Ko ɗemngal woni leñol

1
2943
Haala ɗemɗe e nder Muritani
Haala ɗemɗe e nder Muritani

Geno tagi yimɓe fecci ɗum en e leñi (leƴƴi) ngam ɓe mbaawa anndondirde e gollondirde. O rokki kala leñol ɗemngal keeringal, yimɓe maggol hina nanondira e maggal, kala muuyaaɗe e paanditaaɗe mum en. Ko ɗuum waɗi alaa fof ko wiyatee leñol so wonaa ɗemngal e pinal. Ɗemngal noon ko kañum woni saawdu mooftundu pinal. Kala jiiduɓe ɗemngal, njiidi pinal. waɗde kala jiiduɓe ɗemngal, njiidi leñol. Ngam ɗuum, leñol hina ɓamtoo e ɓamtagol ɗemngal maggol, hingol maayira kadi e maayde ɗemngal maggol. Waɗi noon, joomiraawo waɗi cuuɗiindi leñol fof ko e ɗemngal maggol. Ko ndiin cuuɗiindi woni wonki leñol ngol. Kadi, ko kanngal ɗemngal ngal woni fiɓnde jokkondirnde ɓiɓɓe leñol ngol fof. Ɗuum waɗi, ko njiyeten leƴƴi mawɗi ɗii hina ngadondira (mbadda adaa), hina njiirondira ngam saaktude e yaajnude ɗemɗe majji nder winndere ndee.

Ɓe ngudditana yiɗɓe janngude dame jaŋde, ɓe cemmbina, ɓe cuusna, ɓe mballa yiɗɓe janngude ɗemɗe maɓɓe ɗee, ɓe ndokka ɗum en jawdi, ɓe newnana ɗum en denndaangal laabi nguura. Mbele ɓeen mbaawa jeyeede e wallooɓe ɓamtude ɗemɗe maɓɓe ɗee e nder winndere ndee. Kala nde ɗemngal saaktii yaaji, leñol maggal ne ɓeydoo yaajde e saaktaade, mawna ɓamtoo ; kadi, kala nde ɗemngal maayi, joom en ɗemngal ngal koya, natta teddude e gite yimɓe woɗɓe, ɗuum woni so ɓooyii ɓiɓɓe leñol ngool naatta e leƴƴi goɗɗi, caaya nder majji, njejjitee, keddoo tan e jukunde daarti…

Ko ɗuum waɗi, kala paarnortooɗo huutoraade ɗemngal jananal e haala e binndol, ko ngal waawi wonde fof noon, a yiyii neɗɗo tinɗo ustaare, baroowo leñol mum, sabu ko o ustoowo ngol, o wonaa ɓeydoowo ngol. Alaa ko ɓuri haaɓnaade e mettude e hersinaade, yiyde yimɓe wiyooɓe ko leñol ngollantoo, tawa kuutortaako ɗemngal maggol hakkunde mum en, wonaa haala wonaa binndol, wonaa jeeyngal ! Ko ɗuum tigi woni “yahi awnoyde arti hina towaa”. Hay sinno kay ko en renndaaɓe, heɗen njiɗi yo hoɗdiiɓe men e hoɗɓe men paamu ko njahaten e dow mum, ɗuum fotaani haɗde men winndude ɗemngal men, pawen heen kala ɗemngal goɗngal mbaaw-ɗen, walla gittanoowal en kumpa hakkunde men e woɗɓe ɓee, so wonaa ɗuum tan en ɗawat yimɓe men heewɓe, ɓe nanataa ɗemɗe janane ɓee, kadi hay sinno heɓe nana ɗe nih, ma a tawu ko ɗemngal maɓɓe ngal ɓe ɓurata nande, etee ko ɗuum foti wonde tan nih.

Hay gooto waawaa yeddude ɗemngal Arab ngal, laamu Muritani koko waɗti ngal joñirgel ɓaleeɓe ɓe ngonaa safalɓe ɓee. Kono miin, ko ɗemngal Farayse ngal ɓuri hulɓinaade mi e ngal Arab ngal. Waɗi noon alaa fof to tawataa ɓaleeɓe ɗiɗo jiiduɓe ɗemngal, jannguɓe Arab hina kaalda Arab hakkunde mum en, kono, so on teskiima yimɓe men ɗiɗo jannguɓe faraysiire mbaawaa yeewtude hakkunde mum en tawa faraysiire naataani heen, heen sahaaji nih – ko ɓuri heewde koo - ko ɗemngal maɓɓe muynangal ngal waɗtata jilleede heen seeɗa. Mi teskiima ɗumɗoo e Muritani e baŋngeeji goɗɗi fof, e yeru tan nde ñalaande Nagge yuɓɓintee ɗoo ndee, so neɗɗo arii to goomu ɗowgu golle nguu wonnoo ɗoo, mo nanataa ɗemngal Farayse ko seeɗa faamata e ko ɓe ngoni e dow mum koo, ɗuum addi haa yimɓe heewɓe arnooɓe wallitde e njuɓɓudi ndeestii, yantude e geɗe goɗɗe.

Njiɗ-mi wiyde tan, hay sinno ɗemngal Arab ngal hina ñoƴƴiraa men, joñiraa men neh, ɓuri sikkeede hina jogori warde ɗemngal men walla ɗemɗe men (ngonka ɗemɗe ɗee hina seerti seeɗa), ko ngal Farayse ngal, waɗi noon ngaal ko nder iwri, wonaa boowal no ngala nih. Waɗde, ko ngaal ɓuri hulɓinaade. Ɓeydi ɗum hulɓinaade fof noon, ɗum iwri ko to baŋnge potnooɗo ɓurde tiiɗde oo, woni bannge jannguɓe, annduɓe too. Kadi, nde wonnoo ko nder maɓɓe woni, heewɓe e maɓɓe tinaani ɗuum tawo. Tiiɗno-ɗee tesko-ɗee ko kaal-mi koo, waasataa wooda ko teski-ɗon heen onon neh. Leñol noon so yeebiima ɗemngal mum, tan ngol yeebiima hoore maggol, sabu ko ɗemngal woni wonki leñol.

Abdullaay Yerel Soh,
laayisoh@yahoo.com

YOWRE 1

  1. Sikke Ala KO kaaw Abdullaay haali KO Ala KO beydate heen sabu yo alla buuban Tijjaani Aan ina wi’ atno bonne m’en tan KO neemaade so gooto e m’en watti wutteede kilim tan natti pullo wonta tuuba haako Walla aarabe wattata ni KO yennude fulbe ina bée njanngaani pinaani KO kuywe towo noon deen kuywe de njawida hannde KO kanje mbambunoma hanki nde metti muusi nde
    Nde a waawana.hoore ma hay dara kono ndeen huywaraagal ngal teskaaka kono heewi mojjere golla kono mbarjaari wontoy baasi mbo niamlirnoodo Tijjaani kono KO neddo Hollu ma kala gollir teylaare: Bamten pulaagu

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.