Nguurndam Annabi Saalihu

0
2583
Prophètes Houd et Salih
Prophètes Houd et Salih

E innde Geno jom yurmeende adannde e waɗtannde. Nguurndam Annabi Saalihu (JKM) feewde e Samuuda en tawa ko e fuɗɗoraade konngol Geno toowɗo o wiyi, ɓiy yummaɓɓe en Saalihu, o wiyi ɓe : “eehey mon leñol am, ndewee geno, hol ko heɓi on ko oɗon ndewa gooɗɗo ko wonaa kanko? Nganndee ko goonga ari e peeñƴi ummoraade e joom mon yo on nganndu ɗumɗoon ko ngelooba Geno wonande on) simoore Iiraafi, kaawse : 73. Kanko Saalihu ko o ɓiy Kaanuuka, Geno neli mo feewde e suudu Samuuda en. Hono Sadi wiyi : innde Samuuda ndee ko nde innde woyndu wonnoondu hakkunde Hijaaji e leydi Sam.

Hono ibnu Ishaak wiyi : nde Geno halkirii leñol Aadi en henndu, caggal ɗuum Geno lomtini ɗoon leñol Samuuda en, leydi ndi wuurti, ɓe mbaɗti hoɗde e nder wimmbooji kaaƴe, ɓe mbaɗti ɗum galleeji maɓɓe. E ɗiinɗoon galleeji fof, ɓe mbaɗani ɗum en damal gootal, etee baafal mum ko ngal njamndi. Nde yahi haa Geno yaajnani ɓe geɗe kala, ko wayi no, kaalis e kaŋŋeeji e geɗe paarnorteeɗe, Geno toowɗo o wiyi : “ciftoree tuma nde o waɗi on lomto caggal Aadi en.” Simoore Iiraafi, kaawise : 74 Ndeen ɓe keɓindiima e dow leydi Geno ndii, ɓe ngoni yimɓe bewɓe, ɓe ngonti luunndiiɓe geɗe Geno kala ; kala ko feewti e yamiroore mum, ɓe njiɗaa so wonaa rewde Sanamuuji, haa Alla neli e maɓɓe Saalihu (JKM). Hono biyateeɗo Asiis wiyi : “laatiima Baaba mum Annabi Saalihu, ɗum woni Kanuuka, ko oon fof ɓurnoo ɓadtaade e rewooɓe Sanamuuji ɓe, ko o neɗɗo kolaanooɗo e ɗeen dewe sanne.” Waɗii sahaa gooto e nder ñalawmaaji, kanko Kaanuuka o ari e sanam o sujjani ɗum o ummii, Sanam oo turi hoore mum ; ɗumɗoon haawi Kaanuuka no feewi, haa Geno haalni Sanam oo, e kaawisaaji mum, o wiyi : “eehey maa Kaanuuka ! Anndu e nder keeci maa kii, ina soomii heen ɓiɗɗo jogorɗo wonde Annabi mo Alla jogori nelde feewdee e Samuuda en”. Nde Kaanuuka nanii ɗum tan dogi yalti, nde yahi haa jamma ari, Alla neli ndiwri feewde e makko. Ndi ari ndi diftii mo, ndi nawi mo haa e nokku ɓurɗo heewde lekkuule e ndiyam no dunndu nih, ndi lelni mo ɗoon. Ndeen Kaanuuka finii, o woni e yahde e les caaɗngol ngol haa o sooynii Haayre toownde sanne. O tiindii toon. Nde o yettii o yiyi ɗoon wimmbo e haayre ndee ina wayi no Boleeru nih, o naati to nder wimmbo ngoo, omo yaha e nder heen tan, haa Geno waɗi e makko ɗoyngol o yani o ɗaanii e nder ngoon wimmbo haayre, ko ina tolnoo e duuɓi teemedere. E nder ɗuum, nokku o hattiima gongol makko e nder leydi ndii, ɓe ngoni e yiilaade mo, ɓe ndonki yiytude mo. Caggal ɗuum, laamɗo oo jokki ligganaade Sanamuuji ɗii caggal Kaanuuka.

Laatiima ndeen jom suudu Kaanuuka oo, ko ina woya tan jamma e ñalawma haa natti waawde woyde. Waɗi dumunna gooto omo ɗaanii kanko jom suudu Kaanuuka oo, haa jeyyal juurii damal suudu makko, ngal ŋaaki, o udditi baafal haa o tawi jeyyal ina darii sara maɓɓe, o wiyi : “ee jam ! Aan sonndu, aan koy aɗa weli daande koy !” Geno haalni jeyyal ngal, ngal wiyi mo : “ko miin Alla nelnoo feewdee e qaabila ɓii Aadama tuma nde wari ɓii yummum Haabila ngam hollude ɗum hol no ubbirta ɓii yummum”. Refti heen kadi jeyyal ngal wiyi mo : “miin mi yiyii ma jooni aɗa woya aɗa wayi no cuniiɗo nih. holko heɓ maa ?” debbo oo, hono jom suudu Kanuuka oo, wiyi mo : “miin ko mi baasɗo gorko am ko ina tolnoo e duuɓi teemedere mi yiyaani ɗum.” Jeyyal ngal wiyi : “aɗa yiɗi mi naw maa to makko ?” o wiyi : “ee ndaw ko haawnii, aan nawaa mi to gorko am ?” Jeyi o wiyi : “aɗa haawee kaawisaaji Geno ?” Debbo oo wiyi : “ɗum kay haa mi daña”. Ngal wiyi mo : “ɗum noon feewnito eɗen njaha”. O wii : “miin ko mi peewnitiiɗo ñalnde kala.” Ɓe pokkiti ɓe njahi, jeyyal ina yahra koyɗe mum omo rewi heen, sahaa kadi ngal diwa ngal juroo yeeso makko ɗo woɗɗaani, o heñoo haa o heɓtoo ngal. Alla walli mo kadi kanko debbo o no laawol ngol juutiri fof o tampaani heen. Nde tawnoo ɓe keewi yahrude ko jamma haa ɓe njettii caaɗngol ngol, ɓe payi to Haayre too. Jeyyal ngal addi mo haa damal wimmbo Haayre ndee, ngal darii ɗoon ngal wiyi mo : “naat woto hul”. O naati nder, refti heen jeyyal ngal abbii mo. Nde o yettii kanko jom suudu kaanuuka oo, o jooɗii to woɗɗi seeɗa, caggal ɗuum, jeyyal ngal ari ɓadtii Kaanuuka. Ngal tawi omo ɗaanii, ngal wiyi : “eehey maa Kaanuuka, ummo e dow kataanɗe Alla.” Kaanuuka waɗi gir, haftii jooɗii. O feerti gite makko haa o yiyi debbo makko ina jooɗii e nokku gooto. O ummii; o tiindii e jom suudu makko. Nde o yettii, ɓe njaɓɓondiri, ɓe ɓuucondiri, ɓe njoñii, ɓe lelodii. E ndeen ɗoon lelnde, ɓiɗɗo toɓɓaa heen. Ɗum woni o saawi ɓiyiiko Saalihu (JKM). Nde ɓe lelodinoo ɓe ceerti tan, Kaanuuka yani, maayi ɗoon. Adan, ɗum wonnoo ko ɗoyngol mehol, ɗum waɗtindii ko wonde maayde goonginteere. Caggal ɗuum, yummum Saalihu ummii woppi ɗoon jom galle mum ko maayɗo, ngam ko o debbo, ko o gooto, ɗiɗi alaa mo o wondi ngam wallude mo ubbude. O ummii, o yalti Haayre ndee e wondude e jeyyal ngal, ngam ko kañum anndi ɗo rewetee. Eɓe ndeggondiri haa ɓe naati leydi Samuuda en, alaa fof ko ɓe njiyaani e nder oon jamma e kaawisaaji e caɗeele.

Ndeen o timminii lebbi cowogol makko, o jibini Annabi Saalihu (JKM), o jibini mo kadi ñalnde Aljumaa e nder lewru ndu Aarabeeɓe noddirta Moharram nduu. E nder oon jamma mo Annabi Saalihu jibinaa oo, denndangal Sanam ɗo wonnoo ina darii, wuuriima, won heen kadi tawaa ko ina njani e leydi ngam anndinde yimɓe won ko joli. Ɗoon e ɗoon woodi yahɓe kaalani laamɗo oo ko joli koo. Ndeen o nanii fiyaaku oo tan, o yani o faɗɗii, nde yahi haa juuti o ɗifti, o ummiitiima e ɗuum, kamɓe fof ɓe njahi, ɓe ndiirani sanamuuji ɗii. Ndeke Ibliis tinii ɗuum, dogi adoyii ɓe to Sanamuuji ɗii ɓuri heewde too, o naati e nder Sanam ɓurɗo mawnude oo. Nde Samuuda en ngari to genooji maɓɓe too, ɓe payi to geno maɓɓe mawɗo oo. Nde ɓe njettii, ɓe naamndii mo ko joli koo. O jaabii ɓe e ɗemngal Ibliis, o wiyi ɓe : “nganndee won jibinaaɗo e nder mon ina wiyee Saalihu, oon ari ko bonnude diineeji mon”. Caggal ɗumɗoon nde yahi haa Annabi Saalihu mawni, Alla waɗi mo ko o gorko jooɗɗo no feewi, belɗo ko haalata. Nde o heɓi duuɓi capanɗe nay, Geno lonngini mo yo o noddu yimɓe Samuuda en e woodtoɗinde Alla gooto mo alaa denndidiiɗo, yo o haɗ ɓe rewde Sanamuuji. E nder ɗuum, o yahi to Samuuda en to ñalnde ñalngu feetooji maɓɓe, o tawi kamɓe fof e ɓe ndenti ɗo gootel, eɓe taarii Genooji maɓɓe e nokku mahiraaɗo kaŋŋe, eɓe ñaama, eɓe njara, eɓe njima. O mos-mosti, o naati e nder maɓɓe haa o heɓi hakkunde maɓɓe, o darii e yeeso laamɗo oo, wiyi ɓe :“eehey mon banndiraaɓe, mi arii e mon ko mi nelaaɗo ummoraade e joom winndere ndee. Mbiɗo noddi on e waɗde Geno ko gooto.” Laamɗo leydi ndii wiyi mo : “eeheyma Saalihu, mbiɗo anndin maa leñol Samuudanaaɓe e cuuɗi mum en fof, njaɓataa hono maa ina wona nelaaɗo Alla feewde e maɓɓe.” Saalihu heɓɓitii wiyi : “Alla hokkata nelal mum ko moo welaa, ɗuum naamndaaki ko ɓee poti wonde walla ko ɓeya too”.

Caggal ɗuum, laamɗo oo hucciti e yimɓe mum o wiyi ɓe : “jooni noon hol no njiyiru-ɗon ko o haali ko ?” Ɓe keɓɓitii ɓe mbiyi : “ooɗoo alaa ko woni so wonaa ko penoowo ɓurɗo bonde e nder winndere nde.” Caggal ɗuum Annabi Saalihu mahani hoore mum jamaa e nder hakkunde cuuɗi Samuuda en, omo rewa heen Alla ñalnde kala, o yalta o yaha to cuuɗi Samuuda en, omo waajo ɗum en, yo ndew Geno gooto, woto ɓe ndenndidin mo e hay gooto. Kono ɗum yerɓinaani ɓe nii, eɓe keddii ɗo ɓe keddinoo, so rewde Sanamuuji maɓɓe. Kono Annabi Saalihu nekkaani ko waɗata koo, omo jokki waaju makko ko ina tolnoo e capanɗe jeeɗiɗi hitaande, ɓe nananaani mo. Ko ndeen Geno waɗti rewɓe maɓɓe e nakkon, ndammiri maɓɓe fof rimarɓe ɓe njibintaa, e dow ɗuum, Geno yoorni leɗɗe maɓɓe e huɗo maɓɓe, ɓe ndañi heen caɗeele ɓurtuɗe, haa pucci maɓɓe mbaɗti dogde ɓe, ina njalta leydi maɓɓe, caggal ɗuum ɓe kaaɓi, ɓe tampi, alaa ko heddanii ɓe so wonaa jogaade miijo no ɓe mbardi Annabi Saalihu. Ɓe pelliti kadi e ɗuum.

Jibriil Muusaa Joop
Jokku ɗo

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.