15 oktoobar, ñalawma debbo dowri

0
2544

Batu kuuftidinngu Fedde Dowlaaji Dentuɗi (ONU), e nder hitaande 2008, dottii ooɗoo ñalawma yoo won ñalawma keeraniiɗo rewɓe dowri mbele ina mawninee ..

Batu kuuftidinngu Fedde Dowlaaji Dentuɗi (ONU), e nder hitaande 2008, dottii ooɗoo ñalawma yoo won ñalawma keeraniiɗo rewɓe dowri mbele ina mawnine ngam hollitde darnde debbo e nder renndo aadeejo teeŋti noon e rewɓe hoɗɓe dowri dariiɓe jamma e ñalawma ina kaɓtoo baasal, ina ƴellita faggudu to bannge ndema, awo e ngaynaaka ngam gaddanaade ɓesngu aduna oo kala keɓgol nguura.

Ko ɗum addani Dental Pelle Ngenniije daraniiɗe Jojjanɗe Aadee (FONADH) e ballondiral e OXFAM INTERMON (Gollorgal Espaañ ngal wonaa laamuyaŋkoore) yuɓɓinde ñalnde 15 oktoobar 2016 ñalawma mawningol oon ñalawma e leegal Sokkojim P.S. ɗo « Dingiral Pinal JAAJE Kamara ». E ndeeɗoo hitaande maandorgal ñalawma oo ko « LEYDI AM woni NGUURNDAM AM », rewɓe heewɓe tawtoraama teeŋti noon e ummoriiɓe e kominaaji Barakna ( haayre Mbaara e Dar el Barka) e Gorgol ( NEERE Waalo e JEWOL) ; Ina jeyi ko saabii ɗiiɗoo kominaaji nay suɓteede sabu FONADH ina ummanii e ooɗo sahaa sompude eɓɓaande lollirnde « Cemmbingol mbaawka ɓiyleydi e hisnude jey mum , jeygol e jiimgol rewɓe leydi ».

Hoohooɓe woɗɓe tawtoraama batu ngu ko wayno nulaaɓe laamu, dipiteeji e senateeruuji, ardiiɓe pelle ɗe ndi ko wayno : – Sokna Ghaliyata Mohamed el Vdhih cukko gardiiɗo sarwiis toppitiiɗo ƴellitaare debbo to Ministeer toppitiiɗo fiyakuuji Renndo, Cukaagu e Ɓesngu ;  – Cheikh Mohamed ould N’diaye Gardiiɗo keeri e fiyakkuji leydi to Ministeer toppitiiɗo fiyakuuji ndernderi leydi;  – Sokna Maria Kasado nulaaɗo Jonnde Dental Erop e nder Moritani;  – Amadou Seydi DJIGO lomto gardiiɗo fedde OXFAM INTERMON;  – Soknaaɓe Hapsa Yaaya Kan dipitee e Iselmha mint Abdel Maalik senator.

E nder konngol lomto gardiiɗo OXFAM INTERMON o, holliti ko wonde ñalawma 15 oktoobar oo foti mawninireede kono juldeeji goɗɗi dokkiraaɗi rewɓe no ñalawma 8 marsa nii sabu ko ɗuum Fedde Dowlaaji Dentuɗi faanditii heen ngam ɓeydaade ƴaañde ƴellitaare rewɓe e nder aduna oo kala; O manti no feewi darnde Njuɓɓudi Rewɓe laawɗinooɓe (Réseau des Femmes Parlementaires) teeŋti noon e wonɓe ɗoo e moritani ɓe darnde mum en e ƴellitaare haqqeeji rewɓe e winndere nde humpani hay gooto, seede mum hannde ko ɗiɗo e maɓɓe inan ɗoo hannde tawtoraa ngam teddinde jonnde men nde. To bannge OXFAM o wii wonde yoo en njenane eɓe keblani darodaade e kala daraniiɗo ƴellitde rewɓe, e oo sahaa nii eɓen ummini hirjino manngo lollirngo “cultivons” (ndemen) teeŋti noon e nder leyɗeele hirnaange Afiriik ɗo ɗum mawnintee hitaande kala.

Ko e ngoon yeeso kalfinaaɗo ciinugol golle, Mammadu Moktaar Saar, caggal nde bismii tawtoraaɓe ɓe kala, o hollirii wonde ñalawma mawningol rewɓe dowri wonaniiɓe fartaŋŋe kollirgol kaɓɓondiral FONADH e denndaangal rewɓe dowri e aduna he kala sabu kaɓtagol mum en jaɓɓugol haqqeeji mum en ; Ko noon ne kadi o hollitiri wonde rewɓe dowri moritani ina kawra e caɗeele keewɗe ko wayno haɗeede walla ɗaweede jeygol leydi sabu aadaaji duumtuɗi hay so tawii noon yimɓe fof ina kawri wonde ko rewɓe dowri ngoni ƴaañgal timmungal wonande ƴellitaare ndema. Mammadu Saar jeertinii ɓesngu e tee o hollitii heen mettere makko ɗo tolnii ko feewti e loppitgol leyɗeele waalo Daar el barkanaaɓe e Teekaannaaɓe e tee amo yenana kadi ko rewɓe ɓuri lorde heen sabu darnde mum en woorworde e gollugol leydi.

Sokna Ghaliyat Mohamed el Vdhih hollitii weltaare mum nde teddiniraa udditgol ooɗoo ñalawma e innde Ministeer kalfinaaɗo fiyakuuji renndo e mbaadi kuuftidinndi teeŋti noon e rewɓe dowri sabu darnde ndeɓe ndarii ngam gaddanaade en kisal men to bannge nguura. O holliti wonde Falnde nde ɓe ngardii nde ina rokki debbo himme no moƴƴi, seede mum ko ballal ngal ɓe mballitta hitaande kala rewɓe ngam yuɓɓinde juulde “8 marsa” yanti heen e oo sahaa eɓe lelni eɓɓaande heeriinde ngam ƴaañde ƴellitaare debbo. O yetti kadi FONADH sabu o wii wonde eɓɓaande nde ummanii e oo sahaa nde : “ Cemmbingol mbaawka ɓiɗɗo leydi e hisnude jey mum , jeygol e jiimgol rewɓe leydi » ko huunde jojjunde fotnde rokkeede himme, to bannge falnde maɓɓe maa ɓe mballit no haaniri nii.

E joofnirde haala makko o bayyini udditgol ñalawma rewɓe dowri caggal nde o yetti FONADH e wallidiiɓe mum : Dental Eropnaaɓe e OXFAM Intermon, sabu balle maantinɗe ɗe ɓe mbaɗanta leydi ndi.

Caggal ɗiiɗoo haalaluuji kala, tawtoraaɓe ɓe kolliraa e nder sinemaa darnde rewɓe dowri ndarii e nokkuuji ɗo eɓɓande “Cemmbingol mbaawka ɓiɗɗo leydi e hisnude jey mum , jeygol e jiimgol rewɓe leydi” hebori sompeede ɗo ; Filma o hollirta ko darnde rewɓe dowri ndarii to bannge golle ndema, darnde ɓurnde maantinde, no ɓe njulortoo heen njeña maɓɓe e no ɗum battiniri e nguurndam ɓesnguuli maɓɓe, kono kadi ɓe kollira heen caɗeele ɗe ɓe kawrata

Rewɓe ummorinooɓe e kominaaji Aéré mbar, Daar el barka, Jowol e Neere waalo ƴettii konnguɗi kolliti caɗeele mum en ɓurɗe teeŋtude ko waasde taƴde hattan leydi ndemeteendi, ŋakkireede kaayitaaji ceettotooɗi jeygol mum en leydi walla hay dañɓe heen ɗo ngollii ngalaa kaɓirɗe gollorɗe walla jawdi mballoori ɓe gollaade kono ɗum fof tenngiti ɗum dow ko huccitde e leyɗeele maɓɓe ɗe ɓe nguurdunoo ina loppitee e juuɗe maɓɓe ina tottiree julaŋkooɓe nder leydi walla caggal leydi (ŋonande Dar el barkanaaɓe).

Ko adii nde jonnde nde ƴeesetee, gostondirgol miijooji e naamne keewɗe peeñi, keɓi jaabawuuji mum en, caggal ɗuum, ɗiiɗoo wasiyaaji mbaɗa ;

Feewde e laamiiɓe :

– Yaawnude silsil potɗo reweede ngam keɓal seedamfaaguuji jeygol leydi to dowri mbele rewɓe ɓe ina mbaawa hisnude jey mum en

– Dartinde loppitgol leyɗe e juuɗe ɓesngu ngu teeŋti noon ɗo rewɓe ndaranii gollal njeñu;

– Wallitde rewɓe ɓe e kaɓirɗe e jawɗeele ɗe ngollorii.

Feewde e gollidiiɓe ummoriiɓe caggal leydi :

– Wallitde to bannge ngalu rewɓe gollotooɓe te dowri golle njeñu

– Newnande dente pelle rewɓe gollotooɗe keɓgol kaɓirɗe karalleeje to bannge ndema.

Feewde e FONADH :

– Yahdude e heesndaade rewɓe dowri e darnde mum en e ɗaɓɓugol kaayitaaji seedamfaaguuji jeygol leydi;

– Limlimtinde eɓɓaaɗe peewtuɗe e rewɓe dowri;

– Lelnude heblooji duumiiɗi ngam wallitde rewɓe no kisniri hakkeeji mum en.

Koolaaɗo ciinugol Fonadh uddiri batu ngu ko yettude tawtoraaɓe ɓe kala e hirjinde rewɓe dowri wonɓe e nokkuuji ɗo eɓɓaande hesere nde hebori siineede ɗo nde cirŋintoo ndaroo laŋ mbele eɓɓaande nde ina waawa jaaƴoyaade mbele e nde waawa filliteede e nokkuuji goɗɗi.

Maamuudu H. Joop Nulaaɗo F.Ɓ

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.