Laamɗo Baktansar e yonta annabu Armiya

0
2548
Natal daarti diine
Natal daarti diine

Baktansar, ko persenaajo. O noddirtee noon ko Bakta. Ɗumɗoo ko ngam siftinde hakkunde makko e Annabi gooto ina wiyee Armiyaa, (JKM).

Winndiyanke Wahaab Bun Manmbahi wiyi : laatimma Armiyaa ummii ko e suudu ɓesngu Annabi Yaaguuba (JKM). E wiyde Sadii (oon ne ko winndiyanke mawɗo) “Annabi Armiyaa laamiinooma israayiilnaaɓe, haa geno lonngini mo, e nder ɗoyngol makko, wiyi mo : nganndinaa israyilnaaɓe ɓee, halkaare maɓɓe fawii ko e laamɗo gooto maa ar, ina wiyee Baktansar, oon noon ummortoo ko to laamɓe Baabilonnaaɓe, oon nokku woni ko e nder leydi Iraak.” Baktansar kaaleteeɗo oo, ɓe mbiyi ko ɓiy Yaafes ɓiy Nuuhu, (JKM). ɓe mbiyi kadi o wuurii duuɓi ujunere e teemeddee joy (1 500). Nde Armiyaa (JKM), nani ko geno lonngini ɗum oon ɗoon fiyaaku, o woyi o luuki, o dogi o ari e laamɗo israyiilnaaɓe, oon noon ndeen ko gorko juulɗo, moƴƴo wonnoo. Nde o yettii ɗum o haalani ɗum ko o lonnginaa koo, ndeen oon nanii ɗuum, kañum ne noddi yomnotooɓe israayiilnaaɓe. Nde ɓeen ngari, o haalani ɗum en, o jeertini ɗum en, ko Armiyaa ko yiyaa ko Alla lonngini ɗum koo. Ɓe njooɗii caggal ɗuum ko ina tolnoo e duuɓi tati alaa ko ɓeydii e leñol maɓɓe ngol so wonaa bewre e naafigaagal e goofi Alla. Nde geno addi njoftoor mum e maɓɓe, o yaltini Baktansar feewde e maɓɓe, oon ari e maɓɓe ummoraade Babilon ina wonndi e teemedde jeegom ujunere laamɗo hono makko, kono ko kanko woni mawɗo maɓɓe kamɓe fof, ɗum firti ko emiraaji keewɗi ngoni ɗoon. (Wayi ko no laamɓe Fuuta Tooro mbaanoo nii, ɓee ko arɗooji walla ɓee jaaltaaɓe ko adii lislaam, nde lislaam ari, almameeɓe kañum en ne keɓi geɗal e nder Fuuta, mbaɗti wiyeede walla noddireede Almameeɓe ngam laamoraade lislaam e nder Fuuta).

Ndeen Baktansar e konu mum ngiƴƴiima ummoraade Babilon, nde wonata yontere tawi ɓe njettiima to Baytil Elmakdes, Annabi Armiyaa duwii o wiyi : eey maa joomi amen, so tawii israayilnaaɓe ndewata ko aan, mbiɗo ñaagi maa yo a waɗ ɓe yimɓe foolɓe, so tawii noon laatiima ɓe mbaawa yaltude walla woppude goofi geno, mbiɗo ñaagii yo a halkir ɓe seeɗa seeɗa e kattanɗe maa. Nde o joofnata duwaade tawi geno neldii ɓe jamngel ñiiwoonde to Baytil Elmakdis, ɗum halki ko heewi e israayiilnaaɓe ɓee haa duppori nokku rewirde maɓɓe. Caggal ɗumɗoon tan Baktanar e wondiiɓe mum naati nder Baytil Elmakdis, o heli jamaa Annabi Sileymaani ɓiyi Daawuuda (JKM), o yamiri yimɓe makko yo mberlo hoohooɓe wonnooɓe dow ɓee les, yo ɓe carkuɓe ɗoon no jiibaaji jawdi nii. Caggal ɗuum, ɓe kirsi ɗoon bamɗi tuge, ɓe nduppi defte Tawraata ɗe ɓe tawnoo ɗoon.

Baktansar yamiri yo ɓe njaggu israayiilnaaɓe ɓee fof, mawɓe e sukaaɓe, ɓe mbara ɗum en. O jokki kadi kanko Baktansar e jiirde ngaluuji israayiilnaaɓe, hankadi ɓe ngoni tan ko e bonnude kala ko ɓe tawi ɗoon, ɓe njurmotaako mawɓe ngam mawngu mum en. Ɓe njurmotaako sukaaɓe ngam cukaagu mum en. Saalabi wiyi : hay huunde alaa ko Baktansarnaaɓe ngoppi e israayiilnaaɓe walla ngaluuji mum en, so wonaa ko ɓe njiyaani, won cukolon kon ɓe koccunoo e nder leydi ndii, koon cukolon ɓe peccondiri ɗum en koniyankooɓe maɓɓe, kala koniyanke koolaaɗo ɓe ndokki ɗum cukolon nayon. Wiyaama  koon ɗoon cukolon ummii ko e ɓesngu Annabi Yaaguuba e ɓiyum Annabi Yuusuf (JKM). Wiyaama kadi won heen ngummii ko e ɓesngu Daawuuda (JKM), e nder koon ɗoon cukolon, biyateeɗo Daniyaal wonii Annabi. Ndeen oon ko cukalel tokosel.

Caggal ɗuum, kanko Baktansar, nde o fooli israyiilnaaɓe, dahaaɓe ɓee, o waɗi ɓe pecce tati : mawɓe worɓe nayeeɓe ɓe e rewɓe nayeeɓe ɓee, o yamiri yo ngoppe. o ƴetti rewɓe seemedɓe ɓee, o yamiri yo nawe jehre njeeyee, ɓe mbari sagataaɓe worɓe haa laaɓi, ɓe mooɓi jawɗeele israyiilnaaɓe haa laaɓi. nde ɓe ngayni ko ɓe coklunoo waɗde ɗoon, ɓe mbaklitii ɓe njaaɓani Saam, toon ne ɓe ɓoli baaji ɓe bonni barkeeje, ɓe kaɗi ɓolooɓe ɓolde, caggal ɗuum Baktansar e konu mum njawti, ɓe tiindii to leydi Misra, toon ne kadi, ɓe mbaɗi ko ɓe mbelaa, ɓe mbarii ko heewi e misranaaɓe haa teeŋti noon e koptenaaɓe, ɓe kefti jawɗeele mum en ko ɓe ndañnoo yiyde heen fof.

Caggal ɗuum Misra jooɗtiima duuɓi capanɗe nay ina roŋki dartaade. E nder nanallaaji diineyankooɓe, Geno toowɗo oo wiyi : “oon goofoowo mi tawi ina anndi mi, mi fawa e dow mum laamɗo mo anndaa kam, woƴaaka mi.”

Baktansar ummitii leydi Misra kam e konu mum, ɓe nduttii ɓe paati to leydi Sudaan, ɓe mbaɗi toon hono ko ɓe mbaɗi Misra koo, ngam kanko Baktansar, wiyaama ko kanko adii waɗde jeejee koninkooɓe ngam tuufaade yimɓe e nder hare. Ndeke en nganndii hono Baktansar, ko njoɓtoor Alla wonande yimɓe ɓe kulaani ɗum, ko ɗum tagi daartooɓe ɓee wiyde : “ko o ñawu ndaaɓoowu wonande ɓe kulaani Geno.” Gila oon ɗoon yonta ceerndaa iɓe carii e nder winndere ndee, ngam kulol laamɗo Baktansar e konuuli mum, woni heen ngadii yahde ko to wiyatee Bisurbi e nokkuuji goɗɗi e nder winndere hee. Caggal makko Bayti Elmakdis jooɗtiima duuɓi capanɗe jeeɗiɗi ina firtii ina roŋki dartaade haa yettii yonta laamɗo perse gooto ina wiyee Keyroos. Hono daartiyanke Saalabi oo wiyi : ko gila ndeen doole tawraata ustii, heewɓe e yimɓe njejjiti ɗum, e nder ko wattindii, israayiilnaaɓe hay huunde alaa ko nganndi heen, haa Geno waɗi gorko gooto ina wiyee Asiis, oon ne ko laamɗo, ko Annabi (JKM) ɓamti tawraata. Sinno wonaano ɗuum deftere tawraata ndee nattatno woodde. Caggal ɗuum, Sadii wiyi : Baktansar e yonta mum oo dillinii Aduna oo no feewi; caggal ɗeeɗoo golle bonɗe ɗe o waɗi e nder fuɗnaange ɓadiiɗo oo, ruttitii to leydi Babilon, kono nokku fof ɗo o arnoo, o waɗii ɗoon lomto, ko ɗoo daartol Baktansar haaɗi.

Ciftorgol Annabi Asiis (JKM) :

Ooɗoo Asiis koo Annabi moƴƴo kono o wonaa lolluɗo no feewi. Kono Geno tedduɗo oo jangtiima mo e nder Ɓuraana tedduɗo oo wiyi : ina wayi no birtiiɗo wuro ngoo alaa hay gooto o wiyi ma geno wuurtin ɗum caggal nde ngo maayi, ko refti heen Alla wari mo haa timmi duuɓi teemedere, caggal ɗum wuurtini mo, wiyi mo, hol no foti ko nduumi-ɗaa ɗoo ? O jaabii o wiyi : mi duumiima ɗoo ñalawma gooto walla ina ɓurti ñalawma seeɗa. O wiyi mo ƴeew ñaamde nde ñaamatno-ɗaa ndee, hay hunnde alaa ko waylii heen. simoore nagge, kaawise 259. Ɗoo ko maa firee seeɗa, waɗi noon kanko Asiis Alla warii mo omo woni e leydi haa o wonti ƴiye ɓole fotde duuɓi teemedere caggal, Alla wuurtini mo e kattanɗe mum, wiyi “aan kam aɗa anndi ɗo ngonɗa- ɗoo ?” O wiyi mo “alaa, mi anndaa.” O wiyi mo : “aan ko a maaynooɗo fotde duuɓi teemedere, nguurtin-maa-mi jooni”. Alla wiyi mo kadi “ndaar ñaamde nde ñaamatno-ɗaa ndee, hay huunde alaa ko waylii heen”. Alla wiyi mo “hol to mbabba maa ba mbaɗɗino ɗaa ba woni ?” O wiyi, “mi anndaa.” Alla wiyi mo “mi warii ba caggal maayde maa seeɗa, kono ndaar mbabba maa mbiɗo wuurtina ɗum.” O woni e ndaarde yeeso makko haa o yiyi ƴiye ina ummoo e nder leydi ina ɗakkondira haa hoore mbabba darii refti heen ƴiye keddiiɗe ɗee ina njokkondira, caggal ɗuum teewu ɗakkii heen, haa mbabba timmi wonti no wonirnoo, ɗum fof Asiis ina darii ina ndaara. Alla wiyi mo “wonaa ko baa wonnoo mbabba maa ?” O wiyi “eey”. Alla wiyi mo “mbaɗir-mi nii ko haa wonan maa, aan e leñol maa kaawisaaji. O wiyi “jooni kay, mi anndii Alla huunde fof ina hattani”. Hono Kattadatu wiyi “ñaamde makko kanko Asiis wonnoo ko tiin mo haako ñebbe”, en ngalanaa ɗum innde e Pulaar, kono Farayse wiyata ɗum ko “figue”, hono biyateeɗo Ɗabrii wiyi ñaamde Asiis wonnoo ko Rese (Raisin) ɓaleejo ɗum tan, ina yonatnoo mo. Ko jangtaa ɗoo koo fof waɗi ko e nder yonta gooto. Lomtii Baktansar ko Laamɗo canndollinɗo ina wiyee Bardaadis, oon noon wonnoo ko nokku ina wiyee Aderbajaan, kono oon wonnoo ko e diina Majoos, oon laamɗo yahii haa dagni dewgal hakkunde ɓiɓɓe worɓe e yummiraaɓe mum en, walla wanndiraaɓe mum en rewɓe. Geno maɓɓe ko Jeyngol, ko noon ɓe nguurdunoo e nder persenaaɓe, itti kaan ɗoon ngonka ko laamɗo goɗɗo ina wiyee Kisraa Anii surwaan. Ko oon haɗi neɗɗo resde yummiraaɗo walla banndiraaɗo debbo to nokku maɓɓe too, kono ɗuum kam meeɗaani yettaade Afrik. Ko ɗoo ngurndam Asiis haaɗi.

Jibriil Muusaa Joop

Ine jokki ɗo

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.