Wolde haayre SNIM gasii, lasi ceertii : Ko yeendu tampanta sanngalde

0
1543
HARE_SNIM.jpg

No rawaandu tiiɗiraaka ñaayngal nii , ko noon Yahyaa Bah depitee kayhayɗi fotnoo wayde e wolde kaaƴe SNIM. Garaangal makko Suwoyraat siftinii fulɓe heewɓe kelgol galleeji mum en, nde tawnoo ko kanko ɗownoo ɗeen golle. 

No rawaandu tiiɗiraaka ñaayngal nii , ko noon Yahyaa Bah depitee kayhayɗi fotnoo wayde e wolde kaaƴe SNIM. Garaangal makko Suwoyraat siftinii fulɓe heewɓe kelgol galleeji mum en, nde tawnoo ko kanko ɗownoo ɗeen golle. 

Mbele ko yiylaade jokkitde enɗam e hurum liggotooɓe, sarde e saakde dental mum en, walla ina selli ko o nulaaɗo hoyreejo leydi. Alaa ko faamnii heen, sabu hay ɗerewol gootol holliraani wonde ko o nulaaɗo. No waawnoo wayde fof, o dañii jooɗodaade e delegeeji snim, nanondiral waɗii, sabu ɓe njaɓondirii “Liggotooɓe ɓee fof ina ɓamta, hay gooto riiwetaake, (eɗen nganndi e oon sahaa 400 liggotooɗo ko accinaaɓe liggey). Snim ina yoɓa lewbi ɗiɗi ɗi ɓe ngeddi liggey ɗii, etee ina rokka ɓe njoɓdi lewru tawi ko njeenaari. Ndeen alaa ko heddii so wonaa siifondirde nanondiral, o wiyi o siifondirtaake ɗuum, yo ɓe koolo, ɓe ngoongɗina mo e konngol. Mbele ɗuum ina naati hakkille, nanondire ciifondiranooɗe fof mberlamma e kurjuru, jooni noon so tawii siifondiraaka, no ɗum sifortoo ? Fulɓe noon mbiyi : wiyde suusaa ɗoftee, ɓuri yahde haa woɗɗa ruttoo.

So yitere yiyii ko hutii, hinere dañii hiraande (so ufnaade)

Sammba liɓa daroo jolii e ndingiral. Yeewtere Hoyreejo leydi feewde e jibinannde Muritani. Ndeen jaayndiyankooɓe naamndii ma “hol ko waɗi laamu ummanaaki safrude ndee uure fuɗɗiinde worɗude, sabu geddere ndee ina yahra e lewbi ɗiɗi ŋakkuɗi balɗe joyi, o wiyi tan ko : “haala snim toɗɗaaki laamu, e tee safaara oo ko hakkunde SNIM e liggotooɓe mum.”

Weetii, weetaani, won ko heddii e jamma

Hay nulaaɓe laamu, hono seppo lannda UPR (mo hooyreejo leydi), jaagorgal kalfinaangal petroŋ, jakawe e oogoo, depitee Yahyaa Bah, kam e waaliiji baawnunooɗi e ciifandorinooɗi fof o yeddu, o wiyi ko woodaani, hay gooto o nulaani. Mbele ɓeen ina cuusi happude hoyreejo leydi, mbele jaagorgal jakawe e oogo ina suusi ƴeftude laana ndiwoowa dadiiɓe tawi wonaa e yamiroore mawɗo leydi ? So mawɗo leydi innii, so SNIM ɗooftiima ɗaɓɓaande liggotooɓe ɓee tan uddat, so o wiyii yo liggotooɓe ɓamtu nde haala mum en haalee, mate o yejjitii 400 sagata ko ko ndiiwaa? So mawɗo leydi wiyii laamu meeɗi naatde e haala snim ko laabi ɗiɗi, gadanol ngol ko nde sosiyetee oo wiyaa ina yeeyee, laamu saliima, laawol ɗiɗmol ngol ko yamirde yoo SNIM ƴeftu, liggina dawnotooɓe (jurnaliyeeji). Eɗen nganndi haa jooni won e juurnaliyeeji ɗi ligginaaka etee won e maɓɓe njoɓaaka ko liggii koo. So o wiyii teɓɓitagol oogaandi, addanii sosiyeteeji oogo keewɗi e nder Afrik uddude, ko wayi no sosiyetee oogo mo leydi Ginee, mo leydi Libeeriyaa, mo leydi seeraaloon, mo leydi Togoo, mbele feere daɗndude SNIM ko woppude liggotooɓe e geddere duumiinde, ɗuurnaade, maa tikkande ɗum en ? Mbele ɓuraano jojjude udditde kaaldigal jaawngal, famminde caɗeele guuraaɗe, wallondirde ngam kisal SNIM e oo wabaawu. En paamii laamu Muritani jaggani junngo ko ardiiɓe SNIM, sabu e konngol makko so yiɗii SNIM udda, tampata, etee lorlata tan ko liggotooɓe heen. O yejjitii geɗal laamu e nder SNIM tolnii ko e 78,35%. Kellifaaɗo, gardiiɗo leydi fotaani haalde kaa haala, yanti heen geddo ngoo juutii, jeeyirɗe uddii, bankeeji ngaanii, etee feere alaa. Ɓee liggotooɓe, jaambareeɓe, kam en fof e tampude, njokki geddere yahdunde e nehdi, naamndiinde fotde, yiyliinde loppitde hakke mum. Alaa hannde e nder ngenndi Muritani mo yeeɓaani nehdi liggotooɓe SNIM.

Yo Allah ɓilo ɗo faaɗi, sabu so gardiiɗo tekkii bone, roondiima kasaara, anndetaaka to rootoytoo.

Rewɓe Suwoyraat laawii mbaɗi seppo, to Nuwaadibu ɓe ullaa granaaduuji ; ɗo suwoyraat seppo maɓɓe teeri ko galle waali, caggal ɗuum galle Meer. Ɓe mbaɗtondiri ko galle kalfinaaɗo oogugol. Dental lanndaaji luutndo, juɓɓule ɗe ngonaa laamu, terɗe teelɗe, senndikaaji Muritani, alaa mo holliraani mettere mum e no laamu e ardiiɓe SNIM ɗowiri geddere liggotooɓe. Daande ko wootere, yo laamu waawnu ardiiɓe SNIM e kaaldigal, mbele feere ina dañee, SNIM daɗa.

Ko jenngi fof weetat !

Hannde kadi ina hawri e aljumaa 31 marse, meer suwoyraat Seek wul Baaya naatii lammba. En kumpaaka ko o funeere hoyreejo leydi, sabu cehilaagal maɓɓe heɓii ɗo sifotaako. Hare kaaƴe duumiima lebbi ɗiɗi, laadoori jeereende ɗooforaaki no fotiri e nder ɗee kaaƴe cuurkooje ngam yuppude oogaandi mum e hawngooje laaɗe ndiyam Nuwaadibu, etee lasi gollotooɓe SNIM ina cukki naatotaako. Leegal yoo leegal, wuro yoo wuro, diiwaanuuji leydi Muritani, gila e Fuuta e kummbaaru, haa e rewo Sammba e woodi boowe, alaa fof mo nanaani, sabu woɗɗude wolde haɗataa ɗum naneede, alaa fof mo ɗee caɗeele njettaaki. Kulol hannde heewti ngenndiyankooɓe sabu ɓallagol dillere ƴiiƴiire e nder leydi Muritani, e baasal ɗum jogori jibinoyde e nder ɓesngu mayri.

Cofel so nanaani kus, nanat fap !

Njoorto mawɗo ina ɗaminaa, sabu heewɓe mbiyi ko kanko tan waawi ñippude nguu cumu. En kaasidantaako mo ɗuum, sabu to toɓo iiwri fof yoo yuus, ko moƴƴere njiyloto-ɗen, yo a taw ko kanko jeyi wune jiiɓtude oo gagga. E nder ngal kaaldigal Allah waɗii heen suturo. Eɗen teskoo geddere huuɓtidinnde liggey oo fuɗɗinoo ko aljumaa 30 saawiyee 2015, nanondiral kadi ngam ɓamtude golle waɗi ko aljumaa 03 abriil 2015. En naatirii geddere bismillaahi ñalnde aljumaa, en njaltirii nde kadi Arrahmaani ñalnde Aljumaa. Ko Allah tan waawi.

Nanondiraal ngal ko nii siforii.

1. liggotooɓe fof ina ɓamta jooni jooni golle (ɓe Suwoyraat e ɓe Nuwwaadibu). Luutagol ngol dallinaaka (baasgol arde ngol alaa hujja) e daawal geddo ngoo fof maa dalline.

2. ngam yiylaade jam e kisal e deeƴre duumiinde e nder SNIM, sosiyetee oo jaɓii liggotooɓe riiwanooɓe ɓee fof ina ɓamta etee kuuge pawanooɗe e maɓɓe ɗee fof ina caama. Ngannden riiwanooɓe ɓee tolninooma e 500 sagata, etee geddere ndee fuɗɗii ko ñalnde 30 saawiyee 2015.

3. SNIM jaɓii rokkude njeenaari njeñtudi njoɓdi lewru, so tawii dimngal oogaandi e laaɗe ndiyam tolniima e 1 100 000 ton e nder lewru abriil 2015. So timmaani yo won 1 150 000 ton e lewru mee 2015. So tawii ɗum laataaki, maa ittoye e njeenaari njeñu lewbi garooji.

4. Ñamaande ardiinde, tolniinde e njoɓdi lewru maa jonne (totte) liggotooɓe, kono ko ko yoɓirtee seeɗa seeɗa tuggude e lewru mee 2015 haa lewru desaambar 2016.

5. Ñamaale lewbi feebariyee e marse 2015 wonande liggotooɓe Suwoyraat ɗe njoɓaaka ndirtinaama haa lewru mee 2015.

6. Ardiiɓe gollordu SNIM maa mberlo eeraango e delegeeje gollotooɓe, ngam udditde kaaldigal jaawngal e ñalɗi gadani liggey dewɗi e 48h caggal ciifondiral nanondiral ngal.

7. Yonaaɓe liggotooɓe (delegeeji) njaɓii ɗooftaade e tabitinde nanondiral ngal.

8. Ko heddii heen koo, maa ligginooɓe e ligginteeɓe ngardin kaaldigal e paamondiral e kala baɗal.

Nii woni lasi pirtaa, liggotooɓe njahii, njahdii e teddungal, keblanoyii ɓamtude golle. E nder ndee wolde, walla e nder ndee filñitaare rewɓe gollooɓe e SNIM keedaani caggal. Wutte e wutte, melfe e melfe, balɗe 60 haa njahdi e naange, banndiraaɓe rewɓe ina cawndondiri e banndiraaɓe mum worɓe, woorɓe fenaande, haa poolgu yani. Yoo Allah sellin doole maɓɓe, en nduttiiɓe teddungal. Ndeke eɗen mbaawi wiyde walla en paamii ko mawba (ñiiwa) fooƴi fof, ina waɗi ɓellere. Yo Allah won ballo. Eɗen toroo mo ballal e deeƴre hakkille, mbele hono ɗum ina waasa waɗtude e nder oo sosiyetee paayodinɗo. Yo neɗɗo hokke ko waawi roondaade mbele so leliima waala ɗaanaade. Potal, nuunɗal, ganndal kam e coftal ngoni ngooroondi ɓamtaare kala gollordu. On njaaraama, wolde kaaƴe gasii e ndee ñalaande 03 abriil 2015.

Haamiidu Bah, njaatige Fooyre Ɓamtaare to Suwoyraat