Warngo Sankara : laawol feewde ñaawoore

0
1583
Tomaas sankara
Tomaas sankara

Ndee winndannde lelnaa ko he lewru Juko (ut) 2021 fawaade e sakkito jaayndeyankooɓe ɗiɗo liggotooɓe to rajo BBC mo Angelteer.

Tomaa Sankara, baaba waklitere ɓesngu Burkinaaɓe waraama ñalnde 15 oktoobar 1987, fartaŋŋe loppito laamu ngo ardii ɗum musiɗɗo makko Blaise Kompawore. Kala nanɗo warnooɓe Sankara ina ñaawee wiyata ko fotii. Fotii ne ? Warngo ƴiiƴiwo oo gorko jaakoranooɗo jolnoo ko ñalnde 15 oktoobar 1987. Ñaawoore « booraaɓe » ina ɗaminanoo maa fuɗɗo ñalnde 11 oktoobar 2021. Duuɓi capanɗe tati e nay haa njahdi e naange. Ñaawoowo konuyanke Burkina Faso hollitii modduɓe he ngoo warngo yiytaaɓe ko sappo-e-nayo. Ina heen Belees Kompawore e Jilbeer Jendere. Aan janngoowo ndee winndannde, aɗa humpitii oo kewu fof ? Janngu ko arata koo.

Kala jibinanooɗo he 1987, hannde yahrata ko duuɓi 34. A yejjitii no yahrunoo, maa ko a suka ngonno-ɗaa, maa nih a suwaano tawo jibineede. Nguu ñalngu alkamiisa 15 yarkoma 1987, ƴiiƴam Sankara e yahdiiɓe mum sappo-e-ɗiɗo rufaama, nder Wagadugu.

Nde o loppiti laamu he 1983 e ballal ɓesngu Burkina, o takkunoo ko galaŋ « kapiteen ». O yahratnoo ko duuɓi 33 tan. Jibinaaɗo hitaande warngo makko heɓii hikka duuɓi o heɓnoo nde o loppiti laamu. O firti innde « Hotwolta », o inniti ɗum Burkina Faso, « Ngenndi Nuunɗuɓe ». O laamotoo ko duuɓi nay ŋaddet. Kono golle makko haa jooni (haa janngo e ɓaawo-janngo) ina jangtee, nder Burkina e nder winndere ndee muum. Sankara yooɓaa ko ina yahra duuɓi 37, o soowraa Che Guewara mo Afiriki.

Ko kewnoo nguu ñalngu

15 oktoobar 1987 ?

Ko he 1983 o teetti mbaawka laamu he juuɗe Seneral Jean-Baptiste Ouédraogo. Sankara fodani ɓesngu Burkina nduñngu mo yo o ŋabbu dow jappeere, sompude potal, haɓde e baasal e buuñaari… tuugnorgal makko ko ɗii ñabbuli tati.

15 oktoobar 1987, hawri ko e Naasaande – Alkamiisa. Beetawe dabbunde, weeyo ina furɗi seeɗa henndu jaangol. Ceedtagol Halunaa Tarawele, gooto e daɗɓe he ngoo warngo hollitii no ɗum yahri. T. Sankara fuɗɗiima batu, kanko e gollodiiɓe makko ɓurɓe ɓadaade mo. Wonnoo ko nder boleeru « Burkinaa » nder galle Diiso Nanondiral (« Conseil de l’Entente »). Ko ɗoo wonnoo jooɗorde CNR (« Conseil National de la Révolution » - Diiso Ngenndiiwo Waklitere -. Ɓe tinaani ɓe maataani haa soofaaji naati ina njogitii kaɓirɗe bonnooje.

T. Sankara hucciti e wondiiɓe mum, o wiyi ɓe : « Ndeeƴee, ko miin ɓe njiylotoo ». Kapiteen Sankara yalti hucciti e soofaaji, omo suuti juuɗe makko dow ngam hollirde o haɓaaka, o totii ɓe hoore makko. Kono soofaaji yooɓiiɓe warngo, pawi e makko conndi e kure, dow dinndeere Boleeru Burkina ndu Diiso Nanondiral. O yani, ƴiiƴam keccam ina siiworoo baŋ-yoo-baŋ.

Gooto he musiɗɓe Sankara biyeteeɗo Waleer Some, junngo makko ñaamo, waɗi hono ndee jangtoore nder deftere nde winndi, tiitoonde « Thomas Sankara, l’espoir assassiné » (Thomas Sankara, Yaakaare hirsaama), muulaande bayyinaa he hitaande 1990.

Waleer Some hollitii nder jeewte keewɗe, o heɓtinii he soofaaji yimɓe tato. Nde ɓe mbari Sankara, ɓe naati nder boleeru ɓe mbatannoo nduu, ɓe pelli wonnooɓe toon. Yoga heen. Ko hono ɗuum kadi jaayndeyanke ŋanaa, Sennen Andriamirado mo Madaskaar haali. Sennen winndi heen deftere nde o tiitorii « Il s’appelait Thomas Sankara » (O Wiyetenoo ko Thomas Sankara). O holliti heen ko o giɗo Sankara. O ɓuri faweede ko he jangtoore Haluna Tarawele, o sili darnde e haala dille dawrugol e koninkooɓe Burkinaaɓe. Nder 1988, hitaande omo sora omo sosorta nder Burkina wiɗtude no giɗo makko wardaa.

Ɗum jeyaa ko he jangtaali keewɗi no T. Sankara yooɓoraa. Ko ɓuri heewde he geɗe jooɓiiɗe mo inan cuuɗii tawo. Ina yaakoraa maa ñaawoore nde suuɗtu kala ko niɓɓiɗi heen.

Timmitoore duttorɗe binndaaɗe

Ngam anndude no oo kasaara yahri, alaa-e-sago duttorɗe njuurnee. Ɗeen duttorɗe ngoni ko he juuɗe laamɓe Farayse, eggini nawi leydi mum en. He ñalngu 18 mbooy (marsa) 2021, ñalndeen tan, fedde wiyeteende « Réseau international Justice pour Thomas Sankara » (Geese Winndereere ngam Hakke Thomas Sankara), siftini Emanuel Macron fodoore huninoo nde o waɗata jeeyngal hooreleydiyaagal, hunaare maa o waɗ so o wonii hooreejo leydi Farayse so saaktude ɗereeji jowitiiɗi he warngo Sankara… ndeen e jooni wonii duuɓi nay. Ko ndeen kanko E. Macron o wiyi : « ɗereeji njuɓɓudi-laamu Farayse nder laamu Sankara e caggal warngo makko… maa caakte mbele jiɗɗo fof ina ni yiya, fawaade he ɗaɓɓaande ñaawooɓe Burkina ». O haali ɗum ko ñalnde 28 nowambar 2017 tawi omo yillii Wagadugu. Caggal ɗuum laamu Farayse neldii Burkina duttorɗe cuuɗtaaɗe. Wonnoo heen ko binndanɗe silo e kabri, ekn. Ɓe ndokkii goɗɗe nder lewru Seeɗto 2021, 17 mum…

Holi tuumaaɓe kam en njooɓii Sakara, holi ko fadi ɓe ?

He yonta laamu Blaise Compaoré, ñaawoore warɓe Sankara enndaaka. Kompawore jooɗii he jappeere laamu gila 1987 (warngo Sankara) haa 2014 nde ɓesngu Burkina riiwi mo. Duuɓi sappo caggal ɗuum, he lewru mee 1997, cuddiiɗo Sankara ɗaɓɓi yo warɓe jom-galle makko ngannde, ñaawee. Ko ndeen ñaawooɓe Wagadugu kolliti ɗaɓɓaande makko jaɓnaani. Firti ko ñaawoore alaa. Ko noon tan waawi wayde.

He kuuɓal, ɓe inɗe mum en njangtaa he warngo hee ko 22. Ina heen Beles Kompawore e soofaa « daande-wutte » mum Yasinte Kafanndo. Ɗiɗo fof cuuɗoyii ko Kodduwaar. Hannde oo, ñaawooɓe Burkina mberliima ɗaɓɓaande winndereere, kala ɗo ɓe kawraa yo ɓe nannge ɓe ngartiree Burkina. Suwaa tawo laataade ngati ɓe keɓii kaayitaaji ngenndi Kodduwaar, ɓe ngontii Kodduwaarnaaɓe.

Foti ñaawde ɓe ko ñaawooɓe konunkooɓe. Ɓe puɗɗiima toɓɓude heen 14, tuumaaɓe ina moddi he warngo T. Sankara. Ɗum joli ko caggal nde ɓe loski warngo ngo. So tabiti eɓe njeyaa heen, aɓe mbaawi taƴaneede ko famɗi fof duuɓi 20 nder niɓɓuru, ina waawi yahde noon haa ñaaweede warngo.

Holi ɓee tuumaaɓe ?

Belees Kompawore, musiɗɗo Sankara, janngidiiɗo he haralde wootere he 1974 to duɗal Konuyankeewal EMIA ngal Yaawunde to Kamruun. Nde waklitere ɓesngu joli he 1983, kanko sukkunoo e Sankara… nde Sankara waraa he 1987, o roni jappeere laamu. O gaŋŋinii hen duuɓi 27 haa lewru oktoobar 2014. Omo takkaa noon hannde « cuuɗgol maayɗo, yiɗde yerɓinde kisal Dowla, jeyeede he moojobere warngo neɗɗo » (recel de cadavre, attentat à la sûreté de l’Etat et complicité d’assassinat).

Seneral Gilbert Jenndere, ɗowatnooɗo keeriiɗo konu Kompawore : o enndiino loppitde laamu he 2015, caggal nde Kompawore dogi. O ñaawaa, o taƴanaa duuɓi 20 he dummbirdu. He warngo Sankara o joginoo ko galaŋ « lieutenant », kanko wonnoo cukko Kompawore to duɗal peewnitagol « komanndooji ». Omo tuumaa kanko ne yiɗde yerɓinde kisal Dowla (d’attentat à la sûreté de l’Etat), jeyeede he moojobere warngo neɗɗo, cuuɗgol maayɗo, e yiɗde soodde seedeeji mbele ina ndeƴƴa.

Yasinta Kafanndo, ko kam ardinoo kisal Kompawore. Ina sikkaa ko kanko ardinoo goomu soofaaji warɓe Sankara e yahdiiɓe mum 12..

Jebere Jan Kiristof, ko doktoor Kolonel. Kanko siifi kaayit seede warngo Sankara. O winndi heen ko « Allah wari Sankara » wonaa kural. Kanko e Hamado Kafando, aɓe poti ñaaweede fenaande he binndi denndaaɗi « faux en écriture publique ».

Biyeteeɗo Tarawele Bosobe, maa ñaawe sabu jeytoreede he moojobere yiɗnoonde dergitde kisal dowla.

Biyeteeɗo Tonnde Ninda lollirɗo Paskaal, ko tergal kisal ɓadtingal Beles Kompawore. He ko ɓuri heewde, ko ɓe tuumaaɓe yiɗde « soodde seedeeji », ndokkee ceede maa kulɓinee mbele ina mbaasa seedtaade ko njiyi.

Haralleeɓe ñaawooje Burkina ina noddi kadi Jean Pierre Palm, gonnooɗo Jaggal Coftal-ɓalli he yonta Kompawore, Wedarawogo Nabonswende, Idrisa Sawadogo, Wedarawogo Tibo, Ilboudo Yamba Elise, Kafando Hamado, Belemlilga Albert Pascal Sibidi, Deme Jakaliya. Ɓee fof ina tuumaa tawtoreede warngo ngo maa tintude ɗum.

Ko woni jaabtawol tuumaaɓe ɓe ?

Sappo-e-nayo ɓee fof ina nguuri, heewɓe he maɓɓe ngoni ko Burkina. Ɓe meeɗaa ƴellitde konngol ɓe kaali so wonaa ko hujjikinantooɓe maɓɓe kaali, so wiyde ñaawoore fotaani waɗde ngati nde buntii. To karallaagal ñaawooje, buntugol ñaawoore firti ko so nde yaltii daawal nde fotnoo waɗde. Ngal daawal ko duuɓi sappo to Burkina.

Duuɓi 33, ko tagi ko jooni tan ñaawoore nde jolata ?

Sankara yooɓaa ko 1987. Maa musiɗɗo makko Blaise Kompawore yandinaa, mo o janngidi he haralde wootere, ittaa he laamu, nde ñaawoore warɓe Sankara fuɗɗaa. Nde Michel Kafando toɗɗaa yo ardo laamu sabbordu ñalnde 21 nofambar 2014, o yamiri yo losko warngo Sankara ummito, he innde beldital ngenndiwal.

Gila losko ngoo fuɗɗitii he 2015, maa tolno e teemedere neɗɗo keɗtaama. Yanaande Sankara ubbitaa, ɓe loski ADN makko ngam yananeede ko kanko woni ɗoon. Kono ɓe ndonki ɗum laaɓeede. Ñalnde 13 Colte (faabiriyee) 2020, karallo ñaawoojee François Yame’ogo, heɗtii won seedeeji warngo ngo, hono Gilbert Jenndere. O nawi ɓe haa ɗo Sankara’en mbaranoo ɗoo. Ɓe kolliti no warngo ngo yahrunoo.

Mbele Blaise Compawore maa tawtore ñaawoore nde ?

Blaise Kompawore meeɗaa jaɓde won ko waɗi he warngo musiɗɗo mum, ɓiy yumma makko Sankara. Kono ɗuum ittataa gite fof e hakkillaaji fof kucciti ko he makko. Yimɓe njenanaaka maa Beles Komawore tawtore ñaawoore ndee.

Hannde o, o woni ko Kodduwaar, leydi jom-suudu makko, gila 2016 nde o dogi ndee. Nde wonnoo ɗaɓɓaande winndereere ina werlaa he yeeso makko, o yiylii o rokkaa seedantaagal jeyeede he leydi Kodduwaar. O mona wuuri toon no cuuɗiiɗo oo nih. Ko ɓooyaani koo, internet hollii mo, omo maanditoo duuɓi makko 70. Omo fooƴi jooni. Laamu Kodduwaar heɓanaaki rokkitde mo laamu Burkina, mbele omo ñaawee. Ko o jooɗii Kodduwaar koo, alaa fof neɗɗo laamu haali haala ka. Ciftoren noon, nde Kodduwaar woni he caɗeele he 2010, ko Blaise Compawore wonnoo belditinoowo ɓe.

Hay sinno o tawtoraaka ñaawoore nde, haɗataa mo ñaaweede, o ñaawee ñaawoore mo tawtoraaka. Ina waawi o taƴanee warngo maa dummbirdu hakke nguurndam, nde o jaggaa fof kuugal fawee e dow makko.

Holi ko ɓesnguuji waraaɓe njiɗi, holi darnde maɓɓe he ñaawoore ndee ?

Darnanii ɓesnguuji waraaɓe ɓee ko hujjikintooɓe Me Prosper Farama, e Me Guy Guy Hervé Kam, e Me Benewende Sankara. Ɓe mbiyi ɓe njiɗi ko yo laaɓ, gonɗo he fenaande fof rokkee fenaande.

Ɗaɓɓaande ñaawoore Mariyam Sankara naamndinoo gila 1997 jaɓanooka e oon sahaa. O goongɗinaano ko Doktoor Kolonel Jean Christophe Jebere winndunoo wiyi wonaa kure mbari Sankara. Kono hannde omo hebori ñaaweede sabu ndee fenaande fenngiɗnde.

Ko ndee ñaawoore fadaande hikka duuɓi 34 hebori anndinde ɓesnguuji waraaɓe ɓee ɗo goonga tolnii, hollita darɗe tuumaaɓe warngo ɓee haa njooɓii koninke waklitere Burkina. Ko woni yeeso daɗaani gite. Winndere fof ina heppi.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.