Nguurndam ngatam (3)

0
256
Mbaroodi ladde, mbaroodi taktakri
Mbaroodi ladde, mbaroodi taktakri

Kulle keewɗe ine nguura ɗo ngatam wuurata ɗoo. Sabu ngatam ko e kulle guurooje e nokkuuji leppuɗi, kadi ko nokkuuji e dunli, e ñaaruuje, maa kaaƴe e nder jeereende mawnde.

Kono ngatam hina seerti e mbaroodi nguurndam. Ko goonga ngatam e mbaroodi hina nanndi sifaaji peeñɗi, kono hina ceerti ngonka. Sabu ngatam ko gooto tan heewi wonde. Won wiyɓe ngatam e mbaroodi ko iwdi ngootiri. Weeɓaani yeddude saba ngatam e mbaroodi ko ceerti koo, ngonka fof hina  keewi to kawtiti e geɗe nguurndam.

Kono hina seerti ngonka. Ngatam e mbaroodi hinaa ndenndi ko feeñi e ko wirnii. Sabu e wiɗtooji kesi, won e annduɓe wiɗtiyankooɓe wiɗtuɓe mbiyi “mbaroodi e yoga e ngatamaaji ina jibidina so ndenndinaama.”

Ɗuum noon so wiyaama ko iwdi ngootiri, weeɓaani yeddude, ina jaɓoo. Ko ɗuum waɗi ngatam ɓuri ɓadaade ko mbaroodi. Kono ngannden ngatam waɗi ko eddaaji. Sabu hinaa waɗi ngatam mbo ƴeeŋataa, maa walla so sonngii ƴeŋŋintaa, ko he lesdi ñaamata. Ko goonga ko heewi e fulɓe so nanii ngatam tan, hakkillaaji maɓɓe nanngata ko kullel gootel. Kono e nder ɗemngal pulaar, ko heewi e inɗe kullon hina coomi inɗe goɗɗe. Haa teeŋti noon e ndiwri. Yeru: foondu ko innde pooli kono hina waɗi inɗe goɗɗe. Mariyaama,  e ŋeewee, e ndane, e wuuga, ekn…

So en ngartii e ngatam ne ko noon, sabu en nanii ngatam, en nanii cewngu en nanii ndoomo, ekn.

Won wiyooɓe ko ngaddinaaji tan, kono e yiyde am, ko fulɓe ina carii e Afrik. Etee ne, kullon kon ina carorii noon e Afrik. Ko ɗuum waɗi hina waɗi to heen edda tan woni, e oon sahaa ɓeen yiyooɓe oon edda tan ndewa innde ndee tawa, haŋki nde eddaaji ɗii ngondi ndee ɗo gootel, ngel woni heen fof hina jogii innde mum heerorde. Nde fulɓe carii, kala heen yanɓe e edda, ko innde ndee mbo jogiinoo  ndee tan ɓe noddirta mbo. Haa hannde nde wonti weeɓaani yiyde kullon kon fof ɗo gootel. Ko ɗuum waɗi wayti kono ko ko wonti ngaddinaaji.

Weeɓaani salaade kono wiɗto ko huunde nde annduɓe mbaɗti hakkillaaji. ( Ndoomo ko to Maasina Mali ). Ko noon fulɓe Maasina mbiyata ngatam.

So en ngartii he Fuuta Tooro:

Ko cewngu e barget e ngatam ekn. Kono so en mbaɗtii hakkillaaji maa en taw hina waɗi eddaaji tati laaɓtuɗi, ceertuɗi peeñɗi. Sabu hina waɗi ngatam ciiwo. Kadi ko oon woni jibidinoowo e mbaroodi e wiyde ɓeen wiɗtiyankooɓe Tuubakooɓe. So a ƴeewii to suudu ganndal kulle ma a taw toon.  Kadi ko oon ɓurii mawnude to bannge terɗe walla teddeendi. Kadi hina waɗi baɗɗo pare pare. Kadi hina waɗi baɗɗo cule cule. Oon ina teskaa so sonngii ne ƴeŋŋintaa, ko e lesdi ñaamata. Kadi ko oon ɓuri sewde, ko oon ɓuri kulle conngooje fof waawde dogde. Kadii omo juuti cilol, hombo toowi seeɗa, ko mabbo ɓuri darnde. Ɗiiɗoo eddaaji ko e eddaaji ngatamaaji njeyaa. Kono hina waawi tawa ɓurii ɗoon. Sikke alaa kala mo naati e lakde wiɗti maa yiy toon ko anndaano e ko sikkaano. Sabu ko lakde moɓti koo hinaa heewi e baawɗe Geno.

Kono ngatam ko kullel jooɗngel e nder kulle conngooje. En mbiyiino ngatam e mbaroodi hina ceerti ngonka, saka barooɗe ko setooji mbaɗata, kono ngatamaaje wonaa noon. Ngatam ko gooto tan heewi wonde, nde wonnoo ngatam wonaa kullel renndiyankeewel.  Ko e kulle ɓurɗe ñanngude jeyaa. Hina gasa tawa ko ɗuum waɗi ngatam hina wuura kam tan.  Walla woto njejjiten wondene edda ɓurɗo teelde oo hina jogii no hisniri nguura mum. Tawa noddaani dental ko ƴeŋŋinde.

Nde wonnoo ngatam ko kullel ɓurngel waawde wirnaade yimɓe e kullon. Kadi hina jogii feere moƴƴere ngam suuɗde e suuɗaade. Sabu hakke e mum ñanngude hina famɗi ko feeñata. Heɗen mbaawi wiyde ndeke ngatam wonaa kullel renndiyankeewel. Sabu ko ngatam wonii ko e nder kulle fof ko ko joñii. Kadi kullon ko heɓi wara. Ɗuum addanaani ngatam rentude no yoga e kulle nii. Hina heewi wonde ɗo toowi, ngam jiimde ko yiɗi sonngude koo. Sabu hina waawi wonde e dow lekki ñaama, walla ɗaanoo. Ko e kulle ƴeeŋooje jeyaa. Hina sonnga ko ɓurii ɗum ñiseendi, kono so yiɗii ƴeŋŋinde tan ƴeŋŋinat haa dow lekki, ɓitta e gayi lekki hee. Ngatam ko maa wara haa ɓuuɓa nde fuɗɗoo ñaamde. Ngatam hay so ƴeŋŋinaani hina jogii feere no mooɓtiri. Hina heewi daasde haa nder wimmballo, walla nder cukkiri, suuɗa heen. Ngatam so ina ɓesna ko werdallo waɗata. Kadi ɗo ɓurii joñaade. So ɓesnii musninat (mynitat). Kadi gaa gaa coppi mum ngumtaani heewaani woɗɗaade. Sabu e oon sahaa ko ndeenka mawka. So ɗi ngumtii, waɗtat regginde ɗi hina nawa hina suuɗa, hay so ko maa ƴetta ɗi.

Kaaliidu Soh

Ine jokki

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.