Daartol Annabi Nuuhu (5)

0
1468
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam

Caggal ɗuum Rahmata haalanoyi ɗum Nuuhu (JKM), Nuuhu ummii yahi to galle ɓiyiiko too hono Saam, ha o yiyi ndiyam  barme oo ina ƴera, refti heen o yiyi lahal galle ngal ina ƴera haa ndiyam yaltiri damal galle no waraango caaɗngol  ɓurngol mawnude nih. Ndeen o yiyii ɗum tan, o diirani laana kaa omo nodda,   omo wiya : “eehe ymaa doole daɗndooje, njaawee e laana kaa” . Ɓeenɗoon faabotooɓe kamɓe fof noon ko ɓe capanɗe nayo gorko e capanɗe nayo debbo. Nde ɓe nani eewnaango ngoo tan, ɓe ngari to laana kaa, refti heen, Annabi (JKM)  ɓiyum Kanaan, e konngol Geno e nder Ɓuraana tedduɗo oo wiyi : “naatdu e amen mbaasaa laataade no heefereeɓe nih”. O wiyi “maa mi ŋabbu to dow haayre too, maa ndiyam ɗam woofam”, O wiyi “goofgol alaa hannde  e yamiroore Geno so wonaa oon jurmaaɗo wempeƴere diftoo ɗum, o laatodoo e yooliiɓe” simore huudu, kaawise : 42, 43. Geno noon humpitii kanko o wonaa moƴƴo.

Hono Wahab bun Man mbahi wiyi : “hono Kinaana ɓiy Nuuhu yooliima ko adii nde yettotoo haayre nde”. Hono ibnu Abbaas (JKM) wiyi, nde barme Rahmata ƴeri ndee, ngaan saanga o woni ko e les damuɗe asamaan ina toɓa toɓo ngo aldaa e  goodgol duule, Geno niɓɓiɗini winndere  ndee  niɓɓere ɓurtunde saɗtunde, ina laatii ko maleyka tikkere lappi wibjo mum e yeeso naange, ngam laatiima asamaan ina wiynoo : “sinno wonaano tedduɓe ina to leydi too, ina njahra kosɗe mumen, maa yoolotono hay ko woni nder leydi njeeɗeɓiri”.  Ndeen maa debbo won e nder galle mum tawa o jumpata ko dow ndiyam les kosɗe mum, tawa kadi o seerataa e yiyde ndiyam ina fuufa tawa ko ɗam ngulɗam no ndiyam barme pasɗam nih. Ina wayi no hankadi ɗuufaano ƴerii sariima e aduna yimɓe e kullon fof ndañii caɗeele, to dogee waɗii, to fayee alaa, koyɗe yimɓe e muumunteewon fof taƴii, ngam alaa ɗo nangtii. Ñalnde kala ndiyam ina ɓeydoo ƴerde, nde ƴero ngoo  yahi haa yettii wuro laamorgo Suuwereydi, oon woni laamɗo noddunooɗo wileeɓe e tiimooɓe e annduɓe koode, kanko laamɗo oo, o nanii gulaali winndere ngam jaakre, o waɗɗii baɗɗorgal makko, o ŋabbi dow haayre toownde sanne, o jiimti e adum oo, omo miijoo. Ndeke o tinaani o maataani tan, haa ndiyam ɓuli les koyɗe puccu makko nguu, ngu ronki daraade, o ruttii to bulunŋe makko tibboore too (pyramide), toon ne jaaƴnde alaa toon, ngam ndiyam huftidinii aduna oo fof, wontii bempeƴƴe, alaa ɗo heddi e dow leydi.

Hono winndiyanke Wahaab bun man mbahi wiyi :  fuɗɗoode ɗuufaan ko leydi Iraak nokku ina wiyee Kuufa, ngam ko toon barmeeji e fuuruuji ngadii ƴerde.

Ko yowitii e annabi Nuuhu noon, kañum e koreeji mum njoli ko e laana mumen, etee ko kañum fof adii jeertinde yimɓe ɗumɗoon. caggal nde  ɓe njoli e nder laana kaa, Awaja ari e maɓɓe ƴetti junngo mum fawi e laana kaa, annabi nuuhu wiyi mo “hol ko njiɗɗa ?” O wiyi annabi nuuhu “tanaa alaa e maa aan annabi Geno, njiɗ-mi  ko njolnon kam e nder laana mon kaa.” Annabi Nuuhu wiyi mo “ummo ɗoon, aan gaño Geno oo”. Junngo makko ina fawii e laana kaa omo ɓaarii e makka, haa geno lonngini annabi Nuuhu wiyi ɗum “hoto hul Awaja, accu o jola e nder laana kaa. Annabi Nuuhu acci mo, o joli e nder laana kaa,  won wiyɓe o nangti e makka tan, kono o jolaani heen. Refti heen ko annabi Nuuhu uddi baafe  damuɗe laana kaa. Kaaɗoo haala ina tawee nder Ɓuraana tedduɗo, simoore Huudu, kaawise :  (41). Caggal ɗumɗoon, Nuuhu yahdii e yimɓe mum e hakkunde bempeƴƴe e kaaƴe  e kattanɗe Geno, ɗumɗoo kadi won ko Ɓuraana haali heen, ɗuum woni ko e simoore, Alhaaqatu, kaawise : 11. Won annduɓe kadi naniraama hono Geno toowɗo oo, nde O neldi ɗuufaan, O ɓamti baytil Maamuur dow asamaan mo nganndu-ɗaa O jippinnoo ɗum ko e yonta baaba Aadama. Etee laatiima o mahiraa ko ɓakkere waɗirteende maarbere woɗeere, ko e bewre ndiyam ndee ko ndeen o ɓamtaa, no Geno jangtorii ɗum e simoore Alhaaqatu nih. Ko ɗuum addani mo innireede bayti Elmaamuur dimɗinaaɗo, koo dimɗinaaɗo gaa ɗuufaan. Nde laana kaa fokkiti haa ka tolnii nokku Kaaba, ka dartii ɗoon, ka wanngii ɗum, firti ka yirlii e nokku hee laabi jeeɗiɗi, ka jokki laawol feewde to Baytil-maqdis, ka juurii ɗoon, waɗi noon ko laana kaa ko kanka nawata hoore makka e dow kataanɗe Geno toowɗo Oo. E nder cuuɗiindi gonɗo e nder  laana kaa, kala ɗo laana kaa wirtii, ka anndinat annabi Nuuhu innde oon ɗoon nokku, ɗum ko fartanŋeeji ɗi Geno hokki annabi Nuuhu, ka wannganii ɓe toggi fuɗnaange aduna oo haa hirnaange. E wiyde annduɓe ina huufi laana kaa capanɗe jeenay ujunere maleyka, ngam reende ka ummoraade e leepte, laana kaa yahrata e dow ndiyam ɗam ko no lewru yahrata  nih, neɗɗo yiyataa no ka yahrata kono e ka  yaha. Caggal ɗuum ɗuufaan no ƴerirta nii fof, haɗaani laana kaa yahde soklaaji mum. Ko noon ka woniri haa kaaƴe ɓurnooɗe toowde fof muti e nder ndiyam, ka ɓurtii ɗe ko ina tolnoo e capanɗe nay diraa, hay huunde alaa ko heddii dow leydi ko mutaani. E ɗemngal Pulaar wiyatee ko ɗam hujjitii, alaa ko heddii e dow leydi ko waɗi fittaandu so wonaa ko jolnoo e nder laana kaa. Hay Awaja ɓurnooɗo  yimɓe aduna oo fof toowde halkiima, firti ko o yooliima, wiyaama noon tibbooje (pyramide) ɗi laamɗo Suuwereydi mahnoo ɗi to Misra, ɗiin mutaani haa laaɓi.

Ina jeyaa e kaawisaaji  ɓurɗi  haawnaade, tawa naniraa ɗum ko winndiyanke Saalabi jowitiiɗi e geɗe ɗuufaan : debbo gooto ina wambunoo ɓingel muynowel  o mo wonnoo e nder galle maɓɓe nde ndiyam ɗam fuɗɗiima ƴerde, o yalti galle oo ngam daɗndude hoore makko kanko e ɓiyiiko, o ŋabboyi to dow haayre, o daroyii toon, ɓe tinaani tan, haa ndiyam ɗuufaan ɗam ɓurtii haayre ndee toowde, ɗam tawi ɓe dow, e nder ɗumɗoon ndiyam ɗuufaan  ɗam ina ƴera, gila ɗo  ɗam yahratnoo  e koppi haa heɓi wuddu, o mo wambunoo ɓiɗɗo oo, hankadi  o anndii ndiyam ɗam yettiimaa ɓiɗɗo oo, o waabti mo, o wakkima, ndiyam ɗam ƴeri haa heɓi daande makko, o wakkitii mo, o roondii  mo e dow hoore makko, ɗuum fof daɗndaani mo kanko e ɓinngel makko, haa kamɓe ɗiɗo fof ɓe njoolii. Ko ndeen Geno lonngini annabi Nuuhu, wiyi ɗum : “sinno mi hoddiriino mbiɗo faaboo hay sinno ko gooto e yimɓe leñol maa, ma mi faabotono ooɗoo debbo jom ɓinngel, heddi noon ko mi fodaniino ɓe halkaare, ngam goofi maɓɓe”. kono tan, wattindi ko ɗum yeru e nder ɗeeɗoo joljole. Geno wiyi : “so tawii ɗuufaan jolii, ma a yii neɗɗo doondinooɗo ɓiyum roottoo ɗum waɗta ɗum les kosɗe mum.”

Hono winndiyanke Kisaayi wiyi ina waɗi luural no feewi hakkunde  e duumagol ndiyam ɗuufaan e dow leydi, won heen mbiyii ɗam duumii e dow leydi ko lebbi jeegom, won heen kadi mbiyi ɗam duumii ko balɗe teemedere e capanɗe joy. Geno toowɗo oo ina jangtii ɗum to simmore Huudu, kaawise : (44). Hono Geno toowɗo oo jangtiima innde juude e nder simoore huudu kaawise : 44, Juude noon ko haayre nde woɗɗaani wuro Mowsil e nder leydi Iraak. Laana annabi Nuuhu kaa ɓooyi ɗoon no feewi.

Hono winndiyanke Saalabii wiyi : “addani laana annabi Nuuhu kaa ɓooyde to haayre Juudi ɗoo ko tawi ina hawri e ñalnde Asuuraa sappo lewru Muharrama, ñalnde heen Nuuhu hoorii, o yetti Geno jom baawɗe oo, o yamiri kala wonndunooɓe e makko yo koor oon ɗoon ñalawma, njetta  Geno e ooɗoo dakamme. Fawtii heen kadi yiyaama hay ndiwri e muunteewon ngonkon e nder laana kaa koorii oon ɗoon ñalawma. Refti heen ko Nuuhu yaltini njooɓaari ndi joginoo, gila e gawri, gemha, maaro, ñebbe e ko nanndi e ɗeen geɗe, o defi ɗumen. Ko ɗum tagi, tuggi oon ɗoon ñalawma, gawri jeyaa e sunna annabi Nuuhu (JKM) ɗuum ko huunde nde o ɓuri yiɗde sanne. Caggal ɗuum, o udditi damuɗe laana kaa fof, haa o yiyii naange e duule ina mbirtoo ɗum, leydi ndii waati mo no laañal nih. Wiyaama o meeɗaa feeñande naange ngee so wonaa ñalnde heen. Refti heen ko yimɓe jolnooɓe e nder laana kaa  mbaɗtindii ko ronkude huccitde e naange ngee ngam gite maɓɓe kattanaani ndaarde naange ngee. Ɓe ngullitii ɗum to annabi Nuuhu, ɓe mbiyi minen dee min ndonkii ndaarde naange ngee. Nde annabi Nuuhu tini ɗuum, o  yamiri yo ɓe pino dow ñemambi maɓɓe, tawa ko haayre  woɗeere ngam ina usta nguleeki naange. O wiyi omo sikki so ɓe kuutoriima ɗuum maa wood ko ɗum  nafi ɓe seeɗa e naange ngee. Naniraama gaa nelaaɗo Geno Mohammed (JKM), kañum ne wiyi : “oon mo fini ñalnde Asuuraa, oon salaaki sunna makko”. Refti e ɗumɗoon  annabi Nuuhu udditi denndaangal damuɗe nder laana kaa fof,  o woppi naange naati e nder laana kaa, ndiwri udditi bibje mumen, kulle ɗee kala ndilli, leɗɗe ngoni e naayaade. Refti heen ko nde Aawaja ɓii Anaka yiyi laana kaa ina woppaa e nder ndiyam no ɗum wayi mo nii tan, o ronki faamde ɗum, o woppi laana kaa heddi omo yaha e nder ndiyam, haa ɗo o haggoynoo fof.

Panndo-ɗee tonngoode faande

Jibriil Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.