Hol ko woni cañirgal ?

0
2666
Cañoowo e cañirgal mum to Jolof : https://www.histoire-image.org/fr/etudes/tisserand-wolof-esclave-goree
Isidore HEDDE (1801 - 1880) / © Centre historique des Archives nationales - Atelier de photographie : https://www.histoire-image.org/fr/etudes/tisserand-wolof-esclave-goree

Cañirgal ko gollal. Ko ɗum feere wayloore huunde, waɗta ɗum goɗɗum, tawa ko e ñeeñal ŋeñangal. Innde ndee wiyi ko CAÑU. Golloowo oo wiyaa CAÑOOWO. Omo wona gorko, omo wona debbo. Seerndi golle maɓɓe e nder cañu, ko moni heen kala ina jogii ko ina saña, tawa ko kañum tan heerorii ɗum. Gorko cañoowo noddii gaaraaji, walla baaji.

Gaaraaji tawa feere denndingol majji ina addani ɗi wontude bagi ; oon waɗee wutte ; yimɓe ɓoornoo ; wonana ɗum en suuraare. Oon fannu ina yahda e geɗe, e ñeeñe e baɗle keewɗe, tawa won kinɗe e leñol Fulɓe tan keerorii ɗum.

Baaji tawa ko e leɗɗe ɓolaa, coofnee haa coofa, loosi peewɗi, ɓuƴaaɗi, ɓuƴtindaaɗi, duppaaɗi, tawa ko gelooɗe (gellooɗe) e koole (koyle), ɗi ndenndinee e dow cawe peewɗe, peewnaaɗe, ɗi cañee ; ɗi cañiree haa tiiɗa, yooɗa ; ɗum wona danki, yimɓe njooɗoo heen, leloo heen, mbaɗa heen geɗe kala.

Debbo ina saña. E jamanuuji ɓennuɗi haa e ooɗoo sahaa, Fulɓe-rewɓe ina ƴepta kuɗi, ndenndina, caña e ko eɓe mbaɗa ɗum en pittirɗi, walla kuɗi, walla peece gelleeje, ɓe caña beɗi, ɓe kippira kocce, ɓe njesiroo gawri, ɓe ceroroo ñaaɗeele.

Moorol ko e cañu jeyaa. Sukundu renndintee, haaƴondiree, ɓilɓiltondiree haa tiiɗa, feewniree no yooɗirta nii, leloo e dow nguru hoore, tawa firtotaako.

So tawii en njuurniima cañu worɓe nguu, maa en taw ko heen ngootu ɓuri lollude. Nguun wiyetee ko cañu geese. Ko ngu faaru, ko ngu hinnde, ko ngu guurdugal, tee engu jogii geɗal tiiɗngal e nder leñol Fulɓe. Cañu geese ummorii fulɓe ko e ndiyam. Ko subalɓe njiyraa. Ko cubballo yahnoo awo jomngol jamma, o hawri e ngaari jinne ina saña. Cuballo oo, kala nde o ari e oon nokku omo awa, o yiyat ngaari ndii ina saña. O waɗti heen hakkille makko haa o faami no jinne oo waɗirta nii. Cuballo oo tewni jinne oo haa o anndi geɗe ɗee no njahrata, o hulɓini mo. Jinnne oo, nde wonnoo tiiɗaani, huli, dogi, woppi ɗoon kaɓirɗe mum. Cuballo oo hocci ɗe, faari ɗe wuro. Sabu yiɗde cehilaagal, o totti ɗe maabo yo huutoro. Ko ɗum waɗi, e cappogol, cefi subalɓe e maabuɓe na kawrita haa wooroo. Ko kinɗe ɗiɗi nganndiraa cañu geese e leñol Fulɓe :

– maabuɓe : lefol laamu maɓɓe ko jaarno. Ko kamɓe njeyi yimre ina wiyee dillere.
- wiyetenooɓe maccuɓe ina tottaa lefol biyeteengol jaagodiin. Ko kam en njeyi yimre ina wiyee maakari.

Hol ko woni geese ?

Geese ko golle gaaraaji cañeteeɗi. Cañirgal ko leɗɗe ndarnetee. Geese fuɗɗortoo ko worngal. Duululi loowee heen. Ko lawɓe mbaɗata worngal. Ko ɗum leɗɗe palfaltondira, no gallaaɗi buurgal nii, cabbi nay na mbaɗee heen, wooturu heen fof daroroo bannge. Worngal ngaal ina yulaa e hakkunde ɗo leɗɗe ɗee kawritta ɗoo. Sawru jaggirdu les ina seŋaa heen haa worngal ngaal waawa yirlaade. Oon sahaa duuluuli loowe heen. Ɗi mbaggee. Ɗuum ko waggude. Duuluuli alaa ɗo kaaɗi to bannge keewal, ko to doole joomum e mbaawka mum tolnii tan. Geese ina wona wudere wootere, ina wona sappo ina wona no yiɗiraa fof. So geese fuɗɗaama, wiyetee ko foŋaama. So gasii, wiyee o taññii. So ina waggee, ko leggal ñiɓetee, tawa ina settaa haa seeɓi. So waggaama, ko moylugol rewata heen. So ina moylee, ko ndoondi addetee, mbele juuɗe ɗee woto ɓoodde so tawii gaaraaji njaggaama. Ko ndoondi kaatane. Oon sahnga, niire ndee fooɗtee haa piɓle ɗee naatta nder. Ko niire ndee fooɗtatee. So nde fooɗtaama, sekko ngoo rewa heen. Niire ko ɗo yaɓɓetee ŋaaɓoo ɗoo. Sekko ko ɗo gaaraaji ɗii ndewrata ɗoo. Sekko e domre takkondiri. Ko ɗuum sakketee. Ndeen, sekko ko kuɗi. Jooni noon, ina waɗee jamɗe. Ko ɗum kuɗi pittirɗi.

Ñiɓal ina ñiɓoo. Yeeso ko leɗɗe ɗiɗi, caggal leɗɗe ɗiɗi, leɗɗe ɗiɗi paloo dow. Kanndal waɗee ɗoon, geese oo fawee dow. Taggorgaal fooɗata geese ɗee. Taggorgal ina juuti, sukko naatnee heen, fooɗa ɗum, geese oo ɓadtoo ; ina wona leggal, ina wona njamndi.

Jaaɓirɗe ina ngoodi. Ko ɗoon yaɓɓetee. Leggal fof ina waɗee njaaɓirɗe, gaandi celluɗi ina mbaɗee jaaɓirɗi. Ko yo ɗum tiiɗ tan.

Sankaama waɗee, sooyru rewa heen e nder sankaama. Ko ɗum leggal, walla njamndi waɗee e nder sankaama mbele ina jagga sooyru nduu, haa waya no poli nii, ina yirloo.

So geese oo waɗtaama, ko dasnde jaggata ɗum. Dasnde ko kaaƴe. So tawii wudere yiɗaama tekka, ko kaaƴe waɗetee haa heewa. Dasnde ina jola. So ina sañee, dasnde ina ara, ina faandoo cañoowo. Fertaade ina woodi. Ɗum ko so gaaraaji njiiɓondirii, jiiɓtugol ngol wiyetee fertaade.

Geese dariima, cañu nguu fuɗɗoo. So joofii, o wiyee o taññii. Kono wonaa leñol haalooɓe pulaar tan sañata. Leñol fof tagangol ina jogii sañooɓe mum, ina jogii no sañirta e ko sañata. Njaaguuji ina caña. Cañu maɓɓe noddi ko yimɓe ɗiɗo. Ko kamɓe cañdata. Ina waɗi cukalel, ina takkondiri e mawɗo. Niire maɓɓe ina keewi. Ko no geɗal cañu maɓɓe yahri fof, ɗoon niire maɓɓe haaɗata. Ɓe cañata ko koccal. Cañu waɗi ko tanno e koccal.

Kamɓe ko koccal. Koccal fof waɗi ko niire mum. Niire fof waɗi ko gaarawol ina rewa to dow too, ina haɓɓaa e leggal ina wiyee teelngal. Koccal muuyaangal ngaal cañoowo oo, nanngat gaarawol, fooɗa, niire ndee ŋaaɓoo. Cukalel ƴetta leggal manngi, sorna hakkunde gaaraaji ɗii. Mawɗo oo sorna gaaraaji to ŋaaɓre gaa, fooɗa domre, gaaraaji leloo. Ɗoon koccal ngaal fuɗɗiima. Ko noon yahrata, haa nde koccal gasi fof. Geese maɓɓe waɗetaake dasnde. Ko peŋgal waɗetee. Ɓe peŋat geese ɗee, ɓe kaɓɓa ɗum. Nde geese ŋeeri fof, cukalel ngel yaha yolbina.

To bannge kocce maabuɓe, ina wiyee koccal, ina wiyee corgal. Fof tuggi, ko mbisaawu. Ko ɗum koccal. Lawñital ko koccal ; miral ko koccal. Lawñital ina waɗi geɗe sappo e ɗiɗi jawlol. kosal ngal ina jibini kocce haa heewi. Maabo ko kañum tan gooto sañata koccal. Ina waɗi e maabuɓe ina mbaɗa niireeji, kono ko gooto oo tan sañata. Ina waɗi e maabuɓe mbaɗata ko pecce gaandi ɗaatɗi, corna.

Tanno ko geɗal e cañu. Ina heewi sifaaji : ina woodi cooki, ina woodi giitalaa, ina woodi ñagga, ina woodi bajjol. Geɗel heen fof ina jogii no sañirtee.

To bannge cañu, moylugol ina woodi. Moylugol niire ko gaaraaji karlaaɗi. So ina fiyee, fiyetee ko e dow geese baggaaɗo. Nde o waggetee, o filaa ko e peŋɗe nay. Peŋɗe ɗiɗi fof ko ŋaabre. Ko ɗiɗi tan ndewi dow e les. Gaaraaji niire lonlonndirat jaaɓirɗe, kaɓɓee e leggal niire les. So ŋaaɓre huccii les, ɗaldugal sora e ŋaaɓnde hee. Cañoowo fooɗa domre jogiinde sekko nde fiya gaarawol, ngol naata e lefol hee.

Kono fof fuɗɗii ko e dañde gaaraaji. Gaaraaji ko bukki ɓursetee. Bukki ndemete. Ngesa baa wiyetee ko liyeeji. Leggal ngal wiyatee ko leggal liige, na jibina wukkuru. Ko nduun ɓursetee. Ko haayre ɗaatnde addatee. Ko ɗuum woni haayre ɓursirde. Njamndi ɓursirdi addee. Ɓursirtee ko juuɗe ɗiɗi. Bukki njoowee e haayre. Ko debbo ɓursata, newe ɗee pawoo e njamndi ɓursirdi ndii, ɗe nduña. Ɓiƴƴe pawoo, cortoo e bukki hee, njalta, ɗe caamoya yeeso haayre ndee. Wiro koo faya caggal. Wiro koo debbo oo ƴetta ɗum, fiila e leggal. Ngaal wiyetee ko moorngal. O nannga e hoore wiroo, o leppina tuutaaɗe, o waɗa e hoore kewal. (Leggal kewal feccee, heefee haa murliɗa, waɗee nder herndelde. Herndelde ndee ko leydi leppindaandi haa soofi, murliɗinaandi, njoornaandi, mbaɗaani wuddere to hakkunde haa yulfiti. Nde duppee haa nde suma, nde tiiɗa). Ko peɗeeli tati mottirtee. Liggey oo wiyetee ko motto. Peɗeeli ɗii njirlat kewal ngal, liwol ngol fooɗtoo. Ɗuum woni gaarawol. Ko ñaamo nanngata kewal, nano nannga moorgal. Gaarawol ina wona falla, ina wona gaara. Gaara oo waɗiree geese. Falla kaa waɗiree korwal. Ina woodi e nder mottoo kartagol. Ko kartaaje baɗɗe ñiije jamɗe ceŋiiɗe e leɗɗe kartotoo wiro koo, ɗe ɗaatna ɗum, mbaɗa ɗum looci looci, welna ɗum mottude.

Sifaaji cañu

Fitiram golle ɗee ko tanno e koccal. Mbisaawu ɗuum woni fuɗɗoode ndee, lawñital, miral, jawlol, miironiiral, kulle-ladde, kala ko muuyaa e hoore neɗɗo, ndiwri, geɗe cañeteeɗe. Mbisaawu ina waɗee kosi (kaasa, karo ina wiyee daamiya, ɓaleejo, daneejo) kosi leeso, gude kaddeteeɗe, gaara (ko ko goobetee), jaawngal (ko ɗum ndaneeri e ɓaleeri) ñagga (ko wutteeji keewi waɗirtee noon) ; gaaraaji ɗii : ndaneeri, ɓaleeri, mboɗeeri (ɗum woni goro) limo.

Ñagga waggete, ko geeseeji ɗiɗi. Gaarawol gootol moylortee so tawii ko ñagga. So moylaango ngoo gasii, geese wertaama, ñagga oo heeda les kanndol, ñaggateeɗo oo heeda dow. Dasude ñagga ɓuri famɗude kaaƴe, geese ñagga ina dimmboo.

Ñaara-ñaara ko ɗuum gaaraaji sañirtee, ina woodi daneeji, ina woodi goro, ina woodi ɓaleeji e ɓalli goɗɗi.

Duuluuli ina ngoodi, ko tuubakooɓe peewnata ɗum ; falla mottere. Ina waɗi daneeji e ɓaleeji.

Toggaade ko ɗuum addanta geese arde. So yiɗaama geese ara, njamndi haaƴee ; ndiin njamndi wiyetee ko sukkoo. Ko ɗuum haaƴirtee taggorgal, leppi piiloo heen, geese oo taggoo. So heewii leppi ɗii ngittee haa laaɓa, ɗi njoowee, leppi ɗii pawee e jige. Ko ɓuri ɓallaade niire koo, waɗtee e taggorgal, taggee arta.

Koccal mbaadi cañaandi e nder wudere ; ina waɗee ko yiɗaa fof. So koccal waɗaama, ko niire fiyatee. Ko niire feccaande sabu nde alaa cowe ɗiɗi. Ko ɗum niire koccal. So niire koccal fiyaama, nde fooɗaama, ina adda mbaadi, e annama huunde yiɗaande yo feeñ e lefol cañeteengol ngol.

Tannude ko yiide bagi. Ina waɗi sifaaji e maandeeji, cañoowo mantoo, walla santee yo o golloro hono ɗiin sifaaji e maandeeji. So tawii ina tannee, ko kaaƴe e jannganɗe. Haayre firti ko teemedere. So gaaraaji limaama, anndaama no poti, wiyee haayre. Jannganndere ko gaaraaji ɗiɗi haa timma laabi nay.

So cañoowo gaynii sañde, ɗum waɗata ko leppi. Leppi cañeteeɗi pawii ko e gude. Wudere sañaande timmunde, ko leppi jeeɗiɗi. Lefol wudere so juutii, ko diraaji nay.

Geese ina sañee ñalnde fof, so wonaa ñalnde aljumaa. Oon ñalawma, ko e ñalɗi geese jeyaa; sañooɓe pooftoto.

Mammadu Deem,
Maanditorde annde e pine fulfulde hirnaange Afrik

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.