Enndo loppito laamu to Gine Bisaaw kadi

0
72
Tentative de coup d'état en Guinée Bassu
Tentative de coup d'état en Guinée Bassu

Enndo loppito laamu jolii kadi to Gine Bissaw ñalɗi 30 silto (settambar) haa 1 bowte (desambar) 2023. Koninkooɓe pelɓondirii haa wuli hakkunde wonanɓe laamu Umar Siisoko Mbaalo e wonduɓe e luulndo. Ina sikkaa ardii ngoo loppito ko hooreejo Suudu Sarɗi, mo lannda PAIGC, Domingos Simões Pereira (Domingos Simoyes Preyra), gooto he luulndiiɓe laamu Umar Sisoko Mbaalo.

Nguurndal loppitooji laamu

Eɗen ciftora ko Gine Bissaw heɓi jeytaare mum he 1974 e jooni, ɓe nguurii loppite laamu ƴiiƴiije sappo. Ndeen e jooni ko Hooreejo gooto dañi suɓeede nder demokarasi, oon woni Umar Siisoko Mbaalo. He hitaande yawtunde ndee, loppito waɗiino toon kadi haa jibini sappo-e-goo (11) maayɗo.

Hebbini keewngal ko nde jaagorɗe ɗiɗi takkaa dirtingol koppereeje, njaggaa nawaa dummbirdu hade mum en ñaaweede. Aɓe tuumanoo nguyka miliyoŋaaji 10 Dolaar (tolniima he miliyaaruuji 4 MRO). Ɓeen ngoni jaagorgal Ngalu Sileymaani Seydi e Kalifu kuuɓal booñ Antonio Monteiro.

Gardiiɗo konu “gardeeɓe” Kolonel Victor Tchongo gonɗo he njiimaandi Jaagorgal nder leydi, yahi yaltiniri uddanooɓe ɓee doole. Omo wondi e koninkooɓe makko, aɓe njogitii kaɓirɗe hono AK-47 e bazukaaji. Ɓe nawi jaagorɗe ɗee he nokku mo ɓe kamɓe tan nganndi. Kono konu wonduɓe e Hooreejo leydi njiylii haa njiyti ɓe, ɓe nanngaa kadi goɗngol ɓe ndummboyaa. Gardeeɓe yaltinnooɓe ɓe ɓee ndeestii nder daakaa maɓɓe gonɗo he legal Santa Luzia nder Gine Bisaaw.

Gardeeɓe e konu keeriingu wonduɓe he Mbaalo nanngondiri subaka 1 bowte (desambar) haa wuli, haa hedde waktuuji 23 saraaji jooɗorde hooreejo leydi nder leeɗe Antula e Luanda. Feƴti-ñalawma janngo mum ɓe njaggi Colonel Victor Tchongo. Teskaama kadi konu CEDEAO ina yirloo nder wuro hee ngam reende kisal. Waɗii heen maayɓe ɗiɗo, barmuɓe koninkooɓe laamu njeegomo nawaa Ndakaaru ngam safaara. Woodii he koninkooɓe folluɓe ɓe ndogi njalti leydi ndii.

Laamogol Gine Bisaaw fawii ko he peƴtugol doole laamu hakkunde Hooreyaagal leydi e Suudu Sarɗiyeeji. Mo woni heen fof ko bannge mum suɓortee. Kala noon keɓɗo keewal Suudu Sarɗiyeeji ko kam suɓotoo Gardiiɗo Jaagorɗe. Ko ɗuum heɓtii Mbaalo ngati ko lannda PAIGC jogii keewal Suudu Sarɗiyeeji he suɓngo ɓe mbaɗnnoo he korse (suwee) 2023. Mbaalo noon jeyaa ko he mannda mum goɗɗo. Gardiiɗo Jaagorɗe jeyanoo ko he lannda luulndiiɓe, lannda PAIGC.

Umar Siisoko Mbaalo ina woni Dubay he batu COP28 haa ɗum kewi caggal makko. O arti o yowi golle Suudu Sarɗiyeeji, o firti laamu makko, kono o artiri gonnooɗo hooreejo jaagorɗe oo. O fellti yo suɓngooji sarɗiyankooɓe waɗte ko neeɓaani. Kono Domingos Simões Pereira gardiiɗo Suudu Sarɗiyeeji jaɓaani suudu mum firtee, ngati e wiyde makko Doosgal leydi ngal wiy ko “suudu sarɗiyeeji suɓaama, hay hooreejo leydi alaa laawol firtude ndu maa ndu daña ko famɗi fof lewbi sappo-e-ɗiɗi”.

Baɗte ndernderiije follo ngoo

Hay so follo ngoo yuumtaani, ngo waɗii baɗte. Nde Mbaalo ɓoori galaŋuuji Tchongo, o waajii konunkooɓe “gardeeɓe” nde mbaɗtata hakkille, ngannda ko o janfiiɗo ɓe. Maa ñalnde 4 bowte nde Mbaalo firti Suudu sarɗiyeeji, o neli konunkooɓe makko ndeenoyi Rajo Bisaaw e Telewisoŋ mum, ɗowooɓe majji mbaylaa. O waɗti Jaagorgal-jaagorɗe Geraldo Martins e joɗnde mum, kanko o heɓti jaagordu Ndeenka e Ndernderi.

Hooreejo Suudu Sarɗiyeeji ne wiyi ko “loppito laamu” Mbaalo waɗi, ngati Doosɗe ndokkaani mo laawol fusde Suudu Sarɗiyeeji. Yiyaama noon yimɓe ina ceppa ina calii ko Suudu Sarɗiyeeji fusaa koo. Sukaaɓe nduppi biifi otooji saraaji Suudu Sarɗiyeeji, aɓe calii ko Suudu nduu firtaa koo.

Jogiiɗo konngol laamu oo, oon woni Francisco Muniro Konteh hollitii “kala hooreejo cuɓaaɗo ina foti woppeede joofna mudda taƴanaa o”, o jokki o wiyi : “yimɓe mbaawaa kadi falaade huƴtinaaɓe he ñaawirɗe ɓayri kay laawol ina rewaa”.

Batte boowaliije follo ngo

CEDEAO yaltinii bayyinaango “ñiŋowal ndool-ndoolaagu e eɓɓaale baklitooje laabi doosɗe leydi Gine Bisaaw”. Ɓe mbaɗti heen ɓe mbiyi “kala celɗo laawol foti ko reftineede sariya”.

Hay fedde Dental Afrik dillii he daande hooreejo mum Muusaa Faki jeyaaɗo Caad. O wiyi omo “feli kaaɗdi feloore dille jolɗe Gine Bisaaw, dille ɗe gardeeɓe kuɓɓi”. O waɗti heen kulhuli makko ɗe pellital Mbaalo ƴefti, fusde Suudu sarɗiiji leydi ndii.

Ngendiiji Dentuɗi (UN) ɓamtii konngol he ɗemngal Stéphane Dujarric jogiiɗo konngol Koolaaɗo Kuuɓal fedde ndee. O wasiyii koninkooɓe Gine Bisaaw “nde ɓe njokkata jaamburaagal ɓe mbaasa naatde he geɗe dŋwrugol”.

Mate loppite laamu he dow ndool-ndoolaagu ko ko jolti hay so fuɗɗinooma yejjiteede gila he kitaale 90 ? He diiwal Afirik-Hirnaange, hurmbiti ko Mali, refti heen ko Gine-Konakiri e Burkina e Niijeer. Waɗtindii to Afirik Hakkundeejo ko Gabon caggal Caad ɗo Mahamat Idiris Debi tuumaa ko kam yooɓii baaba mum Idiris Debi Itno. So hooreeɓe leyɗe naŋtiima he laamu, laamorii ndool-ndoolaagu e nguyka ngaluuji e waasde ɗooftaade hakkeeji aadee, so laamu mum en loppitiraama doole ko huunde haannde.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.