Nguurndam Annabi Saalihu (2)

0
2235

Caggal ɗuum, laamɗo oo hucciti e yimɓe mum o wiyi ɓe : “jooni noon hol no njiyiru-ɗon ko o haali ko ?” Ɓe keɓɓitii ɓe mbiyi : “ooɗoo alaa ko woni so wonaa ko penoowo ɓurɗo bonde e nder winndere nde.” Caggal ɗuum Annabi Saalihu mahani hoore mum jamaa e nder hakkunde cuuɗi Samuuda en, omo rewa heen Alla ñalnde kala, o yalta o yaha to cuuɗi Samuuda en, omo waajo ɗum en, yo ndew Geno gooto, woto ɓe ndenndidin mo e hay gooto. Kono ɗum yerɓinaani ɓe nii, eɓe keddii ɗo ɓe keddinoo, so rewde Sanamuuji maɓɓe. Kono Annabi Saalihu nekkaani ko waɗata koo, omo jokki waaju makko ko ina tolnoo e capanɗe jeeɗiɗi hitaande, ɓe nananaani mo. Ko ndeen Geno waɗti rewɓe maɓɓe e nakkon, ndammiri maɓɓe fof rimarɓe ɓe njibintaa, e dow ɗuum, Geno yoorni leɗɗe maɓɓe e huɗo maɓɓe, ɓe ndañi heen caɗeele ɓurtuɗe, haa pucci maɓɓe mbaɗti dogde ɓe, ina njalta leydi maɓɓe, caggal ɗuum ɓe kaaɓi, ɓe tampi, alaa ko heddanii ɓe so wonaa jogaade miijo no ɓe mbardi Annabi Saalihu. Ɓe pelliti kadi e ɗuum.

Ndeke Annabi Saalihu ejii ko wayi noon, o dogi ɓe o fayi lakde, to haayre mawnde ina toon. Nde o yettii o naati e nder wimmbo haayre ndee, o suuɗii toon. Nde o naati haayre tan, o werlii gite makko yeeso haa o sooynii leeso kaŋŋe ina jalba yeeso makko, o tiindii toon. O ari haa o yettii, o jooɗii e dow leeso ngoo, o lelii. Ndeke ɗo o lelii ɗoo, ɗoyngol heɓii mo, o ɗaanii.

E nder ngoolɗoon ɗoyngol, o woni ɗoon ko ina tolnoo e capanɗe nay hitaande, o finaani, etee hay gooto anndaa ɗo Annabi Saalihu woni e baawɗe Geno toowɗo oo. Ndeen Geno finndinii mo ummoraade e ɗoyngol makko, lonngini mo yo o occito, o faya to yimɓe Samuuda en ɓee. O ummii, o ruttitii to maɓɓe, ɗum woni Samuuda en ɓee, o tawi ɓe e nder welnere maɓɓe mawnde ngam ñalnde heen ko pummungal maɓɓe, ñalnde ɗum yonti fof, ɓe keewi ko rentude ɗo gootel, ɓe catoo Allaaji maɓɓe kaŋŋe ɗii, eɓe ñaama tebbuuli maɓɓe, eɓe njara sanngaraaji maɓɓe, rewɓe e worɓe ina tiifondiri, ina mbaɗa heɓi ñugga. Laamɗo oo ina geenginii e dow jappeere mum kaŋŋe, watulaaɓe mum ina catii ɗum, ina njeeɓa ko ɓe mbaɗata koo, ina mbeltii sanne. Ɓe tinaani eɓe e nder oon ɗoon mbellemma tan, haa Annabi Saalihu (JKM), naati nder yimɓe, o wiyi ɓe : “eehey mon leñol am !” Ve mbiyii “keɗto-ɗee won eewnotooɗo”. Dental ngal fof waɗi cel, ndeƴƴi. Ɓe ngoni e ndaarde mo. O wiyi ɓe : “kulee Geno, mbaason renndidinde mo e hay huunde, ngoppon ko mbaɗaton koo. Woto mbaɗee !” Ndeen ɓe nanii konngol makko tan, Sanamuuji ɗii pukkii e leydi, ɓe kuli kulol ɓurtungol. Laamɗo oo heɓɓitii wiyi : “mate wonaa aan wonnoo ɗoo caggal ɗuum ndog-ɗaa, majju-ɗaa ko ina tolnoo e duuɓi capanɗe nay, etee gila ndeen min ngoongɗinaani ma, jooni noon min ngongɗintaa ma so wonaa njaltinanaa min e ndeeɗoo haayre ngelooba, so tawii won ko mbaaw-ɗaa.” Annabi Saalihu (JKM) wiyi : “joomi am dee huunde fof ina hattani. Ɗuum ina newii ɗo joomiraaɗo.” Caggal ɗumɗoon, leñol ngol wiyi mo yo o laato ngelooba ba njaltintaa baa, yo o taw ɓalndu mabba ina waɗi sifaaji garooji ɗoo ɗii : pate boɗeeje, daneeje, ɓaleeje, cooye, tawa tooweendi mabba ko teemedere diraa, njaajeendi mabba ko hono noon, njaaweeki mabba kono majje nih, daande kuunaali mabba tawa ko no diraali ƴiiwoonde nih, yo laato kosam mabba yo nanndu e njumiri welde, tawa ina manndila neɗɗo so yarii ɗam. E nder ceeɗu, yo a taw ɗam wonata ko ɓuuɓɗam, dabbunde ɗam wona ngulɗam, so ñawɗo yarii ɗam ina sella, yo a taw kadi eba daroo e damal galle mo woni kala eba hokka ɗum kosam njonɗam, yo o taw kadi so baasɗo yarii ɗam ina udditoo. Ɗee geɗe fof min cokli ɗum ko fuɗɗoraade geeƴe jamma haa feccere jamma. So eba ɓirana gooto fof kosam yo a taw ba darii ko e damal galle mum, etee yo a taw ko kamba ɓirata hoore mabba, tawa neɗɗo sakkat nokkuyel mum tan, ba yuppana ɗum heen kosam haa heewa. Denndaangal ko min kaali ɗoo koo, so ba waɗanii min ɗum, min ngoongɗina ko Alla nel maa, min ngoongɗina ɗum.

Caggal ɗumɗoon Annabi Saalihu heɓɓitii wiyi : “eehey mon leñol am, nganndee on naamndiima hujjaaji kewɗi ngam goongɗinde Geno, jooni heddii ko miin e hoore am won ko ɗaɓɓu-mi yon ndeento, ɗum woni ɗeeɗoo geɗe : mbiɗo wiya on : woto hay gooto waɗɗo ba, walla weddaade ba kaaƴe, walla kural laañal, woto kaɗee ba yarde ndiyam, woto mbaɗee ba ko boni so on njiɗaa dañde caɗeele ɓurtuɗe, woto memee ba, hoto mbiyee noon mi reentinaani on, on nanii ko kaal-mi koo ?”. Kamɓe fof ɓe ɓamdi ɓe mbiyii : “min nanii, min njaɓii.” Ndeen o ƴettidii e maɓɓe fodoore, Annabi Saalihu ummii, o juuli darɗe ɗiɗi, caggal ɗuum, o ɓamti juuɗe makko dow feewde e asamaan, o woni e duwaade, omo ñaago Geno toowɗo oo, o ɓosi feewde e haayre ndee, nde o ari haa o yettii nde o fiyi e dow mayre tuntere, ɗum woni haayre ndee, eɓe ndari e ɓe kucciti e haayre ndee, haa ɓe njiyii haayre nde feecii, gelogal ngal yalti ummoraade e haayre ndee, ɗoon e ɗoon ba jibini molel keccel, eba wayi no ɓe njiɗiri nih, eba nodda, eba wiya : “deweteeɗo alaa so wonaa Geno Saalihu ko nelaaɗo Geno.”

Hono Ibnu Abbaas wiyi : “njuuteendi ngelooba baa ko teemedde jeeɗiɗi diraa, njaajeendi ndii ko teemedere diraa, laatiima ina woodannoo ba capanɗe jeeɗiɗi ujunere dimngal huɗo, ko ɗum woni ko ba foti ñaamde e ndeer hitaande. Ndeen Laamɗo o yiyii ba tan, ɗoon e ɗoon o ummii o darii o nanngi hoore Annabi Saalihu, o ɓuucii ɗum, o heɓɓitii o wiyi : “deweteeɗo alaa so wonaa Alla Saalihu ko nelaaɗo Alla. E oon ɗoon waktu ko ɓuri heewde e wondunooɓe e makko kanko laamɗo o ngongɗinii, refti heen ko Annabi Saalihu hartii ngelooba baa, ba ummii ɗoon ba tiindii to dow kaaƴe, e a dura. Nde yahi haa hiiri, ba jofti to wuro too, ba naati e nder wuro ngo eba waɗa galle e galle, eba hokka ɓe kosam no ɓe njiɗirnoo nih, heddii hankadi yimɓe ina keñoo e yaltinde kaake mum en poɗɗe waɗeede kosam ina cakka les enɗi mabba eba ɓirana heen hoore mabba haa heewa. Ko noon ba woniri haa galleeji ɗii fof kawri alaa keddiiɗo mo heɓaani kosam, nde ba fuɗɗoo oortude faade ladde kamba e molel mabba. Ina e dumunnaaji so ba hokkii wuro ngoo kosam, ba oortataa kamba e molel mabba, ba faya to jamaa Annabi Saalihu, ba jusoo ɗoon kamba e molel mabba haa Annabi Saalihu tawa ba ɗoon, nde ba fuɗɗoo oortude kamba e molel mabba. Ko noon ba woniri e nder oon ɗoon nokku. Ndeen falnde noon ina saɗanoo ndiyam sanne, etee ɓe ngaadondiriino e Annabi Sallihu so tawii wiiduru ɗo ndiyam ɗam ƴoogetee ɗoo ko yimɓe hoɗɓe ɗoon ɓee njeyi ñalawma, ñalawma dewɗo heen oo ko ngelooba baa jeyi yaraano. Ngam ngelooba baa, hay sinno yari ko e caaɗngol, ngool ɗoon caaɗngol ɓeeɓat alaa ko haali wiiduru walla woyndu. E nder nokku maɓɓe hee ina ɗoon debbo gooto jooɗɗo pattalamo ina wiyee Kaɗɗaab, kono ko o yummum belaaɗe, ɗum firti ko o Raamatel Aduna, worɓe yontaaɓe to bannge caakanaagal fof ko ɗoon kawrata. So ɗum ɓennii, yimɓe ina poti anndude to bannge yonteede ko ɗum geɗe ɗiɗi ceertuɗe : yontaaɓe yahruɓe to bannge caakaneeje, e yontaaɓe yahruɓe to bannge nafooje renndo. Jooni noon ñalnde ngelooba baa yontaa yarde fof, so ba telliima e tufnde ndee, jawdi ngoɗndi ndii so yiyii ba tan, dogat nokku oo, ndonka yarde. Ko maa yimɓe njontee ƴoogde tan, nde jawdi nokku oo tellitoo ngam ƴeewde yarde. E dow ɗeen ɗoon caɗeele, waɗi sahaa gooto ndeke kanko yummum belaaɗe oo ina wuurtaa e gorko gooto ina sukanii mo, ina wiyee Masdaa. Laatiima oon ko gorko canndolinɗo no feewi. Oon ɗoon gorko ina yahatnoo haa o hawri e gorko goɗɗo ina wiyee Kaddaar, ɓe njaahdi ɓe ndentoyi to galle yummum belaaɗe too, hono kaɗɗaab. Nde ɓe njahata ndee ko ɓe fuɗɗinooɓe manndilde, etee ɗo ɓe njahata ɗoo eɓe njooɓii sanngara ko ɓe njaroyi so ɓe njettiima. Nde ɓe njettii, ɓe naati nder galle, ɓe njooɗii, caggal ɗuum ɓe naamndii yummum belaaɗe ndiyam ko ɓe peewniri sanngara maɓɓe. Oon wiyi ɓe : “ Onon ko e kecce mawɗe ngon-ɗon, hol no namndorto-ɗon ndiyam etee oɗon nganndi ndiyam alaa e wuro ? Ɓe naamdii koddiiɗo makko, oon ne wiyi ɓe ndiyam alaa. Yummum belaaɗe heɓɓitii wiyi : “onon kay hay huunde on pirtaani. Jooni mbayɗon kono am nih, wonde rewɓe. E nder leydi ndii hannde ko Saalihu gooto woni gorko, haadi gelobel mum nani ɗoo tan tampini nokku oo, ndiyam ndaña-ɗam fof ko kañum yarata. Nde ɓe nannoo ɗum tan ɓe laawii eɓe kersi, ɓe njalti galle oo, ɓe njahi, ɓe njiiloyii sukaaɓe woɗɓe ngam warde ngelooba Saalihu. Woodi ko ɓe ndañi e sukaaɓe, ɓe mbiyi ɗum en : “hay rewɓe mbaɗtii yennude en ina mbiya hay gorko gooto alaa ɗoo so wonaa Saalihu, ngelooba mum nani ɗoo tan tampini yimɓe ngam kala ko dañaa, ko kañum yarata, yimɓe fof njogori ko maayde ɗomka, ittata ɗuum tan ko warde ngelooba baa, ñaamen teewu mum, hay huunde alaa ko o waawi heen. Sukaaɓe ɓee mbiyi : “ɗum ko huunde moƴƴere no feewi, hono no Geno toowɗo ndeke laatiima e nder laamorgo ngoo, no o wiyiri e Ɓuraana mum tedduɗo oo “cente tati bonnooɓe ina e mum ngonaa moƴƴinooɓe” simoore Mettelli, kaawise : 48 Nde Sehil Masdaa biyeteeɗo Kaddaar oo, wiyi yo ɓe ɗaldu ɗum kañum gooto ina waawi warde ngelooba baa. O yalti wuro ngoo, o yahi to sara haayre too, o waɗi toon jeejee makko, o tuufii ba. Ba ari haa ba yettii mo, omo nuɗɗinii e nder ngaska makko, omo jogii silaama mbelka ka hono mum alaa ɗo woni e oon yonta. Ba ari e makko e ba dura, o acci haa daande ndee tolnii mo, o diwi o sodi daande ndee, ba horfinii eba huuna, o ɓeydi laawol ngoɗngol, ba maayi. O ummii ɗoon omo yiiyloyoo mola mabba, o ronki yiytude ba haa yoori. Geno soggii mola naatii e mbolo.

Caggal ɗumɗoon o yahi o noddoyi yimɓe, o anndini ɗum en ngelooba baa maayii, yo ngar ɓe kutta ba. Kala nannduɗo e makko fof dogi fayi toon. Nde ɓe njettii, ɓe mballi mo, ɓe kutti ba, ɓe talii ɗum fawaade e pooye wuro ngoo. Heen huunde ɓe njuɗi ɗum ɓe ƴetti laɓɓe maɓɓe, ɓe ɓadtini sanngaraaji maɓɓe, eɓe ñaama e ɓe njara. Woodi yahɓe to Annabi Saalihu, ɓe kaalani ɗum wonde ngelooba makko waraama. Annabi Saalihu ko jaltunooɗo nokku oo, o ari o tawi eɓe ngoni e welnere mawnde sanne. O wiyi ɓe : “ ko ɗum woni ? Kooni on ndañii caɗeele ! Ɓe mbiyi : “minen dee, min ngalaa bakkaat, ko Kaddaar, ngam ko kañum wari ngelooba baa, borii ɗum. Annabi Saalihu wiyi : “ jooni kay, feere alaa, doole ngalaa so wonaa Geno toowɗo mawɗo oo.” O wiyi ɓe : “ jooni kay on mbeltiima, kono happu leepte mon ko balɗe tati, finnde mum ko ñalawma gadano, maa jeese mon ngojju coy no ƴiiƴam nih ; ɗimmo oo, ɗe cooyɗa, tataɓo oo ɗe ɓawla kurum. So on njiyii ɗeen ɗoon maale, nganndee on mbooraama. Nde ɓe puɗɗii yiyde ɗeen geɗe tan, ɓe pelliti yiɗde warde Annabi Saalihu. Annabi Saalihu dogi suuɗoyii to galle gooto e mawɓe leñol ngol. Ɓe ngabbii mo toon, ɓe njettii to galle mawɗo oo, ɓe mbiyi : “min nanii Saalihu ko ɗoo naati “. O wiyi ɓe : “eey kono mi hokkataa on mo, ngam ko e les njimaandi am o woni.” Caggol ɗumɗoon Geno lonngini Saalihu yo yaltu hakkunde koreeji ɗii fof, kanko e kala goongɗinɗo mo feewde to leydi Saam. Kamɓe fof ɓe njaltidi e Annabi Saalihu ɓe tiindii Palestiin. Nde ɓe njalti tan, Geno addi e maɓɓe hartaango wooto, ɓerɗe maɓɓe e tekteki maɓɓe fof colɓitii caami, e leydi, firti ko ɓe tuuti ɗum. Ko nih saaysayeeɓe ɓee kalkori, maayi, hay gooto heddaaki so wonaa goongɗinnooɓe Geno wonde Saalihu ko Nelaaɗo mum. Ko ɗoo daartol Annabi Saalihu haaɗi.

Jibriil Muusaa Joop, Tel : 46 56 51 10

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.