Batte follo laamu to Niijeer

0
418
Batte follo laamu to Niijeer
Batte follo laamu to Niijeer

Koninkooɓe Niigeer pollii laamu Muhamad Bazum jamma 26 – 27 suliyee (Morso) 2023. Ardii follo ngo ko Seneraal Abdurahmaan Caani, kalfinanaaɗo kisal Hooreejo Leydi Muhamad Bazum. Alaa maayɗo heen kono koninkooɓe uddii Muhamad Bazum nder laamordu leydindi. Yoga e ceŋɗe konu Niijeer njaɓii follo ngo, nootitiima heen.

Ɓurɓe teeŋtude e folluɓe laamu ɓee ko joginooɓe kisal leydi Niijeer, ɓe ngonaano ardiiɓe koyɗe konu hono no Asimi Goytaa to Mali nii, walla serindiiɓe no Ibrahiima Tarawore to Burkina nii.

Folluɓe ɓee cosii Diiso genndi ngam kisal ngenndi (CNSP), ɓe ngardini ɗum Seneraal Abdurahmaan Caani, gardiiɗo, gila 2011 soofaaɓe kisal Hooreejo Niijeer. Ko o ɗoftiiɗo, ɓadtiiɗo Muhamadu Isufu mo Muhamadu Bazum lomtinoo. Oon ne woppi mo ɗo o wonnoo, o woni kalfinaaɗo kisal mum.

E ɗii lebbi jawtuɗi, musidal maɓɓe ustiima caggal nde Muhamadu Bazum felliti yo ɓe keɓ fooftere maɓɓe duumiinde, huunde nde welaani ɓe. Mawɗo dowrowo konu Niijeer tawti mo e follo hee, yanti e Seneraal Muhamadu Tumba, gardinooɗo senngo jokkondiral e konu Farayse Barkaan.

Beesɓe toowɓe woɗɓe tawti Seneraal Caani, hono Kolonel Ahmed Siidi cukko Seneraal Abdurahmaan Caani, e Kolonel Adbul Kariim Hima cukko mawɗo « sanndarmori », e Seneraal Salifu Moodi meeɗnooɗo wonde gardiiɗo dowrowo Konu Niijeer kono ittaaɗo e golle mum e lewru abiril ɓenndundu nduu. Kolonel Aamadu Adaramaani mo konu weeyo tawti ɓe, o halfinaa konngol CNSP folluɓe laamu ɓee.

Kulɓine ɗiɗi jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe ina ndooki

Nde ɓe kujjinantoo follo maɓɓe, ɓe mbiyi ko sabi teskaade kisal ngenndi ina yahri caggal, teeŋti no laamu nguu jogorii ɗum nih. Eɗen teskoo noon Niijeer hucciti ko e mbaadiiji ɗiɗi baɗe jihaadiyankooɓe. Heen mbaadi ko jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe ummoriiɓe Mali (Dowla Saahal ngam daɗndude Islaam), taweteeɓe e tunndu keeri tati (Mali – Niijeer – Burkina Faso) nder diiwaan wuro Tilaberi, hirnaange-rewo Niijeer. Mbaadi ɗiɗmiri ndii ko Boko-Haraam nder diiwanuuji fuɗnaange-worgo Niijeer, haa Weendu Caad e Kameruun e keeri hakkunde Niijeer e Niijeriya.

Ine heen kadi ko folluɓe laamu nguu ciforii no ŋakke Muhamadu Bazum, ina heen, hono makko gollodaade e koninkooɓe Mali e Burkina Faso, ɗoon ɗo seɓɓitiiɓe tawetee e keeri leyɗe ɗee tati, kam e keewgol Niijeernaaɓe waraaɓe sabi kaa ngonka e tiiɗ-hooraagu Muhamadu Bazum. Ine heen kadi goppitgol jihaadiyankooɓe heewɓe e yamiroore Muhamadu Bazum, walla kadi tafngo « siwil’en » jogitiiɓe kaɓirɗe bonɗe ngam daɗndude jeyaaɓe e laamu e jeyi mum en. Ɗum fof haɗaani Seneraal Caani noddude kala wallidiiɓe Niijeer nder hare huccini e jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe, hono Farayse e Dowlaaji Amerik.

Ngonka Farayse nder niijeer fuɗɗinooma aayaade

So Niijeer yerondiraama e Mali, ko kayri ɓuri daranaade haɓaade batte bonɗe ɗe warngo Kadaafi jibini, ngo Nicolas Sarkozy ardinoo. Laamu heerto PNDS ngo Muhamadu Isufu e Muhamadu Bazum huutorii ko kaaldigal haa yoga e Tuwareg en ngarti, njooɗii e leydi mum en. Ɗuum noon ittataa konu Niijeer haɓata ko seɓɓitiiɓe Saahal e Boko-Haraam. Ina jeyaa kadi e ko haɗi Niijeer deeƴde, yoga e uujannooɓe Orop ndewata ko Agadees, rewo Niijeer. Wallata ɓe e ɗuum ko Dental Orop. Aɓe keɓa balle aɓe paaboo uujooɓe ɓe Alseri riddi nder jeereende Tenere, hay sinno Niijeer jeyaa ko e leyɗe ɓurɗe waasde nder Afrik.

E nder ɗuum, koninkooɓe Niijeer mbeltaaki ko kaɗaa gollodaade e nannduɓe mum en Mali e Burkina. Ko e dow salaare Muhamadu Bazum mbele leyɗe tuubakiri ina mbeltoo, njaggira mo ko o daraniiɗo “demokarasi”. Ɗuum noon ina luutondiri e cosgol G5 Sahel e 2015 mbele ina wallita gollondiral hakkunde leyɗe Saahal ngam haɓde e jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe. O fotaani noon yejjit ɓee koninkooɓe ɗee leyɗe fof ina nganndondiri. Ko sabi ɗuum addani Mali yowde golle mum e G5 Sahel.

Kaaldigal e jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe ngal Bazum teeŋtini, welaani koninkooɓe sabi ɗum jibinii goppitgol bonɓe bonnooɓe sokanooɓe. Muhamadu Bazum jeyaa ko e leñol aarabeeɓe Niijeer, ɓe keewaani no feewi e leydi hee. Ɗuum kadi weeɓaani jaɓande mo teeŋti noon so o tafii “siwil’en” jogitiiɓe ngam reende jeyi makko.

Won e humpitiiɓe dawrugol Niijeer kolliti won ko Muhamad Isufu woni e follo ngoo. Aɓe cikki Isufu yiɗaa ko Muhamadu Bazum waɗata to bannge haɓde e mbuuñaari nder njuɓɓudi laamu Niijeer. Sabi ɗuum ina waawi yettoo Isufu e ɓurɓe ɗum ɓadaade.

Eɗen ciftora Muhamad Isufu rokkaama njeenaari Mo-Ibrahim e 2020, kadi omo ɗaminii ƴamde lefol Koolaaɗo kuuɓal Ngenndiiji Dentuɗi (UN). Kono geɗe mbuuñaari hakkunde makko e Orano (lomto Areva, jogiiɗo oogirɗe rewo Niijeer) keɓtimaa mo e 2011. Jaaynirgol MondAfrique wiyi ko gila ngonka Farayse fuɗɗii aayaade haa e ngonka Orano nder oogirɗe rewo Niijeer e juggere Bolloré e mahgol laawol jamɗe laana-njoorndi hakkunde Ñaamee e Kotonu (laawol ngol haaɗi ko Dooso, hedde kilooji 180 Ñaamee) donkangol yo joof. O waɗti heen kadi Muhamadu Bazum winnditiima jimol ngenndi Niijeer ngam rewnude ɗum e laawol jeytaare, ɗum welaani Farayse.

Konunkooɓe CNSP mbiyi ine nganniyii ñaawde Bazoum sabu janfa toowka mo o janfii leydi Niijeer e kisal mum, hanko e woɗɓe wonɓe nder haa caggal Niijeer. Ñaawoore ndee ko ko jolata so ɓe ngaynii renndinde dalillaaji.

CEDEAO jaggiri ɗum ko « urɓo »

CEDEAO jaggiri wiyde ina ñaawa Muhamed Bazoum ko urɓo tan, kono NU ɓeydi heen ɗum addanii ɗum jogaade kulhuli e kuccam dummbugol Muhamed Bazoum. Kamɓe ɓe mbiyi ko ɗum yahdaani e haala CNSP nde wiyi yiɗi ko hisnude leydi Niijeer. E wiyde maɓɓe, ɓayri Muhamed Bazoum ko Hooreejo leydi cuɓoraaɗo « suɓngooji demokarasi », o fotaani jaggeede, saka wiyeede omo ñaawee. O foti ko artireede e jappeere makko.

To Dental Afrik, senngo Diiso Deeƴere e Kisal jooɗiima ñalnde Altine 15 Ju (ut) to Adis Abeba ngam rokkude miijo mum e ngonka Niijeer hannde kaa, ɓe pellitii yowde Niijeer e denndaangal juɓɓule Dental ngal. 

Holi no paamraten follo niijeer ngoo ?

Ardiiɓe konuuji leyɗe CEDEAO (fedde faggudu leyɗe Afrik Hirnaange) keblii konuuji mum ngam yande e Niijeer ko neeɓaani e hokkitde Bazum jappeere mum. Heddii ko anndude holi ndeen e holi toon. Kono ardinaa ko kaaldigal mbele Muhamadu Bazum, ine arta e joɗnde mum. Kono ko adii ɗuum holi ko nganndu-ɗen e ɗee doole koninkooje ?

Woni hikka hooreejo CEDEAO ko Hooreejo leydi Niijeriya, Bola Tinubu. 0 wiyi huutoraade doole ngam ittude koninkooɓe e jappeere Niijeer neeɓataa waɗa. Ko ɗuum wonata « gollal battanal so kaaldigal ronkaama ». Kono CEDEAO ina ɗaminii nanondiral maa waɗ ko adii ɗuum. Koddiwaar e Beneŋ e Niijeriya e Senegaal kuniima addude koninkooɓe. Kono Burkina Faso e Mali kollitii ngoni ko sera Niijeer, kadi mbiyi ko kala kooninke janɗo e Niijeer wayi ko no janɗo e leyɗe maɓɓe. Gine-Konakiri e Gine-Bisaaw e Kap-Weer mbiyi ko ngalaa heen. Togo e Siyere-Lewoon e Liberiya e Gammbi cuwaa tawo fellitde. To bannge leyɗe ɗe njeyaaka e CEDEAO, Alseri e Caad njaɓaani naatde heen, Muritani wiyi ko so ɗaɓɓiraama maa ƴeew ko waɗata.

Ko adii seeɗa nde batu Abuja mawɓe konuuji CEDEAO jooɗotoo, folluɓe laamu Niijeer compi terɗe njuɓɓudi mum en, ɓe cuɓii Jaagorɗe maɓɓe. Ellee seknortooɓe CEDEAO, kadi ɓe tiiɗtini joɗnde maɓɓe. Ina waɗi jaagorɗe 20 haa 21, koninkooɓe nawi jaagorɗe ɓurɗe himmude ɗee. Mawɗo jaagorɗe ko Aali Mahamaan Lamin Seyn. To bannge Ndeenka Ngenndi ko Seneraal Salifu Moodi, tammbii jaagorgordu Ndernderi ko Seneraal Muhamed Toumba. Folluɓe ɓee ko uddunooɓe damal kala kaaldigal e yeewtere. Sete Dental Afrik e CEDEAO e Ngenndiiji Dentuɗi ngariino yiɗde yeewtideede, kono Abdarahmaani Caani salii ɓe njettoo ɗum. Sete kadi seeremɓe Niijeriya ɓe laawol Waahabiya, ngari yiylaade moƴƴere e yamiroore Bola Tinubu Hooreejo Niijeriya, gardiiɗo CEDEAO. Ɓe ngari e gardagol Sheek Bala Lawu, amiiru Izala. Jaɓɓii ɓe ko Hooreejo Jaagorɗe mo CNSP toɗɗii, Aali Mahamaan Lamin Zeyn. Ɓe njeewtidii kono alaa ko yalti heen ko seedtini.

Holi darnde farayse e ngoo follo ?

Laamu Farayse hollitii « ina wonani denndaangal pellitte CEDEAO », etee « aɓe ñiŋa kaaɗtudi ngoo follo, kam e nanngal Mohamad Bazum e galle mum ». Farayse e Almaañ e Holannda ndartinii balle ngaddantunoo Niijeer. Koninkooɓe Niijeer kam enne ndartinii golle RFI kam e France 24 nder leydi mum en. Folluɓe ɓee njooɓii ko Farayse ɓe ɓe mbiyi ko kam en ɗowata CEDEAO. CNSP ina ñiŋii no feewi nde piirowal Farayse naatii weeyo Niijeer tawi yamiraaka, ummoraade Caad. Ɓe mbiyi kadi soofaaji Barkaan « ngoppitii seɓɓitiiɓe sokanooɓe ». Ɗuum e wiyde maɓɓe ko « moojobere ngam yerɓinde leydi Niijeer ». Farayse noon yeddii ɗee tuuɓanɗe fof. CNSP fuɗɗiima yedditaade nanondire konu goodnooɗe hakkunde Niijeer e Farayse. Teeŋti noon to bannge gonal soofaaji Farayse nder Niijeer, kam e ko foti wonde doosɗe maɓɓe nder hare feewde e jiihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe. Ko ina tolnoo e 1 500 soofaa  inan nder leydi Niijeer.

Niijeernaaɓe ceeraani e seppude ngam hollitde ina njahdi e CNSP. Ɓe mberloo konngi caliiɗi Farayse e USA, leyɗeele ɗe ɓe njaggiri ko « añɓe Niijeer ». Ko ɗuum addani Farayse nawtude yimɓe mum ɓe ngonaa konuyankooɓe, fotde 1 079, won heen noon njeyaa ko leyɗeele goɗɗe. Seppooɓe ɓee ina ngulla « Yoo wuur Niijeer”, kono kadi ɓe ɓeydaa « Yoo jaas Farayse, yoo jaas CEDEAO ».

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.