Yiyannde e Koolol Jowol

0
502

Pulaar ene wiya, « so ko hooynantenoo saamii yoo hocce gila fittooɓe ndegginaani ». Kono kadi Aamadu Sammba Dembele feññinii e nder wootere e jime mum « huunde kala ko maa yonta nde waɗa, tee ko waɗi kala maa ɓennu yaha. Maa jibinii neema e manooje, walla jibina nimsa e pelooje ». Neema e manooje, ko so rewii laawol, haa gooto fof yiytiima heen hoyre mum. Nimsa e pelooje noon, ene waawi tawata ko geɗe ɗee mbaɗiraaka no potiri waɗireede, walla tawa wonaa waawɓe fotnooɓe waɗde tottaa mbaɗi. So ɗum alaa, tawa ko ko heɓtii leñol am koo tan dogata e mum. Wiyde « kala ko gollaa mi alaa heen, waɗaaka barke. Hay so jogoriino waɗeede barke ne maa mi waɗ heen ceenal mbele herƴa ». Alla ene waawi, kala gollal gummanaangal, jiyɗe ɓura yahrude to moƴƴi too. Mbele waasataa Alla nootoo heen. Haajuuji kumtoo, gooto fof yiytoo heen hoore mum.

Sikke alaa, heewnoo yuɓɓineede kooli tan ko gure ganni rewankooje. Hikka noon, wuro worgankeewo ɓeydaama heen. Ngoon woni Jowol e yowi looɗe. Ngo humpitiiɓe jaraale gure njooftinta e « wajjuɓe ndeeni ». Mo wiyi Jowol noon, wiya bilbasi, ɗo kew-kewe keewɗe kewnoo e sahaaji maantiniiɗi. Kono kadi mo wiyi Jowol, wiya Sammba Gelaajo, wiya Konko Buubu Muusaa. Waɗde kay, so kodde belɗe ɓoccitiima e juuɗe joom mum caamii e lahal fedannde wurwaande waɗaa suukara, so oon mettinii haa suniima, foti ko holleede annduɓe, safrooɓe haangaaɓe.

Hay gooto kay humpaaka, Mawɗo leydi arde e nokku tan ko faayiida mawka. Alaa ko haali, ngartam njibinteeɗam heen ɗam. Ene e ɗaam ngartam, mawninde innde wuro ngoo.

• Rokkude yeeyooɓe e teefankooɓe fartaŋŋe yeeyde neemoraaɗi mumen. 

• Rokkude joom sardiŋŋaaji en no ceertiri e coñanteeri mumen njogornoondi ñolde walla wuɗde…

• Yanti heen, mo anndaano pinal diiwaan oo fof maa anndu, sabu wejooji, seppooji e kiirɗeeli pine juɓɓinaaɗi toon. Golle aadee noon timmataa. Ko ɗum waɗi, waasataa ɗo ŋakkanɗe ngoni heen, gila e njuɓɓudi haa e ko wonaa ɗuum tan.

Waasataa tawa won wuro ganni worgankeewo jogorngo kadi suɓeede ngam waɗteede e juɓɓinanteeɗe kooli. So ɗum laatiima, miin e bayɗo no am raɓɓiɗde miijooji, emin mbasiyoo jeyaaɓe e ngoon wuro, kala ɗo mbaawi wonde e Duunde Baaba Aadama hee, nde ngarata tawtoreede. Ngarda e njuɓɓudi peewndi. So ngarii kadi kolla koye mumen. Kollita caɗeele wuro mumen jogii. Ɗuum noon gasata tan ko e dental e njuɓɓudi tabitndi.  Tawa wonɓe nder e wonɓe caggal leydi fof ene ndenndi miijo. So mawɗo leydi arii, jooɗodiima waali wuo en, jooɗodoo kadi e juɓɓule ɗanniyankooɓe jeyaaɓe e nokku oo. Tawa ɓeen ene kebli eɓɓooje moƴƴe, tabitintooɗe, baawɗe jibinde ngartam ɗam ɗanniyanke e waali wuro fof njiytotoo e mum hoore mum.

Yanti heen, ene moƴƴi, so ko wayi nii arii, njoñen lure men, ƴeewen ko nafata en koo. Ene anndaa kay, gure men fof peccii ko e leeɗe. Leegal neɗɗo yahi heen fof, maa taw toon dawaaɗi ene nehaa. Dawaaɗi legal fuɗnaange ɗii so kawrii e ɗi hirnaange ɗii tan, kaɓat. Kono so mbabba ladde, wojere walla fowru naatii wuro, dawaaɗi funnaange ɗii e ɗi hirnaange ɗii fof ndentat njana e mum. Tawde noon dawaaɗi nganndii so ndentii maa pool mbabba ladde, ñaama teew mum, holi ko haɗi yimɓe entude ngam jaɓɓaade nafoore mumen, ngoppa mawnikinaare, sikkeeji e nan-nanti ? Malal Sammba Gise

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.