Ñawu wontii safaara

0
4727
charbon.jpg

Kala garɗo Rooso waasataa yiyde foonde huɗo jiimnde e maayo ngoo. Koon huɗo woni taweteeko e yoga e galleeji ilɗi e nder wuro Nuwaasoot (bannge wuro Socogim K, socogim PS ekn). 

Kala garɗo Rooso waasataa yiyde foonde huɗo jiimnde e maayo ngoo. Koon huɗo woni taweteeko e yoga e galleeji ilɗi e nder wuro Nuwaasoot (bannge wuro Socogim K, socogim PS ekn). 

Koon huɗo wiyeteeko TIFAA (Typha). Koo huɗo ko alaano nafoore so wonaa ko bonni (bonnude ndema walla mooftude ñonkoto …) maa waɗtu naftoreede, sibu maa waɗtu lomtaade ƴulɓe e dubuuje… Nde tawnoo ko nafoore mawnde ɓe ngollii ɗoo, ɓe takkanaama galaŋ Convergence 2015 baɗiraaɗo softinde eɓɓaaɗe jogiiɗe nafoore mawnde e renndo e sato. Miijo ngoo fuɗɗii e maɓɓe ko e hitaande 2010.

Kanko kooɗoo huɗo soñtuko, ko fuɗɗii huuraade e powle maayo ɗee ko gila uddo Jamaa mahaa e hitaande 1986, ndiyam mbelɗam waɗti deŋde e yupporde hee. Gila ndeen, huɗo koo seeraani e layde ina tiindii fuɗnaange ; haa 130 km ummaade uddo faade fuɗnaange, ko kanko tan huurii e powle maayo ɗee, dow uddooji gese ndema, saraaji beeli, kala ɗo waɗi ndiyam mbelɗam, haa Nuwaasoot e nder galleeji ilɗi ndiyam ummoriiɗam maayo rewrude e tuwooji SNDE e toɓooli… fof wontii tiifaa ! Ko waylii sifaa sato ngoo, e ndiyam ɗam, sibu ko kanko heɓti henndu e annoore puɗi goɗɗii ɗii kala poofatnoo, nii woni kala ɗo tifaa woni, huɗo woɗko waawaa ɗoon fuɗde. Tifaa ñaamii hay leydi ndema, sibu ka sooynii gese keewɗe, ka uddii gaawi e kanooji, kono kadi ka deŋii diƴƴe, wallitii biltugol ɓowɗi e koowooje keewɗe, bonɗe e cellal yimɓe e jawdi. Hannde tifaa ina huurii e wertallo 25 000 ektaar (25 000 ha) bannge Muritani oo tan. Alaa fof feere woodaa ngam ittude ɗum ɗoon, wonaa duppugol, wonaa ɗoofgol, wonaa hesgol, ko fuɗtat tan.

Ɓayri ko haɓotaako, ɗum noon etaade naftoraade ko ɓuri. Ko ɗumɗoo addi miijo e eɓɓaande naftoragol tifaa.

Hannde, galleeji 9 e nder galleeji 10 kuutortoo ko ƴulɓe leɗɗe, tee duppugol ɗeen ƴulɓe ina boni e leɗɗe e dunli. Nii woni so yimɓe mbaɗtii huutoraade ƴulɓe tifaa, maa leɗɗe e dunli kis, maa ɗum battin e biimtagol gaas gaddoowo seer.

25 000 ha yerondiri ko e wertallo cawpotal ngo kiloomeeteruuji 10 njaajeendi e 25 kiloomeeteer njuuteendi. Ektaar gooto (ha) ko 10 000 m2 ; woni wertallo ngo 100 meeteer njuuteendi e 100 meeteer njaajeendi. Ko goonga ƴulɓe tifaa so kuɓɓaama, maa njaltin gaas karbonik, kono so tawii ko e nokku ɗo tifaa oo fuɗata, maa tifaa oo fooɗtu ɗum, sibu ina yaawi ko fuɗtata, jiidaa e lekki.

Ɗumɗoo ina jogii batte goɗɗe kadi to bannge faggudu, sibu maa wallit ummitagol golle ndema.

Mbaylaaji jeetati peewnirɗi ƴulɓe tifaa ina ngoodi e gure diiwaan Rooso oo gila 2012. Ngoota heen kala ina feewna ton e feccere lewru kala. Worɓe ɓee coppoyta ngadda, rewɓe ɓee toppitoo baylugol ngol e njeeygu. Faandaare eɓɓaande ndee ko waɗtude yeeyde ƴulɓe ɗee to Nuwaasoot.

Bookara Aamadu Bah