Daartol Annabi Nuuhu (4)

0
1310
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam

Caggal ɗuum, nde Nuuhu yettii makka, o wanngii laabi jeeɗiɗi, refti heen ko o ñaaganii koreeji makko Geno toowɗo oo, Geno jaabii ñaagunde makko. Nde o gayni hijjoore o arti, geno tellinani mo laana makko. Caggal ɗumɗoon, Geno toowɗo oo lonngini mo, yo o yah o ŋabba to dow haayre too, o eewnoo eewnaandu mawndu, o wiya : “ eehey mon denndaangal kullon wuro e ladde, ngaree  nooto-ɗee kam. ” Denndaangal ɗeeɗoo kulle o yamiri ɗumen yo ngar nootoo mo, etee so ɗum waɗii ina wayi no boomaare ɓadiima. Nduunɗoon noddaandu yettiima fuɗnaange e hirnaange. Nde kullon kon nani noddaandu nduu, kakon fof kon nootiima. Caggal ɗuum Nuuhu wiyi kulle ɗe caggal ɗuum : “ mi yamiraama yo mi roondo e mon wondude  kala geɗel debbo e gorko.” O yamiri nde wallata mo roondaade leɗɗe ina wiyee Kaaɗibatu, mballa mo kadi roondaade ɓalndu Aadama e Hawaa, ɓe mbaɗa ɗumen e nder gooski uddateeɗo, mballa mo kadi roondaade haayre  ɓaleere e sawru Aadam ndu geno tellinoo e mum ummoraade aljannaaji, ɓe mballa mo kadi roondaade bakane e comci cañiraaɗo  leeɓi, laatiima denndaangal ko naatdee makko e nder laana kaa ko capanɗe nay (40) gorko e capanɗe nay (40) debbo, kamɓe fof o waɗi ɓe  ko dow eteaas gadano, etaas ɗimmo oo waɗi toon ko ndiwri ladde, e kulle goɗɗe, sakkitii naatde laana kaa ko mbabba, ɗuum noon e wiyde winndiyanke gooto : waɗi noon ko Ibliis kuɗaaɗo oo, ko ibliis nanngi bannge e mbabba baa, o haɗi ɗum naatde, annabi Nuuhu sikki ko mbabba baa tan woni ko jaɓaani naatde. Annabi  heɓɓitii wiyi “ aan kuɗaao oo naat ”, nde mbabba baa naati, naatdi e ibliis. Nde annabi Nuuhu yiyi ibliis tan, o wiyi mo : “ aan kam, mo wiyi maa yo a naat ?”  Ibliis wiyi : “ ko aan sakkiti mi yo mi naat; Ngam ko aan haali e ɗemngal maa, wiyi, aan kuɗaaɗo oo naat, etee alaa kuɗaaɗo e winndere ndee ko wonaa miin, ko ɗum addani naatde. ” Caggal nde yimɓe e kulle wuro e ladde fof njoli e nder laana kaa, annabi waɗi tiwaande. Ndeen tiwaande woni ko o haɗii denndaangal ko joli e nder laana kaa resondirde haa heddii rawaandu. Nde rawaandu resi dewol mum, ullundu tini ɗuum, yahi fenani ɗuum Nuuhu,e golle rawaandu waɗi ɗee, annabi Nuuhu ɗuurnii ɗuum, ndu haalti  ɗimmol e tataɓol, ullundu wiyi annabi Nuuhu yo noddu rawaandu, min kuccondira. Nuuhu noddi ɗe  kañje kulle ɗiɗi ɗee fof ɗe kuccondiri. Ko ɗum tagi ngañgu joli hakkunde rawaandu e ullundu. Nanaama kadi, e nder laana kaa heewii dubuuje, yimɓe ɓee ngullitii ɗum Nuuhu, nde ɗum waɗi, geno lonngini annabi Nuuhu, yo ɓiɗ banngee e reedu ñiiwa haa ko wonnoo e reedu mum ustoo. Nde ñiiwa ɓiɗaa haa coowondiri mum ustii, bamɗi tuge dewi e gori njani heen ñaami ɗum haa laaɓi. Caggal ɗuum, Geno waɗi ɗomka  e mbabba tugal. Caggal ɗuum, ullundu yiyii doomburu rewru ina hasundira e doombi gori kadi ina ŋera bannge e laana kaa, ndu haalani yimɓe laana kaa. Ɓeen udditi ulluɗɗi jonɗi, ulli e doombi ɗii, ɗi ngoni e ñaamde doombi ɗii, ɗi ñaami doomi ɗii haa  heddii seeɗa e majji, ko ɗum tagi waɗtindii waɗde  caɗeele hakkunde doombi e ulluɗi.

Hono ibnu waseyfa saah  wiyi : laataaki e nder Misra laamɗo, ɓurɗo biyeteeɗo Suureydi, alɗude. Oon ne, won ko jolnoo e mum, ngam waɗii saanga gooto,  o lelii nder jamma omo ɗaanii haa o yiyi e nder koyɗol makko ilam ɗuufaan, ko ina tolnoo e teemedde tati hitaande, asamaan ina laatii ina waklitii ina saami e leydi, ina laatii koode ɗee ina teɓɓitii eɗe caami, naange e lewru ina ɓadtii koye yimɓe. E nder ɗuum, kadi o yiyi ndiwri ndaneeri ina diftoo yimɓe ina moɗa ɗumen e hakkunde kaaƴe ɗiɗi mawɗe, aduna oo ina ɓawli ina wiyi kurum, ina woni e nder niɓɓere, e nder koyɗol ngol laatiima yimɓe ɓee fof ina ndenti ɗo gootel ina mbayi no ummiiɓe  e awooɓe nih, ina njeeya liɗɗi mumen. Ndeen o  yiyii ɗeen geɗe fof, o fini ummoraade e ɗoyngol makko, omo mugaa ngam kulol. Nde o finnoo  tan, o noddi wileeɓe maɓɓe, eɓe tolnoo e teemedere, ɓeen noon ñaawratnoo tan, ko bannge koode. Nde ɓe ngari kamɓe fof, o saaktini ɓe koyɗol makko, ɓe mbiyi mo : “ koyɗol maa to bannge asamaan, ɗuum ko halkaare yimɓe winndere nde, e denndaangal ko wuuri e dow leydi ndii ”. Kanko laamɗo oo, o wiyi ɓe : “ ƴettanee kam tooweendi ilam ɗam ɗo tolnotoo ”. Ndeen ɓe ƴeewii e yiyannde maɓɓe, ɓe mbiyi mo : “ tooweendi ndii ina ɓadii naange e lewru ndeen noon maa ɗum won halkaare  mawnde e nder fiyaaku ɗuufaan”, ɗeen baatte noon maa tolnoyo e doole asamaanuuji jeeɗiɗi, caggal ɗuum kadi o  wiyi ɓe : “ mbele ɗuum ne battinda  e leydi men ndi ?” Ɓe mbiyi mo : “ eey ”. Ɗum kay so arii alaa ɗo heddata etee, so ɗum arii leydi kala waɗtinta ko firtaade haa laaɓa. o wiyi ɓe mbele “so ndi bonii endi jogori feewtude ?” ɓe mbiyi mo : “eey,  maa ndi feewtu haa ɓura ooɗoo yonta mo ngon-ɗen oo.” Ko ngaan saanga Suuraydi  ƴetti pellital mahde bullunŋeeji gonɗi Esipti ɗii, ko ngam reentaade ilam ɗuufaan ɗam o nani ɗam. Ko ɗuum tagi ngooroondi majji  ina fota e tooweendi majji, no tooweendi ndi wayi nih ko noon luggeeki kii foti he nder leydi. O yamiri yo ɗi ngon hoɗannde  maɓɓe e genaale maɓɓe, caggal ɗuum ɓe nawa toon kaake keewɗe, ko wayi no jawɗeele mooftaaɗe e kaŋŋeeji e kaɓirɗe goɗɗe ngam ndeenka maɓɓe, nde ɓe mahata ɗuum, nde kala ko ɓe nguurdunoo ɓe baɗanii ɗumen to koɗi gila e noodi kaawniiɗi haa e oogirɗe keewɗe ummiiɗe e leydi. Denndaangal yahruɓe to ganndal koode mbaawii haalande mo kanko laamɗo Suuwereydi, kala ko jogori aroyde e maɓɓe e yiyannde maɓɓe, ɗuum noon ko gila e yonta maɓɓe, haa heɓa yontaaji kesam-hesamaagu paaɗo arde, gila e laamuuji juulɓe e heefereeɓe kala. Caggal ɗuum kamɓe wileeɓe ɓee, ɓe kollii ilam ɗuufaan maa bonnu ko heewi e nder winndere ndee, kono ɗam duumotaako no feewi, duumagol majjam ɓurataa balɗe capanɗe. Ko ndeen o mahi heen buluŋŋe, ɓe mbaɗi heen nokku ɗo ɓe mooftata henndu ngam reentaade hoto ɓe mbaasde ɗum, wontana ɓe  lor mo hono mum alaa.

Ina wayi no ko ɗoo haaɗi e yiyannde wileeɓe laamɗo Suuraydi njiynoo e gargol ilam ɗuufaan.

Jooni eɗen nduttoo e tiitoonde men tigi rigi ndee. Caggal ɗuum Geno lonnginii annabi Nuuhu (JKM) , wiyi ɗum : “eehey maa Nuuhu, so tawii ɓiye Saam mahii  juɗirde mburu e nder galle mum e nder laana kaa. Nde tawnoo ko Saam ɓuri  wonde mawɗo e ɓiɓɓe Nuuhu kala, e oon tuma, ɓiɗɗo oo ina yahra e duuɓi teemedde tati. Ko ndeen nih o resi kanko saam ɓiɗɗo debbo ina wiyee Rahmata. Caggal ɗuum Nuuhu  ari to galle ɓiyiiko Saam o wiyi : “eehey maa Rahmata, anndu fuɗɗorde ɗuufaan, ɗum fuɗɗortoo ko e fuur maa  mo njuɗirtaa oo, walla barme maa oo, so tawii a yiyii jeyngol makko ina ɓeydoo walla ndiyam barme ɗam ina ƴera, waɗ feere njaacco-ɗaa ngaraa e am, e oon waktu kaalanaa mi ɗum. Oon fuur noon laatiima o feewniraa ko kaaƴe ɓaleeje, nde yahi haa laatii ñalngu ngootu, ñalnde heen ko aljumaa ina hawra e sappo lewru aarabeeɓe wiyeteendu rajaɓ nduu, laatiima Rahmata ina juɗatnoo e fuur mum mburu, o juɗi haa heddii mbeɗu cakkitiingu, o tinaani tan haa ndiyam ƴeri. E nder konngol Geno toowɗo e Ɓuraana mum tedduɗo oo “ haa ari yamiroore amen juɗirde dulñitii ” simoore huudu, kaawise :(40) Ndeen Rahmata yiyii ɗum tan, o wulli o wiyi : “ Geno ɓuri mawnude, geno mawnude ”  annabi Nuuhu goongɗii, ko ɗum goonga, fodoore Geno wiyanoo ndee  arii, leepte ɗe annabi Nuuhu wiynoo  ɗee ngarii. Jibriil Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.