Kawgel fuku Afrik : Sammbi dañii wune

0
1619
canfinale4.jpg

Kawgel fuku ngenndiije Afrik, joofirii poolgu kippu Sammbi e dow kippuuji ɓurnooɗi yaakoreede. Ɓe kawrunoo e finaal hee ko e Koddiwaar, ɓe ndonkondiri haa waktu oo fof (90h) huuɓi, ɓe ndonkondiri e ɓeyde hee (30h), wattindoraa ko tiiruuji (8-7). Nde tawnoo ko Sammbi ɓuri lootaade hikka, ɓe kawi. 

Kawgel fuku ngenndiije Afrik, joofirii poolgu kippu Sammbi e dow kippuuji ɓurnooɗi yaakoreede. Ɓe kawrunoo e finaal hee ko e Koddiwaar, ɓe ndonkondiri haa waktu oo fof (90h) huuɓi, ɓe ndonkondiri e ɓeyde hee (30h), wattindoraa ko tiiruuji (8-7). Nde tawnoo ko Sammbi ɓuri lootaade hikka, ɓe kawi. 

Nii woni go’o maɓɓe nawde raay kawgel ngel.

Kippu Sammbi oo noon ina teskaa no feewi e ngelɗoo kawgel. Ko kanko woni hoore goomu mo wonnoo oo, yeeso Gine Ekaatoriyaal e Libi e Senegaal. E nder pottitte tati ɗee, ɓe kawii laabi ɗiɗi, ɓe ndonkondiraa gootol : Ɓe kawii Senegaal (2-1); ɓe ndonkondiri e Libi (2-2), ɓe kawi Gine Ekaatoriyaal (1-0). E nayaɓal pottitte hee ɓe pooli Sudaan (3-0). Kono ɓe mbetti fof ko nde ɓe njaltini Ganaa e feccere joofnirɗe (1-0).

Sammbi fuɗɗii tawtoreede joofnirɗe kawgel ngel ko e hitaande 1974. Ndeen hitaande, ɓe kawi Koddiwaar (1-0) e Ugannda (1-0), kono Misra hawi ɓe (3-1). Ɓe ɓenni daawal dewngal heen ngal, ɓe njaltini Konngo (4-2), kono, e finaal hee, ɓe ndonkondiri e Sayiir (2-2). Nde ɓe mbaɗti, balɗe ɗiɗi caggal ɗuum, Sayiir fiyi ɓe (2-0). Gadanol maɓɓe ndeke moƴƴii, sibu tawtoreede gadanol, yaha haa finaal, weeɓaani.

Ɓe ngarti ko e hitaande 1978, kono ɓe ngoɗɗoyaani. Ɓe kawi Burkinaa (2-0), ɓe ndonkondiri e Niseriyaa (0-0), Ganaa hawi ɓe (2-1). Nii woni ɓe kooti law. Ɓe ngartoyi kadi e hitaande 1982, ɓe kewi galaŋ kiri (woni ɓe ngari tataɓo) caggal nde ɓe piyi Alaseri. Ɓe ngartoyi kadi e hitaande 1986. Ɓe ngaraani 1988, ɓe ngartoyi kadi 1990, ɓe ngoni hoore goomu maɓɓe, kono Niiseriyaa hawi ɓe e feccere joofnirde kawgel ngel, kono ɓe kawi Senegaal e pooɗondiral palaas tataɓo oo. E hitaande 1992 Koddiwaar yaltini ɓe e nayaɓal kawgel ngel (0-1). Ɗee geɗe kala in akollita wonde Sammbi ina waawi fuku hay so tawii duumaaki no feewi.

Ñalnde 27 abriil 1993 musiiba bonɗo yani e kippu fuku Sammbi, tawi ina tiindii Senegaal ngam kawgel tawteregol joofnirde fuku winndere 1994: Abiyoŋ jolnunooɗo kippu oo yani e nder geec, yimɓe 30 wonnooɓe heen ɓee kala, kam e yimɓe laana kaa kala, mboomii heen. Fettooɓe bal 18 kam e kippu bal rewɓe leydi ndii, hay gooto heen fiɗɗaani nofru.

Wonti ko maa leydi ndii taftoo kippu keso. Oon kippu keso tawtoraama joofnirɗe kawgel ngel e hitaande 1994. O ari hoore goomu mo o wonnoo oo (ɓe ndonkondiri e Sieraa Leon (0-0), ɓe kawi Koddiwaar (1-0). Ɓe kawri e Senegaal e nayaɓal, ɓe piyi ɗum (1-0), ɓe piyi Mali e feccere joofnirɗe (4-0), ɓe kawri e Niiseriyaa e finaal, ɓee kawi ɓe (2-1). Ko to Tuunus wonnoo. E hitaande 1996, ɓe koonii kadi e goomu maɓɓe (Ɓe piyi burkinaa (5-1) ; ɓe piyi Sieraa Leon (4-0), ɓe tehondiri e Alaseri (0-0)). E nayaɓal joofnirɗe kawgel ngel ɓe liɓi Misra (3-1), kono Tuunus fiyi ɓe e feccere joofnirɗe (4-2), kono tan ɓe ngari tataɓo, sibu ɓe kawii Ganaa (1-0).

Tuggi 1998 haa 2006, Sammbi taƴtaani daawal gadanal ngal. E pottital 2010 ɓe ngoni hoore goomu maɓɓe, ɓe kawri e Niiseriyaa e nayaɓal, kono ɓe kawaa.

E hitaande 2001, karaŋ tataɓo joɗɗinaa wonande kawgel ngel. Karaŋ kaŋŋe peewnaaɗo to Itaali. Tuggi nde kawgel sosaa feewde jooni ko nii pooɗondiral karaŋeeje ɗee njahri :

Hawɓe e pottitte pooɗondiral karaŋ Abdel Asiis Abdalla Saalem :1957 à 1978
Gaanaa :              1963, 1965, 1978

Misra : – 1957, 1959
Konngo :              – 1968, 1974
Ecopi :   – 1962
Sudaan :              – 1970
Konngo :             – 1972
Maruk :                – 1976

Hawɓe e pottitte pooɗondiral karaŋ Ngootaagu Afrik : 1980 à 2000:
Kamaruun :        – 1984, 1988, 2000

Niiseriyaa :         – 1980, 1994
Misra :  – 1986, 1998
Ganaa :                – 1982
Alaseri :               – 1990
Koddiwaar :       – 1992
Afrik worgo :     – 1996

Hawɓe e pottitte pooɗondiral karaŋ Ngootaagu Afrik : gila 2002
Misra : – 2006, 2008, 2010

Kamaruun :        – 2002
Tuunus :              – 2004
Sammbi :             – 2012

No foti laabi tawtoraa kawgel ngel
Laabi     Leydi

22             Misra
19             Koddiwaar
18             Ganaa
16             Kamaruun
                Niiseriyaa
15             RD Konngo
                Tuunus
                Sammbi
14           Alaseri
                Maruk
12             Senegaal
10             Gine
8               Burkinaa
                Ecopi
                Sudaan
7               Afrik worgo
                Mali
6             Rippoobilik Konngo
                Togo
                Angolaa
5               Kenyaa
                Ugannda
                Gabon
4               Mosammbik
3               Beniŋ
                Libi
2               Liberiyaa
                Malawi
                Namibi
                Siera Leon
                Simmbabuwe
1               Botswaana
                Gine Ekaatoriyaal
                Moris
                Ruwannda
                Tansaani
                Niiseer
0               Komoor
                Jibuti
                Eritere
                Gine Bisaaw
                Lesoto
                Madagaskaar
                Muritani
                Somaali
                Swaziland
                Tchad

  • Ɓurɓe heewde ko mballini

Bituuji   Fettooɓe

18           Samuel Eto’o
14           Laurent Pokou
13           Rashidi Yekini
12           Hassan El-Shazly
11           Hossam Hassan, Patrick Mboma
10           Didier Drogba, Kalusha Bwalya, Pierre Ndaye Mulamba,  Francileudo Santos, Joel Tiéhi, Mengistu Worku

9           Abdoulaye Traoré
8           Pascal Feindouno, Wilberforce Kwadwo Mfum, Ahmed Hassan,
7           Taher Abouzaid, Ali Abugreisha, Benni McCarthy, Roger Milla, Jay-Jay Okocha, Frédéric Kanouté

  • Teskooji

• Ko Sayiir tan e hitaande 1974, e Niiseriyaa, 1994, e Kamaruun e hitaande 2002 e Tuunus e hitaande 2004 ndañi hawde CAN e tawtoreede kadi Kawgel fuku winndere.

• Kono, ko luulndii ɗum, Maruk e hitaande 1970 e 1994, Kamaruun e hitaande 1994, e Niiseriyaa e 1998 e Afrik worgo e hitaande 2010 ndañi tawtoreede kawgel fuku winndere kono luutaa CAN.

• Denndaangal kippuuji Afrik meeɗɗi tawtoreede kawgel fuku winndere (gila 1934) meeɗii nawde raay e CAN, haa heddii Anngolaa e Senegaal e Togo.