Uujo : “ɗo dogee waɗii, ɗo huccee alaa”

0
354
Uujo caggal leydi
Uujo caggal leydi

Uujo ko daaygol renndo maa yimɓe heewɓe feewde e nokkuuji koɗki ɓurɗi henanaade nguurndam. Heewi addude uujo ko tawa nokku koɗaaɗo oo nattii henanaade nguurndam ceniɗam : ŋakkere ndiyam, heege maa baasal walla jawdi dañaani ɗo wellitii, joomum en egga ngabbitoo nokkuuji ɓurɗi semorde.

Ɗum addani mi miijaade mate ɗanle keewɗe jooni mbaawaa nanndidineede e ɗuum, fannuuji kesi ɗi : ɗoofagol yonta sukaaɓe feewde Ameriik walla nii jaajgol ɗanle to Orop e ɗii ɗoo duuɓi ɓennuɗi. Uujo feewde leyɗe Orop jooni nattii newaade walla mbiyen ɓeydiima saɗtude sabu sarɗiiji pawiiɗi heen ɗii caɗtii no feewi, ɗum fof ittataa uujo meeɗaa  dartaade haa e sahaa gooto feewde Orop teeŋti noon faade Farayse wonande leyɗeele gonnooɗe e tiimaandi .

Ina gasa nii hay sariyaaji leydi Farayse e won e nanondire adunayankooje ina mballiti ngoon uujo, etee so dowla Farayse ina muɓɓa gite mum walla nii laawɗina won ɗiin ngonkaaji ɗi ndewaani laawol, saabii ɗum ko nafoore maɓɓe heeriinde : eɓe njiiloo gollotooɓe e ko huuftidini, haralleɓe saɓu eɓe ŋakkiraa ɗum en, ɓesngu maɓɓe woni ko e naywude etee ɓe ɓuraani horsinde won ɗeen golle. Ko teskini hannde ko uujo ngo yiiltiima feewde leyɗe Amerik  walla nii mbiyen ango wonnoo toon kono ngo ɓeydiima faafde toon haa ko en ceettiima fotde ujunaaje ujunnaaje Muritaninaaɓe tiindiima toon (yeru 11000 muritaninaajo naatii e sahaa mo mbinndaten oo leydi Amerik). Alla dee anndi ko woni toon walla pirdaten ɗum tan ko “ɗo dogee waɗii, to huccee alaa”, tawde nanaama Dowlaaji Amerik inan kebloo no ndiiwiri ɓe toon.

E nder nguuɗoo polɓugu feewde Ameriik walla farayse, leyɗeele erop ɗee inan cakka kala peeje mbele ina ndartina uujo walla kam kaanna ɗum ɗo jaɓi ko noon paamraten eɓɓaaɗe keewɗe ɗe fedde Dental Erop ummanii e ɗii duuɓi mbele ina faddoo uujooɓe ɓe gila e leyɗeele keedɗe e dame naatirɗe Erop yeru ko wayno Tinisii, Maruk hay Moritani ina jeytoraa heen mbatta ɗeen leyɗeele no kanndorɗe uujooɓe hay so tawii won dañal wonani ɗum en heen. E lewru suliyee haala Tinisii jaaytaama e aduna hee sabu haala gardiiɗo leydi ndii hono Kaid Saied nde o wiyi “mbamuuji” uujooɓe ummoriiɓe leyɗeele worgo Sahara “ naatii e leydi men etee ɗum hebori ko waylude mbaadi leydi men ” heewɓe paamiri ɗum ko añam-nguraagu ɓaleeɓe, ellee maa mbiyaa Tinisii alaa leƴƴi ɓaleeji walla tawa ɗiin ko faltaaɓe e nder leydi hee. Kaa ɗoon haala addani won e tunusnaaɓe yande e won leƴƴi ɓaleeɓe, ndiiwi ɗum en e galleeji ɗo koɗnoo, teetti kaake mum en, ɗum heɓii nii jibinde maayɗo tinisnaajo e ngaal pelɓondiral. Ko ɓuri yuurminaade heen fof ko yiyde ɓeen ɓaleeɓe (won heen nii ngardaani e uujo hannde ngoo) yaltineede e mbeddaaji ina ngonndi e rewɓe sowiiɓe e sukaaɓe e tigguuji ngalaa hay ko nguurdi, jiidaani noon e naweteeɓe  haa e nder jeereende keeri hakkunde maɓɓe e Alaseri e Libi ngoppee yo ndaɗndu koye mum en, heewɓe nii ko heen keddotoo. Tenngiti ngal dow ko hay pelle daraniiɗe jojjanɗi aadee cuusaa faabaade ɓe, walla ko ina mbaɗa heen fof maa cuuɗoo, kala kadi kodnuɗo gooto e ɓeen, laawol ina rewa e dow mum. Nde wonde ndeeɗoo feere wonaa feere ɓesngu Tuunus, ko feere laamu Kaied Saied ngu nganndu-ɗaa ko ina abbo jooni e duuɓi ɗiɗi, ina luurdi haa ɗoon waawi haaɗde e luulndo mum e yoga e gollotooɓe politigi, sabaabu nde ɓeen ina tuumi mo yaɓɓude demokaraasi e nder leydi hee (o fusii Sarɗirdu, o waylii doosgal leydi…) ɗum fof noon o faanditii heen ko fusde mbaawkaaji juɓɓule demokaraasi, o artira fof e juuɗe makko. Ko ɗum waɗi miiji-ɗen ko Hooreejo leydi Tuunus yiɗi ko yiiltdude hakkillaaji ɓesngu nguu, heñnja ɗum mbele ina waɗa caɗeele mum en ko uujooɓe wonaa dawrugol makko.

So tawii noon ko goonga haaletee uujo hannde ina wonti “inta aanniinde” sabu ñalnde fof maa wood ɗo nan-ɗen laana njolnunookaa teemedde e teemedde uujooɓe yooliima e geec mediteraanee, Tuunus ko ƴangorgol so tawii ko Sfax ƴaaŋ-ɗaa rewrude e geec Mediterranee yaaɓana Lampaduusaa e nder leydi Itali (hakkunde mum e Sfax ko 130 km). E ɗee balɗe fotde yimɓe 11 njooliima e saraaji Sfax, 44 njiytaaka tawo (poti ko hiiseede tan ko maayɓe ) jiidaani e awtaaɓe to leydi Maruk (Sahara bannge hirnaange) toon ne hiisetee ko ƴangorgol rewrudee geec Atlantik. Ko ɓuri heewde e ɓeen yoolotooɓe ummorii ko Afrik keedɗo worgo saharaa, etee Senegaal heedaani heen sara. Maa mbiyaa konngol keewno-ɗen nande “maa kaalis keewɗo walla yenaande woɗɗunde” ko jooni ɓuri jaalɗaade, tawde hulde maayde, heege e ɗomka nattii haɗde yimɓe uujde. Ɗum fof noon ina waawi wiyeede ko baasal e heege caabii ɗum e laamuuji men waasde ɗum en jogaade dawruɗi kaɓtotooɗi ɗuum.

Uujo noon ko huunde aadoraande e nder renndooji kala sabu ina teskaa ko kuutondiral hakkunde majji addanta ɗi yillondirdi sabu gooto emajji fof ina heewi jogaade karallagal ngal woɗngo ngoo alaa (ko juuti ɗoo e Muritani wiyetenoo ko fitiram golle en, ko moƴƴi heen koo ummortoo tan ko Senegaal, julaaɓe ƴoƴtuɓe ko safalɓe walla libaneeji ko kam en carii e nder Senegaal e yoga e leyɗeele worgo saharaa ekn…) jiidaani noon e uujooji tawi saabii ɗum en ko fitinaaji ndernderi (yeru Sudaa feewde Misra e Caad) walla hakkunde dowlaaji (Muritani e Senegaal e hitaande 1989). Ko ɗum woodaani dowlaaji aduna ɗii kala ko jogaade dawruɗi tijjotooɗii ɗeen caɗeele baawɗe joltude yiila ɗum en no haanirta nii, teskoo hakkeeji renndooji ɗii.

Maamuudu H. Joob

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.