)

Kono noon dewgal ina waɗɗii e dow oon kattanɗo ɗum, tawde omo huli yande he ko harmi, so on kulaani noon yande he ko harmi, dewgal ko sunna he dow makko, ngam konngol nelaaɗo Alla (JKM)  wiyi “eehey sagataaɓe, kala he mon kattanɗo dewgal, yo res. Ko ɗuum ɓuri waawde suurde ndaarɗe”(jangtoore hawraande). He konngol makko kadi “ndesee jiɗniiɗo, jibinoowo, ngam ko mi baɗdeteeɗo ɓuraa heewde leñol ñalnde darnga”. Humpiti ndee jangtoore ko Ahmadu e ɓiy hibbaan) .

Faandaare dewgal

Ina jeyaa e paandaale dewgal geɗe nay :

1. reende leñol aadee tawa ko he jeñgol ummingol e dewgal. 2. humtondirde soklaaji hakkunde resondirɓe ngam reende koye mum en he bone jinaa. 3. ballondiral resondirɓe nehde ɓesngu e reende njuɓɓudi nguurndam maɓɓe. 4. moƴƴinde gondigal hakkunde debbo e gorko he dow gostondirgol jojjanɗe e ballondiral nafowal e dow giɗli e hormondirde.

Jookli dewgal

Nde dewgal sellata ko maa daña jookli nay, ɗiin ngoni ɗiiɗoo:  1. jookdu adiindu ko jinnaaɗo. Oon woni baaba mum debbo walla lomtiiɗo ɗum, walla ɓurɗo ɓadtaade debbo oo, walla jom konngol ɓurɗo nananeede he koreeji gorol debbo oo, walla laamɗo nokku oo, ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyi : “dewgal aaɓnotaako so wonaa wondude e jinnaaɗo walla keedo” (waliyyu). Yaltini ngolɗoo jangtawol ko jom`en sunnaaji, Haakim e ibnu hibbaan, sellinii ɗum e konngol Umar . Debbo resetaake so wonaa e yamiroore ɗaɓɓirteeɗo mum. Walla nananaaɗo konngol e koreeji mum, walla laamɗo nokku oo. Jangtii ɗum ko Imaam Maalik e deftere mum mowaɗɗaa.

2. Jookdu ɗiɗmuru nduu, ko seedeeji : faanditaa e seedeeji ɗii ko nde worɓe ɗiɗo juulɓe nuunɗuɓe, walla ko ɓuri ɗoon heewde tawee kumal ngal nga konngol Alla toowɗo oo wiyi : “ceednee nuunɗuɓe ɗiɗo he mon”. He konngol nulaaɗo Alla (JKM) o wiyi : “dewgal sellataa gaa gaa jinnaaɗo e seedeeji ɗiɗi nuunɗuɗi.” Humpiti ndeeɗoo jangtoore ko Bayhaqi ina yiɗaa hebbinde seedeeji e kumal.

3. Jookdu tataɓiiru, ngaddiin kumal e konngol gorko walla lomto mum e kumal : o wiyi : “resn-am ɓiye debbo, walla kaari mo kalfine-ɗaa oo.” E konngol keedanɗo debbo oo, wiya “mi resnii ma ɓiyam kaari e yamiroore Alla e sunna nulaaɗo makko Mohammed”, oon mo jam e kisal ngoni e mum. Ɗeeɗoo geɗe fof ina waawi waasde waɗeede. Ngam nde yimɓe kumata hakkunde resondirooɓe ɓee ko maa ñaagondira haa njaɓondiraa, nde haala kumal fuɗɗoo haaleede. Ɗuum noon so yimɓe njooɗiima ina kuma hakkunde resondirooɓe, ɗoon ɓuri sokleede tan, ko ɗeeɗoo geɗe: 1. Ko jinnaaɗo debbo oo walla lomto mum, walla laamɗo nokku oo, e keedanɗo gorko oo, e seedeeji banngeeji ɗiɗi ɗii fof. kono nde ɗum sellata ko maa teŋe njalta, limee haa timma. Nganndee noon, deseteeɗo e desoowo fof ina mbaawi tawtoreede kumal ngal. Gorko kadi so o alaa keedo omo yona wonande hoore makko keedo, kono debbo ko maa jinnaaɗo mum tawee walla lomto jinnaaɗo oo, walla laamɗo nokku oo.

Ine teskee e humdanteeɓe pasiraagal hakkunde debbo e gaorko. Pasiraagal noon e lislaam ko wonde dimo moƴƴo jikku, jom diine e hooleede, ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyi : “so arii he mon, mo mbela-ɗon jikku mum e diina mum, ndesnee mo. So on mbaɗaani ɗuum, ko fitina e e bonannde mawnde he leydi hee mbaɗ-ɗon” Humpiti ndeeɗoo jangtoore ko Tirmisiyu.

Teŋe

Teŋe woni ko debbo ina tottee ngam dagnande gorko oo dakmitaade he makko. Ɗeen ko baɗɗiiɗe ngam konngol Alla toowɗoo oo : “tottee rewɓe ɓee teŋe mum`en ” simoore rewɓe maande 4.

Nulaaɗo (JKM) wiyi : “oon jiɗɗo resde mo alaa jawdi yo o ndaartu hay sinno ko feggere njamndi ɓaleere, o teŋira ɗuum” Habri ndeeɗoo jangtoore ko hawraande.

Ñaawooje keedo

Keedo ina jogii ñaawooje baɗɗiiɗe huurde, ɗeen ngoni: 1. Haandude e wonde keedo, ɗuum ko nde gorko kellifaaɗo kaqqilɗo dimo. 2. Nde sakkitta ɗaɓɓateeɗo makko oo e resnude ɗum e gorko ɗaɓɓoowo oo. So tawii ko mboombiri, tawa kadi keedo oo ko baaba makko, omo diisnoo mo, so tawii noon ko diwo walla mboombiri mawndi, so wonii keedo oo wonaa baaba makko jibinɗo mo, ngam konngol nulaaɗo (JKM). “Ceemeedo, ko kañum jogii konngol mum. Mboombiri noon yo o sakkitine cakkitgol makko ko deƴƴude, so o moosii omo yiɗi, kono so o ñirɓinii yeeso, firti ko o yiɗaa, ina waawi sabbeede seeɗa, so hawrii he gorko mo heñaaki no feewi. So hawrii e keñiiɗo noon, yoo ƴeewoy goɗɗo, hoto ɓe mbaawnu mboombiri ndii haadi ndi yiɗaa”. Humpiti ngolɗoo jaŋtawol ko Imaam Maalik to deftere mum Muwaɗɗaa.) 2. ɗiɗi to bannge keedo: sellataa keedgol ɓadtiiɗo tawa ɓurɗo ɓallaade ina woodi. 3. So debbo yamirii ɗiɗo e koreeji mum yo ɓe ɗaɓɓan mo gorko, o woodani ko gadiiɗo humdaneede he makko oo. So ɓe kumdanii mo e ɗiɗo he waktu gooto walla jiiɓiima, anndaaka gadiiɗo e battandiiɗo, kañnje fof ɗe mbonii.

Ine jokki

Jibril Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.