Laamɗo Baktansar e yonta annabi Armiya

0
2342

En ngardiino e winndannde men Baktansar haa ɗoo :

Lomtii Baktansar ko Laamɗo canndollinɗo ina wiyee Bardaadis, oon noon wonnoo ko nokku ina wiyee Aderbajaan, kono oon wonnoo ko e diina Majoos, oon laamɗo yahii haa dagni dewgal hakkunde ɓiɓɓe worɓe e yummiraaɓe mum en, walla wanndiraaɓe mum en rewɓe. Geno maɓɓe ko Jeyngol, ko noon ɓe nguurdunoo e nder persenaaɓe, itti kaan ɗoon ngonka ko laamɗo goɗɗo ina wiyee Kisraa Anii surwaan. Ko oon haɗi neɗɗo resde yummiraaɗo walla banndiraaɗo debbo to nokku maɓɓe too, kono ɗuum kam meeɗaani yettaade Afrik. Ko ɗoo ngurndam Asiis haaɗi.

NJOKKEN :

Ciftorgol daartol Daniyaal (JKM)

E les njimaandi Baktansar. Hono winndiyanke Saalabi wiyi “laatiima sukaaɓe ɓe Baktansar dahnoo ɓee, tuma nde naati Bayti Elmakdis ndee, ina e mum en cukalel moƴƴel ndeke ɓe ngandaa ko ngel Annabi. Kono nde ɓe nduttii to Baabilon leydi Iraak too, ɓe naworiino ngel, nde ɓe njettii to Baabilon tan leelaani ɓe tini won ko soomii e Daniyaal, ɓe nanngi mo ɓe coki mo nder kasoo maɓɓe too, o wondi toon e yimɓe cuuɗi goɗɗi (tribu), toon e nder kaso hee, o feññinii toon kaawisaaji mawɗi e nder kasoo hee, ɗum firti ko o piroowo koyɗi e geɗe goɗɗe, hol no geno waɗirta e kattanɗe mum haa Baktasar woodi ko hoyɗitii e nder ɗoyngol mum, etee ɗum aannii mo sanne, o noddi tiimooɓe makko. Nde ɓe ngari, o wiyi ɓe “miin dey won ko jaaki mi no feewi.” Ɓe mbiyi mo “hol no ɗum wayi ?” O wiyi ɓe “mi hoyɗii kajaa e kajaa”, gooto e maɓɓe fof wiyi kañum anndaa ko ɗum firti, ndeke ɓeenɗoon wileeɓe tiimooɓe, heen gooto ko to kasoo too wonnoo, oon wiyi mo: “ina to nder kasoo maa too sagata gooto, oon so noddaama mbiɗo yenanaa ina wawi firde koyɗi maa ɗii”. Baktansar heɓɓitii wiyi “ngaddanee kam mo”. Ɗoon e ɗoon, e ko yaaccii, reenooɓe ngenndi makko njahi ngaddoyi Daniyaal. Ndeen o arii haa o yettiima, o salmini, o jaabaa. Baktansar wiyi mo “aan a salminii, kono a sujjanaani-mi.” Daniyaal wiyi mo “miin mi waawaa sujjande ko wonaa Geno”. Baktansar haawaa no feewi, kono tan, o famɗini ɗum e hakkille makko, o wiyi “ko aan woni Daniyaal ?” O wiyi “eey”. O wiyi, miin dee noddirno-maa-mi ko mi yiyii ɗoo koyɗol, mi roŋkii faamde ngol, koyɗol ngol noon ko ngol nanngam e nangam. Daniyaal wiyi “ɗuum kay ko hunnde newiinde sanne”.

Koyɗol Baktansar

Koyɗol ngol ko nii wayi : oo yiyii Sanam gooto, hoore ndee ko kire, Buhe mum ko njamdi, korle mum ko leydi hollalde mahiraa, o yiyi kadi haayre ina ummii dow Asamaan yani e leydi, e dow ndeen ɗoon haayre kadi Sanam. Kanko o ari o heli Sanam oo, refti heen haayre ndee sarii wonti kaaƴon kaaƴon haa ɗum hebbini Aduna oo fuɗnaange e hirnaange winndere ndee kala. E nder koyɗol, ngol kadi o yiyii heen lekki fooɓre nde darii ko e dow leydi cate ɗe ina keɓoyi dow Asamaan, e nder ɗuum ɗoon kadi gorko gooto ina darii ina jogii jammbere ina feƴƴa cate lekki kii. O feƴƴi cate ɗe haa o gayni o woppi ɗoon fooɓre lekki kii, o memaani ɗum ina darii no wonirnoo. Nde Daniyaal heɗinoo ko o haali koo tan, o moosi, o faccirani Baktansar koyɗol mum haa laaɓi. Oon weltii heen no feewi ɓeydii teddinde mo, o ɓattini mo hoore makko. Ndeen majoosnaaɓe njiyii ɗum tan ɓe mettini, ɓe ngoni e haɗde Baktansar huutoraade Daniyaal, waɗi noon ko ɓe jom Diina en ɗoon. Majoos ko Diina, Majoosnaaɓe ko seernaaɓe ɓee. Ndeen ɗum yahii haa juuti seeɗa, kamɓe Majoosnaaɓe ɓee, ɓe pewji feere warde Daniyaal, waɗi noon ko kamɓe ngonnoo seernaaɓe, jooni noon ko Daniyaal feeñi koo, martaba maɓɓe fukkiima. Ko ɗuum addi gañamtumaagu ngu, ɓe pewjii feere warde Daniyaal, ɓe njahi to Baktansar ɓe mbiyi ɗum “Daniyaal mo mbaɗtu-ɗaa waaldude oo bonnii innde maa, o woni ko e aybinde ma ñalnde kala.“ Baktansar wiyi  “ko addi ɗuum ne ?” Ɓe mbiyi “o wiyi maa ko a laamɗo coofoowo e leeso mum.” Baktansar wiyi, “ee bone ko ɗum Daniyaal yoɓata-mi ? Hannde ko minen mbaaldata.” O noddi reenooɓe ngenndi makko o wiyi ɗum en : “ƴettee silameeje mon ndara-ɗon e damal suudu ngal; so min leliima, kala mo njiy-ɗon ina adii yaltude ina soofoya, taƴee leggal daande mum, hay sinno ko miin”. Ɓe mbiyi “eey, min nanii min njaɓii.” Daniyaal tinaani ndee feere, ngam o anndaa ko o pewjanaaɗo. Baktansar ina jogii kattanɗe warde mo tawa alaa ɗo wullittee kono yiɗaa waɗirde noon, ngam o miijii ko so o waɗiri noon, yimɓe ɓe mbiyata ko Daniyaal aybinaanoo mo ko, ko goonga, ko ɗum waɗi o ƴetti ndee feere. Caggal ɗuum, nde yahi haa hiiri, jamma arii, lelnde yontii, Baktansar noddi Daniyaal, wiyi ɗum “ar so eɗen leloo jamma woɗɗii.” Daniyaal wiyi mo “ɗuum alaa caɗeele. Kamɓe ɗiɗo fof ɓe naatii nder suudu, reenooɓe ngenndi ɓe nguddii baafal. Ɓe leliima haa jamma jenngii, ndeke Baktansar ɗo lelii ɗo ɓuuƴaama coofe ronkii ɗum ɓiɗtude ngam taare ɗee, o wiyi girñet, o duñi baafal, reenooɓe ngenndi ɓee tinii ɗuum, ɓe ƴetti silameeje maɓɓe ɓe kuccitii e damal, haa Baktansar yalti, ɓe njiɗi taƴde leggal daande makko, Baktansar wiyi ɓe, hoto mbaɗee bone ko miin. ɓe mbiyi mo : “minen min ngonndaaka ɗuum, ngam min mbiyaa ko kala gadiiɗo yaltude yo min taƴ leggal daande mum.” O wiyi : ko miin woni Baktansar, ɓe mbiyi “a wonaa oon, ngam ko oon yamiri min ɗuum”. O wiyi “alaa hoto mbaɗee ko miin woni ɗoo”. Nde o haali ɗum tan, heen gooto sodi leggal daande makko. Ko nii laamɗo jaambaaro Baktansar maayiri. Ko ɗum tagi fulɓe mbiyi : “won dummbirdu ndu laamɗo mahata, ko kañum jogori maayde heen.” Fulɓe mbiyi : “Aduna waawi mbir waawi mbaaddi.

Jibriil Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.