Catal Kayhayɗi : Eɓɓoore Jaŋde sukaaɓe tokosɓe waɗii ngartam

0
547
Eɓɓaande jaŋde gaggaaji to Kayhayɗi
Eɓɓaande jaŋde gaggaaji to Kayhayɗi

Catal FƁPM Kayhayɗi e ballondiral e sukaaɓe yarlitiiɓe wonɓe Orop (Usmaan Umaar Bah to Farayse e wonndiiɓe mum to Amerik) yuɓɓiniino e kitaale jaŋde 2021-2022 e 2022-2023, eɓɓoore  jaŋde entaaɓe (duuɓi 4 haa 6). Miijo ngoo ko heblude sukaaɓe ɓee e ɗemngal mumen neeniwal, hade maɓɓe naatde jaŋde lesre, ɓe puɗɗoroo janngineede e ɗemngal maɓɓe neeniwal. Haralleeɓe jaŋde ina kawri wonde cukalel foti idaade janngineede ko e ɗemngal mum neeniwal. Ko huunde hesere e men ,nde tawnoo sukaaɓee ɓe keewnoo janngineede ko arab e farayse, ɗemɗe koɗe e maɓɓe. Nii woni ngel fuɗɗoroo ɗemngal ngel faamata, ngel ara angel waawi kelmeendi engel anndi geɗe keewɗe, ɗum wallita kadi jannginoowo oo. Yeru, so en ƴeftii fannu hiisa, cukalel ngel ine waawi limde, engel faama ɓeydude, ustude, feccude e sowde. So tawii a huutoriima geɗe gonɗe e sato maggel, engel  ɓura yaawde faamde.

Daawe mawɗe eɓɓoore ndee e hitaande 2021-2022 ko :

  • – jokkondiral e ardiiɓe duɗe tati ɗee kam e jannginooɓe ɓee ngam famminde ɗumen miijo ngoo ;
  • – ñalngu gostondiral waɗaama e tawtoreede jannginooɓe duɗe tati cuɓtaaɗe ɗee e jannginooɓe duɗe goɗɗe.  Ɓe mbaawii fammineede nafoore jannginirde ɗemngal neeniwal e karallaagal njanngiin sukaaɓe tokosɓe.
  • – tiiɗtingol jannginooɓe e ɗemngal pulaar ;
  • – binndugol e muulgol deftere (taro, hiisa e binndol) ngam jannginooɓe mbaawa tuugnaade heen ;
  • – kollitgol e kuutaragol deftere ndee (rewindo jaŋde ndee e ɓeto) ;
  • Daawe mawɗe eɓɓoore nde e hitaande 2022-2023 ko :
  • – muulgol deftere (taro, hiisa e binndol) ;
  • – rewindo jaŋde nde (ɓeto) ;
  • – yuɓɓinde ñalngu paggitagol (journée de capitalisation) eɓɓoore ndee.

To bannge loowdi jaŋde sukaaɓe ko nih siforii, ɗum woni ko ɓe poti janngude e nder lebbi jeenay ɗii.

To fannu taro, sukaaɓe ɓee ina poti waawde tarde alkule ɗee, ɓe ngannda ceerndugal hakkunde alkule muume e alkule laaɓɗe, ɓe mbaawa tarde kelme beeɓɗe. To bannge hiisa yo ɓe mbaaw limde tuggi ɓolum (0) haa noogaas, ɓe paama maale ɓeydugol, peccugol, ustugol e cowgol.To bannge binndol eɓe poti waawde diidde, toɓɓude ekn. ɓe mbaawa winndude heen e alkule. To bannge Ɓuraana, ko famɗi fof yo ɓe kuño cimooje joyi tokooose (tawi faatiha ine heen). Eɓe poti waawde Jimɗi e ɗemngal pulaar. Deftere muulaande ndee ina loowi fannuuji tati ɗii fof (taro, hiisa e binndol). Ko ɗum waɗi deftere ndee ina foti muulteede mbele fannuuji ɗiɗi keddiiɗi ɗii ina mbaawa ɓeydeede heen (cimooje Ɓuraana e jimɗi).

Catal Kayhayɗi e kuuɓal ina jaara gollodiiɓe mum e ndeeɗoo eɓɓoore heewnde faayiida, ɓe ngddii ballal timmungal to bannge ngalu haa waawii yuɓɓinde jaŋde duuɓi ɗiɗi.

Ñalngu paggitagol waɗii ñalnde alet 20 ut 2023 to ñiiɓirde fedde Fonadh e tawtoreede terɗe catal Kayhayɗi : toppitiiɓe ɗowngo e ɓeto eɓɓoore ndee, rewɓe jannginooɓe duɗe ɗee e jannginooɓe duɗe goɗɗe, jinnaaɓe sukaaɓe janngooɓe e arɓe e innde pelle ɗe ngonaa laamu. E nder ñalngu nguu gostondiral waɗii no feewi, caggal nde ɓe kollitaa eɓɓoore ndee, paandaale mayre, toɓɓe gollaaɗe, ngartam ndañaɗam heen, caɗeele e wasiyaaji teskaaɗi. Faayiida oo, tawtoraaɓe ɓee ina kawri e nafoore wonnde e idaade huutoraade ɗemngal neeniwal ko ɓural wonande cukalel. E fuɗɗoode eɓɓoore ndee yaakaare mawnde ina joganoo, kulhuli ngalaano. E wattan eɓɓoore ndee ko weltaare mawnde heɓaa. Wideyoo waɗaama ngam tonngude golle ɗee e sarde ɗum en mbele heewɓe ina mbaawa ñemmbude e naftoraade ko waɗaa koo.

Ko ina abboo e 480 cukalel keblaama e ɗemngal pulaar, won dañɓe hebleede hitaande, woɗɓe duuɓi ɗiɗi : maa wonan ɓe nafoore ngam jokkude jaŋde maɓɓe e rogere leslesre.

Jannginde ɗemɗe ngenndiije (pulaar, sooninke e wolof) e duɗe laamu nattii wonde duko njaɓen ko taaɓannde, ɗum ko yettere Alla. Paamen wullaango jamma ɗaldetaake gooto. Ngolɗoo laawol Catal Kayhayɗi feri moƴƴi ko ndewen heen mbele eɗen paaboo jaŋde sukaaɓe men. Paamen nafoore e faayiida gonɗo e ngalɗoo daawal gadanal jaŋde, Pulaar ina wiya « so goo bonii limoore aayiima ». So ngal daawal moƴƴii, ko heddii koo feewat ! Hoto njaggiren ngal duɗal curowal sukaaɓe, paamen sukaaɓe tokosɓe fof ɓuri mettude jannginde. Kamɓe jannginooɓe eɓe poti waɗteede hakkille, ɓe mballee, ngonka maɓɓe ƴeewtee, ɓe mballondire mbele sukaaɓe ɓee ina keblee heblo moƴƴo. Catal Kathayɗi ina yetta Usmaan Umaar Bah e wonndiiɓe mum njettoor keeriiɗo sabu darnde maɓɓe heewnde faayiida.

Usmaan Ñaan, hooreejo Catal FƁPM Kayhayɗi

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.