Israayiil – Palestiin : hare nde siltataa…

0
1783
371929_SARAJEVO .jpg

So aɗa yiɗi faamde ɗum, maa ndutto-ɗaa ko ɓuri duuɓi 2 000 caggal. Ko e oon sahaa Roomnaaɓe (Romains en) keɓti Palestiin e wuro Jerisaalem ngoo. Ɓe ndiiwi yahuud en wuurnooɓe ɗoon ɓee. Yahuud en carii, caakii e jookli winndere ɗii kala. Ko laaɓi heen tan, nokku oo, ko nokku keewnooɗo kareeli gila daawaa-dawi. 

So aɗa yiɗi faamde ɗum, maa ndutto-ɗaa ko ɓuri duuɓi 2 000 caggal. Ko e oon sahaa Roomnaaɓe (Romains en) keɓti Palestiin e wuro Jerisaalem ngoo. Ɓe ndiiwi yahuud en wuurnooɓe ɗoon ɓee. Yahuud en carii, caakii e jookli winndere ɗii kala. Ko laaɓi heen tan, nokku oo, ko nokku keewnooɗo kareeli gila daawaa-dawi. 

Leƴƴi ceertuɗi e diineeji keewɗi laamiima nokku oo, gila e geresnaaɓe haa e yahuud en, haa e kerecee en e juulɓe… Tee kañji kala eɗi kormii nokku Al-Quds (Serisaalem) oo. Ko e teeminannde 19ɓiire  yahuud pelliti artude e nokku hee, kono tawi aarabeeɓe Palestiin keɓtii mo ko ɓooyi, inan koɗi heen ko ɓuri duuɓi ujunere. Ko gartal maɓɓe ɗoon ummitini wolde.

Carte de la Cisjordanie - Natal SisjordaaniCaggal wolde adunaare ɗiɗmere, e boomaare yahuud en anndiraande « Shoah » (mumtugol yahuud en ngol Hitleer eɓɓunoo), Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ngam yiɗde surde ɓe e musibbaaji baaɗi noon, miijii sakkude feere no dañaniri ɓe leydi : nii woni Palestiin feccaa e pecce ɗiɗi ɗeɓɗe yerondirde. Feere ndee noon ina jiiɓii, tee keeri taƴaaɗi ɗii ina keewi fiiltomooltooji. Ɗum waɗi, aarabeeɓe mbeltaaki heen, yahuud en mbeltaaki heen. Hankadi wonti wolde nde joofataa… Nokku oo wonti taƴe taƴe. Hitaande arnde kala, Palestiin (nokku aarabeeɓe oo) ina ɓeydoo saakaade e famɗitde. Ko ɓuri heewde e leydi maɓɓe ndii, Israayiil heɓtii ɗum hannde.

Hannde Palestiin ko diiwanuuji ɗiɗi, Israayiil ina ɓilii hakkunde mum en : lefol Gasaa ngol e nokku biyeteeɗo Sisjordaani. Lefol Gasaa ngol njuuteendi mum ko 41 km (No hakkunde Nuwaasoot e Waad Naaga), tee yaajaani. Fotde 1 700 000 fitaandu ina ɓittondiri heen. Sisjordaani oo ɓuri yaajde, kono Israayiil ñaamii ɗum haa laaɓi (ƴeew natal). Fotde 2 500 000 ina heen nguuri. So a yiyii no leydi Palestiin ñaamtorii, aɗa faama so peeje cakkaaka law, Palestinnaaɓe nattat jogaade ɗo koɗi, so yaltinteeɓe leydi ndii, walla Israayiil moɗa ɗum en.

Bookara A. BahCarte de Gaza depuis les années 1900 - Natal Gasaa tuggi 1900