Laɓɓitingol tagegol Aadama (5)

0
1193
Natal Daari annabaabe
Natal Daari annabaabe

Eɗen njokka nguuurndam baaba Aadama (JKM) fawaade e winndiyankooɓe  adiiɓe.

Hono winndiyanke Saalabi wiyi : “ko refti e ɗuum, ko Geno toowɗo Oo, lonngini Aadama (JKM), yo eggu leydi, faya Makka, o wanngoo e suudu nduu,  naamndoo ɗum yaafuya, O yaafoo ɗum pergitte mum. Wiyaama  kadi o  jippinii haayre jalboore ummoriinde to aljanna, nde ina tolnoo e njaajeendi Kaaba ko ɗum woni nokku lomtindorɗo daneejo ko geno foocci  ɗum, ɓeydi njaajeendi leydi, hono no ɗum ardi, o waɗi nder majjum lampaaji kaŋŋe ina njeynoo ngam ɓeydude annoore. Caggal ɗuum Geno neldi Aadama maleyka mo ina ɗowa ɗum ngam anndinde ɗum laawol feewde Makka. Maleyka oo jippii jippodii e sawru juutndu ko ina tolnoo e diraaje noogaas, nduun sawru noon ittaa ko e leɗɗe aljanna. E dow ɗumɗoo ina wayi no hankadi  Aadama dañii ko yahdi e dow leydi, ɗum woni kala ɗo o rewi, ɗoon wonta wuro. Ko nii o yahri haa o yettii Makka. Nde o yettii Makka ndee, geno lonngini Aadama yo wanngo suudu nduu, o joofanii Aadama nokku oo, Aadama wanngii suudu nduu laabi jeeɗiɗi wondude e kolndam, omo heddii hoore mehre, ko ɗum waɗtaa sunna hijjoore. Nde Aadama waɗi ɗeeɗoo geɗe fof, Geno yaafii mo pergitte makko, o jokki waɗde ɗuum haa ɗum waɗtindi hankadi, kala baɗɗo ɗuum yaafee bakkatuuji mum.

E haala winndiyanke oo, nde joomiraaɗo yamiri oo  Aadama (JKM), yo yaltu faya Arafaat, Aadama yalti fayi toon, darii toon, o tinaani tan haa Hawaa feeñani mo ɗoon. Ko ɗoon ɓe kawri e dow haayre ndee. Tuggi ndeen haa jooni ko ɗuum waɗi juulɓe mbaɗti juulde ɗoon e dow haayre ndee, ɗum jeytaa e sunnaaji hajju. Kono ko addani nokku Arafaat oo wiyeede Arafaat ngam ko ɗoon Aadama e Hawaa potti, njiytondiri, gooto e maɓɓe kala heɓtini goɗɗo oo, anndi ɗum. Caggal ɗuum noon Aadama duumiima ɗo Makka ɗoo dumunna juutɗo, o ummitii ɗoon o faati leydi Inndo kanko e jom suudu makko Hawaa.

Jooni noon alaa e sago ngannden ceertugol Hawaa e Aadama no foti duuɓi ? Ɓe mbiyii ko ɗum duuɓi teemedde joy. E nanalla kadi wiyaama, nde Aadama yalti Aljanna ndee, o suuriratnoo ɓalndu makko e terɗe makko ko cate e beremrefi leɗɗe, kono nde o yahi e nokku baɗɗo yooro ndee, ko ɗum waɗi cate ɗee e beremrefi  ɗii o suurortonoo ɗii mbaɗti yoorde e ɓalndu makko. Ko ndeen o waɗti ɓoornaade ko nafata. Hay ɗuum ne haaɗata tan ko e waɗde ngemmbe walla haddaare, ko ɗum tagi ɗum wonti aada Inndo en heddaade ɓalli ɓoli so wonaa kaddule. E ngaalɗoon teddungal Aadama ummingal e Geno jom baawɗe oo, leydi Inndo ndii waɗtii toɓde no feewi, ndi wonti leydi kecciɗndi. Caggal ɗuum, Geno jippinani Aadama cowi tawa ko geɗe guurduɗe ko wayi no baali e bey, yo o ñaam teewu maaji  o yara keddam majji, o holta e leeɓi majji.  E nanallaaji kadi, Aadama ɗaɓɓii e Geno o wiyi : “eehey maa joom-am, miin dee, mi anndaa waktuuji, hol no  ngollortoo-mi ? ” Ɗoon e ɗoon Geno jippinani mo ngoriyal mawngal danewal tal, ngal foti ko no ngaari nih. waɗti so o ɗaaniima haa o haarii ɗoyngol, haa ɗum hawrii e subaka, so ngoriyal ngal nanii maleykaaji no ndewa Geno to dow asamaan, kanngal ne ngal jogga ngam anndinde yimɓe waktu rewde Geno yontii, kamɓe ne ɓe  ngannda ɗumɗoo ko waktu dewgol Geno, ɓe ngummoo ɓe ndewa Geno Toowɗo Oo. refti, ko  Aadama lori leɗɗe, asi boyli, mahi galle, caggal ɗuum, geno jippinani Aadama noogaas e goo deftere, kañje fof eɗe kaɗi ñaamgol jiiyba e ƴiiƴam e teewu mbabba tugal, e ko jiidaa e ɗeen geɗe, ɓe mbiyi, firti defte ɗee, ko Geno jippinanii ɓe alkule noogaas e jeenay, ɓe njannginaa  ɗuum, ngam waɗi noon ko ɗuum addanta ɓe waawde janngude defte.

Jibriil Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.