21 colte 2024, Jokkorde pelle pinal (JPP) mawninii ñalawma winndere ɗemngal neeniwal

0
67
Ñalawma ɗemngal neeniwal 2024
Ñalawma ɗemngal neeniwal 2024

Hono no aduna oo fof nii, Pelle pinal ngenndiije, hono ARPRIM, AMPLCS, APROLAWO ine mawnina hitaande kala, duuɓi keewɗi jooni, oo Ñalawma ngam semmbinde laamu Muritani nde laawɗinta ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof e nde toppitoo keblugol moƴƴol naattingol ɗemɗe ngenndiije ɗee nder ekkol rewrude e dokkugol duɗal kesal cosangal ngal, hono IPELAN, wellitaare timmunde e ngalu njonngu ngam waawa yettinde donngal roondaa ngal.

Mawningol oo Ñalawma ummorii ko Bangladesh nde polis e konu Dowla Pakistaan jiimnooɗo oon sahaa Bangladesh, pelli yimɓe haalooɓe ɗemngal Bengali seppantunooɓe hakkeeji mum en to bannge ɗemngal, to Dakaa.

Ñalnde kewu ngadanu njuɓɓinanoongu, Koolaaɗo Kuuɓal Ngenndiije dentuɗe oon sahaa, hono Kofi Anan, wiyiino wonde “oo ñalawma ine foti addande ɓesnguuji kala finande faayiida coomiiɗo he ɗemɗe”. O wasiyii yimɓe fof yo ɓeydu darnde ngam hisnude ɗemɗe sabu mum en wonde ndonaandi/ngalu winndere ndenndaandi.

Nelson Mandelaa wiyi : « so a haaldii e neɗɗo he nder ɗemngal faamata, kaaldu-ɗaa ko e hakkille mum ; so a haaldii e neɗɗo he nder ɗemngal mum neeniwal, kaaldu-ɗaa ko he ɓernde mum ».

  1. Ñalawma ɗemngal neeniwal mawninteeɗo he nder winndere ndee ñalnde 21 colte (feebariyee) hitaande kala, ko ñalawma mo UNESCO dotti gila hitaande 2000. Paandaale mawningol ñalawma oo ko :
  • a. semmbinde keewal ɗemɗe e keewal pine, kam e jaŋde ɗemɗe keewɗe ;
  • b. semmbinde jaŋde he nder ɗemngal neeniwal, sibu, e miijo UNESCO, jaŋde tuugiinde he ɗemngal neeniwal ɓuri moƴƴude.

Pelle pinal ɗee ne, ine mawnina ñalawma oo hitaande kala, ngam semmbinde laamu Muritani nde lelnata TNJ tuugiinde e ɗemɗe men neeniije, ngenndiije ɗee kala.

Tiitoonde ñalawma oo hikka ko : « jaŋde nder ɗemɗe keewɗe ina wallita jaŋde mawɓe e sukaaɓe fof  ».

Ñalawma 2024 oo mawninaa ko to Ganniiru ngenndi too. Ginol golle makko ko :

  • – wejo defte binndaaɗe e ɗemɗe ngenndiije ɗee ;
  • – yeewtere : naattingol ɗemɗe ngenndiije nder ekkol : wasiyaaji Jokkorde Pelle Pinal;
  • – puɗɗagol golle rajo Fooyre
  • – dokkugol seedanteeje (yaltuɓe Duɗal Keblorgal Jannginooɓe FƁPM).

Ñalawma oo wonii fartaŋŋe kabrugol cosgol “Rajo Fooyre”

Sabaabu cosgol rajo Fooyre, ɓurɗo ɓadtaade ko ngam ɓeydaade humpitde terɗe fedde ndee, e sarde paandaale e cofte mum.

Gila ko ɓooyi yimɓe ine nganndi nafoore kumpital, gila nde kuutotonoo tabalde walla ko nanndi heen. Ko anndude ndeen nafoore, hono nafoore jogaade jaaynde kumpital addannoo fedde ɓamtaare pulaar sosde jaaynde winndaande, hono Fooyre Ɓamtaare, e hitaande 1980.

Jaaynde Fooyre Ɓamtaare e oon sahaa kadi yahatnoo ko e timminde emisoŋ lollude mo fedde ndee joginoo to rajo Muritani. Emisoŋ mo fedde ndee heɓnoo gila 1976, ballunooɗo no feewi fedde ndee anndeede. Emisoŋ mo heɗotooɓe korsinoo no feewi sabu loowdi jeewte mum.

Fooyre kam ne nde sosaa, sosraa ko ngam humpitde terɗe fedde ndee ko yahetee e nder mayre haa e caggal mayre. Ko waɗde jokkondiral hakkunde njuɓɓudi fedde ndee (YNG e cate), ko findinde, ko sarde ganndal, ko sarde binndol e nder renndo ɗo humambinaagu doolni, ko ƴaañde jaŋde nder fedde ndee. Ko sarde binndol sibu ko ndeen ɗemngal ngal winndaa ; Ko wallitde mumtugol humambinnaagal, salndu mawndu he nder paandaale fedde ndee.

Kono Fooyre ko jaaynde binndol tan : ngam naftoraade ɗum maa neɗɗo humtoo e binndi, jogoo kadi coftal janngude (walla mbiyen tarde). Ko goonga noon, gila internet ari, Fooyre dañii koyngal kesal goɗngal, so lowre internet wiyeteende pulaar.org. Ɗuum ko e sulyee 2007, caggal ɗuum nde laylayti internet njoli, nde dañi kadi koyngal tataɓal so Hello Facebook. Kono eɗen nganndi hannde ɓuri waawde huutoreede fof ko WhatsApp, tee ko ɓuri heewde e kabaruuji e haajuuji ko heen kumtetee : rajooji keewɗi internet ine ngoodnoo, kono keeroriiɗi WhatsApp ɗii ɓuri newaade e heewde huutoreede.

Gila fedde ndee natti jogaade yeewtere to rajo Muritani, kumpital nguurndam mayre ine ŋakki. Ɗuum ine waawi hannde ñawndireede keɓgol rajo, woni jaaynde hito (hono ojoo), nde tawnoo ko ɓuri heewde e yimɓe ko heɗaade ɓuri softande e tarde binndi.

Ko huunde waawnde ɓeydude fedde ndee, nde tawnoo jamaanu ngon-ɗen oo ko jamaanu kumpital. Ɗum noon rajo ngoo maa won Oolel Fooyre yaltatnoonde tan e binngol. So ngal daawal dolaama kadi, jommbaani ndañanen fedde ndee koyngal kumpital joyaɓal, hono tele.

Ɗum noon, mi tonnga jaabawol naamnal maa, mi wiya « rajo Fooyre walla mbiyen Oolel fooyre maa semmbin ko jaaynde men Fooyre Ɓamtaare, e lowre men pulaar.org mbaɗatnoo koo e mbaadi hito, e ɓeydude kumpital fedde ndee.

Musiɓɓe bismaaɓe, hooreeɓe teddungal, banndiraaɓe tedduɓe

Hono no nganndir-ɗon nii, Leyɗe aduna ɗee fof, kam e Unesco ine mawnina hitaande kala ñalawma 21 colte baɗanaaɗo ɗemngal neeniwal, mo UNESCO fuɗɗiiɗo mawnineede e hitaande 2000.

Hitaande kala pelle pinal ngenndiije, hono ARPRIM, AMPLCS, APROLAWO, ine mawnina ñalawma oo ngam semmbinde ɗemɗe neeniije e hirjinde yimɓe fof, gila e laamu haa e teelɗuɓe.

Ñalngu nguu mawniniraa hikka ko tiitoonde « jaŋde nder ɗemɗe keewɗe ina wallita jaŋde mawɓe e sukaaɓe fof  ».

E duuɓi ɓennuɗi ɗii, hujjaaji men ɓurɗi teeŋtuɗi ko hujjaaji ɗiɗi gonɗi e dallinannde pelle ɗee hono « laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije ɗee fof, kam e naatingol majje e nder ekkolaaji leydi ndii ».

Hay hikka ne, eɗen naamndoo haa hannde « laawɗingol ɗemɗe men ngenndiije ɗee fof » e « toppitagol moƴƴol heblo naattingol ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof nder ekkolaaji leydi ndii » rewrude e lelnugol ɗowol golle laaɓtungol denndaangal daawe heblo ngoo, kam e lelnugol laabi ciynirɗi kuulal 65, 66, 67 et 69 ko ɓuri yaawde mbele Duɗal Ɓamtaare e Jaŋde Ɗemɗe Ngenndiije ine daña to tuugnii e golle halfinaa ɗee. Kono kadi ko dokkugol Duɗal wellitaare e ngalu njonngu ngam siynude tuugnorgal mum.

To bannge ɓesngu nguu ko hirjinde ɗum nde darantoo laawɗingol e jaŋde ɗemɗe ɗee, e wallitde duɗal cosangal ngal e nder golle halfinaa ɗee, sibu fof heɓrotaako tan ko e darnde.

Alla dee ine waawi tawa, so eɗen mawnina ñalngu nguu mo wuuri, tawa ɗii hujjaaji fof ñawndaama ! Ɗuum dee waawi laataade tan ko nde enen fof ndarodi-ɗen ngam jettingol paandaale men. 
On njaaraama

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.