Daartol Annabi Ismayiila

0
2754
Natal

 

E Innde Alla jom yurmeende Aduna e wattannde. Daartol jibineede Annabi Ismayiila (JKM) ummoraade e haajara. Kanko Ibraahiim, laatiima nde o wonno to leydi Bayti Elmakdis, o duumii toon ko ina tolnoo e duuɓi noogaas, omo wonndi toon e hono jom suudu makko gadano inna wiyee Saarata, oon woni mo o ɓuri ɓooydude, oon wiyi mo kanko annabi Ibraahiima (JKM) “miin de hankadi, haadi en ngonndii ko foti nii juutde mi jibinaani, ma a taw ko Alla toowɗo oo, ko kañum haɗi mi jibinde ɓinngel, ɗuum noon waɗ feere naataa e leñol am ngol, ƴeewaa heen cuddiiɗo mbele Alla hokka en heen ɓinngel.

Ibraahiim, (JKM) jaɓani mo ɗumɗoon. Annabij Ibraahiim  (JKM) felliti ƴeewde dewbo goɗɗo ngam dañde ɓiɗɗo, o yiilii e nder leñol Haajara en ngol haa o yiyti Haajara yo mbelemme Alla won e mum (MAM), Annabi Ibraahiim  (JKM), resi Haajara. Ndeen o resii Haajara e nder ɗuum Haajara mooɓani mo reedu ɓiyii ɓe Annabi Ismaayiila (JKM).

E Miijo annduɓe maɓɓe e oon yonta, ɓe mbiyi : “ndeen Haajara mooɓi reedu Ismaayila tan, hoodere mum ɓamtii no feewi, jimme mum ɓeydii, ko haala mum tan haalate.” Caggal ɗuum, Saarata jamirnooɗo jom galle mum Annabi Ibraahiima  (JKM), yo ƴeewoy debbo goɗɗo, kañum ne kiraam naati ɗum ngam ina wayi no o yejjitaama, o wullitii ɗuum to jom galle makko annabi Ibraahiim (JKM), Annabi Ibraahiima wiyi mo “ndeeɗoo ɓamtaare e ƴellitaare e jimme nde Haajara heɓi, ɗum ko Alla toowɗo oo waɗi ɗuum, wonaa miin waɗi ɗuum.” Annabi Ibraahiima wiyi mo, “jooni kay, haadi a saliima ko kaal-mi koo, yah, waɗ ko mbaawɗa e makko.”

Ndeen Haajara nanii ndeen daande nde Annabi Ibraahiima haali, o huli o dogi o yalti galle oo e wuro ngoo, o fayi to yitere wootere ina wonnoo e les naɗde Minaa, o suuɗoyii toon. Alla toowɗo oo neli Maleyka gooto e Maleykaaji mum e mbaydi neɗɗaŋke feewde e makko kanko Haajara, Maleyka oo tawi mo toon, wiyi mo : “oto hul, waɗi mi wiyde noon ko Alla toowɗo oo, ina waɗi moƴƴere e ooɗoo ɓiɗɗo mo caawɗa. Jooni, njamir-maa-mi ko yo a rutto to ngonno-ɗaa, hay huunde alaa ko waawi e maa ɗoon, etea ma jibin ɓiɗɗo gorko inniraa ɗum Ismaayiila. Soko Alla jaɓii, maa o won muumanteeri yimɓe kala, maa junngo makko fawo e dow yimɓe kala, etee maa o jogtoyo denndaangal leyɗeele musidaaɓe makko.” Ndeen Haajara nanii ɗeen jeertinanɗe e wasiyaaji ummoraade e ooɗo Maleyka, o weltii heen sanne, o yetti Alla no feewi, o ruttitii ɗo o wonnoo.

Daartiyaŋkooɓe Diinaaji mbiyi : “e nder weltinannde nde maleyka oo weltiniri Haajara ndee, ko ɗum rewi haa yettii Nelaaɗo Alla Mohammed (JKM), ɗum teddinori heen leñol arabeeɓe.” Kamɓe annduɓe ɓee kadi, ɓe mbiyi : “nde Annabi Ismaayiila Jibinaa ndee, e oon tuma tawi Annabi Ibraahiima ina yahra e duuɓi capanɗe jeetati e jeegom, ko adii jibineede Annabi Ishaaq duuɓi soppo e tati”, kono ɗoon ina waɗi luural hakkunde yoga e annduɓe daarti Annabaaɓe so ko Alla jaɓii ma en paamoy ɗum e ko faayi arde.

Hono ganndo biyateeɗo Sadi wiyi: “dental annduɓe diinaaji ina luurondiri to bannge kirsegol Annabi Ismaayiila e Annabi Ishaaq, ngam won heen mbiyi : ko Ishaaq wiyano ina hirsee, kono ɗumɗoon ɓuri fooɗtude ɗum ko joom defte en adinooɓe, kono ko ɓuri lollude koo, ko Ismaayiila (JKM), ɗum noon ko ummoraade e ɗemɗe yoga e Arabeeɓe waɗi noon ko eɓe noddiratnoo Annabi Mohammed (JKM) oo “eeyey maa, ɓiyi jom kirse ɗiɗi”, waɗi noon ko yimɓe ɗiɗo meeɗi hirsaneede ngam soodteede, ɓeen ngoni ɓeeɗo : Abdullaahi oon woni baaba mum Nelaaɗo Alla Mohammed (JKM)  ngam taaniiko Abdul-muɗalabi hirsanino Abdaallaahi teemedere ngelooba ngam takkere nde waɗnoo, goɗɗo oo ko Annabi Ismaayiila.

Hono Ibnu Abbaas (MAM) wiyi: hono Annabi Ibraahiima meeɗii waɗde takkande Alla toowɗo oo, kanko tan e hoore makko o wiyi: “so mi dañii ɓiɗɗo gorko, mo mi hirsu ɗum ngam ɓadtoraade Alla toowɗo oo”, nde yahi haa ɗum juuti o yejjiti takkere nde o waɗatnoo Alla ndee.

Hono ganndo biyateeɗo Sadi wiyi : “Alla toowɗo oo hokki Annabi Ibraahiim ɓiyum Ismaayiila ko ɓuri duuɓi capanɗe tati ko adii jibineede Annabi Ishaaq (JKM). Koyɗol Annabi Ibraahiima (JKM) : ɗoon ɗo Ibraahiima tinaani maataani ina ɗaanii haa woodi ko wiyi mo  “eehey maa Ibraahiima, Alla Toowɗo oo yamirii ma yo a huuɓnu takkere nde takkuno-ɗa ndee, so hirsude ɓiye tawa kirsir-ɗaa ɗum ko junngo maa.” Annabi Ibraahiim, wiyi ngirñet, o ummii omo wayi no kulɗo nii, waɗi noon ko ɗum arii e makko e nder jammaaji jeeɗiɗi deggondirɗi.

Hono Sadi wiyi kadi : “ndeen Annabi Ibraahiim tiiɗii e mum pellital hirsude  ɓiyum Ismaayiila, o noddi Ismaayiila o wiyi ɗum: “ƴettu ɓoggol e jaasi”, Ismaayiila wiyi mo : “aan kam ko mbaɗataa ɗee geɗe ɗiɗi”? Annabi Ibraahiim wiyi mo  “mbiɗo hirsoya njawdi ngam ɓadtoraade Alla toowɗo oo”. jooni noon kanko e ɓiyiiko Ismayiila ɓe occitii ɓe payi lakde, ɓe njahi haa ɓe ngari e les wimmbo haayre Saasa anmbara e nadde Minaa ndee, ndekete yoo Ibiliis  mo Alla huɗi oo, feeñanii Annabi Ismaayiila e mbaydi mawɗo nayeejo mo leeɓi daneeji, kanko Ibliis o wiyi Ismaayiila (JKM) “aan kam Ismayiila oto payɗaa ?” Ismaayiila wiyi mo : “mbiɗo yahda e baaba am ngam ɓaɗtinoyde ɗum Alla toowɗo oo”. Caggal ɗuum, Ibliis mo Alla huɗi oo, wiyi: “eehey maa Ismaayiila ! Aan kam, aɗa anndi ko ngoolɗoon ɓadtagol ko woni ?” Annabi Ismaayiila wiyi mo alaa. o wiyii o yiɗi ko hirsude ma, miin noon ko mi deentinoowo ma tan. Refti heen ko Annabi Ismaayiila wiyi mo kanko Ibliis, “eehey maa Ibliis, aan kam, baabam Waɗiri ɗum ko ngam hoore mum walla ko ngam yamiroore Alla ?” Ibliis jaabii wiyi : “ko ngam yamiroore Alla.” Ismaayiila wiyi I bliis : “so tawii kirsugol ngol ko yamroore Alla, hol no calortoo-mi ɗuum, mi wawaa salaade ɗuum mbiɗo woofa Alla.” E dow ɗumɗoo Ibliis hersi, ruttii to woonno kono deeƴaani, ɓe njehi seeɗa tan Ismaayiila (JKM) , yeeƴii caggal mum haa yiyi Ibliis mo bone rewi oo ina ara caggal maɓɓe. O hocci haayre o weddii Ibliis, Ibliis ruttii. Ɓe ɓosi seeɗa kadi, Ibliis abbii ɓe, o yeccitii haa o yiyi Ibliis ina ara, o turii o hocci haayre o weddii ɗum, Ibliis dogi ruttii, ko noon ɓe ngoniri kanko Ismaayiila e Ibliis kuɗaaɗo oo, haa timmi laabi jeeɗiɗi. Ko ɗum woni kaaƴe jeeɗiɗi, ɗe kala hajjiyaŋke weddotoo ɗee gila ndeen haa jooni. Kono Ibliis woppaani ɓe, o faloyii ɓe to ɓe payi too.

Ndeen Annabi Ibraahiima e ɓiyum njettiima les wimmbo haayre ndee, Annabi Ibraahiim jooɗii, o wiyi : “ee hey maa Ismaayiila;” Ismaayiila wiyi mo : “eey baabooy am”, o wiyi : “miin dee ko Alla toowɗo oo lonngini mi e nder ɗoyli pecce jamma yo mi hirse ngam ɓadtoraade ɗum, etee mi yiyii ɗum e nder jammmaaji jeeɗiɗi deggondirɗi, jooni noon ƴeew no njiyir-ɗaa ɗum.” Jaabawol ngol, e no Alla wiyri ɗum e nder Ɓuraana tedduɗo oo : “joom am, hokku am ummoraade e moƴƴuɓe (100), min mbeltiniri mo cukalel kormangel (102).”  Ndeen ngeel yontii, o wiyii “eehey maa ɓinngel am, miin de mi yiyii e nder ɗoyli mbiɗo hirsu maa, ƴeew no njiyir-ɗa” o wiyii “aan baabooy am, waɗ ko njamira-ɗaa ma a taw am e weleede Alla ummoraade e moƴƴinooɓe (102),” simoore saafaati, ndeke, ko ɓe njewtata koo fof Ibliis ina heɓi dow ina toŋŋinii ina heɗoo ko ɓe kaaldata. Ibliis wiyi : “alaa e sago mi annda ooɗoo fiyaaku ɗo joofata.”

Lelnugol Annabi Ibraahiim (JKM), ɓiyum Ismaayiila ngam haɓɓude juuɗe e koyɗe mum: Annabi Ismaayiila (JKM), nanngii Ismaayiila lelnii ɗum, o lelniri ɗum bannge ñaamo, o haɓɓi juuɗe ɗee e koyɗe ɗee, Ismaayila wiyi : “hoto haɓɓu juuɗe am e koyɗe am, hoto Maleykaaji mbiyde mi hulii walla mi saliima yamiroore joomiraaɗo jom baawɗe oo”, kono Annabi ibraahiim heɗtaaki ɗiin konnguɗi ina jokki golle mum, o ƴetti jaasi kii o fawi ɗum e goddol Ismaayiila, o woni e hirsude, o hirsi haa o tammpi, o ndaari jaasi kii o wiyi ma a taw ki welaani, o woogi ki e kaaƴe hee haa ki waɗti ɗeeɗde mo, o ruttitii e Ismaayiila, ina lelii ɗo gootel wawaa dillude, o woni kadi e hirsude haa o tammpi, hay huunde fofaani e daande ndee, caggal ɗuum Ismaayiila wiyi mo, “eehey maa baabooy am, hippu e dow gite am ɗee huunnde so wonaa ɗum so aɗa yiya gite am ɗee a yurmoto mi”, Ibraahiim (JKM) ƴetti huunde fawi e dow gite ɗee, o ƴettiti jaasi kii o woni e hirsude, o ñoƴƴi jaasi kii doole omo hirsa, hay huunde fofaaki e goddol ngol, o ƴeewi jaasi kii tan o seki o weddii ki sara maɓɓe. Ndeen o weddima jaasi kii tan, Alla toowɗo oo haalni jaasi kii, ki wiyi : “eeheey maa Ibraahiim, miin ngon-mi ko e hakkunde jamirooje ɗiɗi ceertuɗe, Sehil Alla ina wiya yo mi taƴ daande, Alla ina wiya mi hoto taƴ, etee miin noon keedtu-mi ko to bannge Alla toowɗo oo wonaa to bannge sehil Alla”; e konngol Alla e nder Ɓuraana tedduɗo oo: “ndeen ɓe njebbiliima omo leelii ɗo gootel (103) min noddi mo “eehey ma Ibraahiim” (104) a goongɗii e yiyannde maa, minen noon ko hono nii min njoɓirta moƴƴuɓe” (105) simoore saafaati, kaawise:101ha 105 . Ɗoon ɗo Ibraahiim ndarii jaasi kii ina haalana mo ko haɗi ɗum taƴde goddol Ismaayiila, ibraahiim woni e miijaade ko jaasi kii walla laɓi haala ko, o roŋki jebbilaade heen, o miiji yo a taw wonaa Ibliis mo Alla bonni o soomii ɗoon, o ruttiti o ƴettiti laɓi kii, o woni e hirsude Ismaayiila no o hirsiratnoo, Maleykaaji Asamaan e leydi e denndaangal muumunteewon ndilli ngoni e jebbilaade ɗo Alla ceniiɗo ina ñaago ina mbiya, “eehey maa joomiraaɗo jom baawɗe e kattanɗe, yurmo ooɗo nayeejo moƴƴo e ngelɗo cukalel teddungel.” Alla ceniiɗo toowɗo oo neli Jibiril mo kisal woni e mum oo, ina jogii njawdi haa yettii, o teeɓtii e junngo Ibraahiim joginoongo laɓi ngoo, o wiyi Ibraahiim : “ndah njawdi nani ngam coodtiigu Ismaayiila. A timminii fodoore maa, e takkere maa”.

Hono ganndo ina wiyee Saalabi wiyi : “ko ɗumɗoo woni hankadi layya waɗɗinaa e dow juulɓe hattanɓe.” Naamndal hol ko tagi e nder coodtiigu nguu Alla addanaani Ibraahima ngelooba walla ngaari ɓuri mawnude, o addani mo ko njawdi ? Jaabawol mum ko nii wayi : waɗi noon ko nde Ibraahiim yamiri ɓiyum Annabi Ismaayiila yo addoy ɓoggol e laɓi ndee, Ismaayiila naamndii baaba mum hol ko waɗata ɗee geɗe ɗiɗi, Ibraahiim wiyi mo : “mbiɗo hirsoya njawdi,” ko ɗuum waɗi Alla toowɗo oo, teeŋtini konngol sehil mum.

Jibiril Muusaa Joob
tonngoode: 46 56 51 10/ 22 80 27 45