Teddungal : Satigi jannginoowo, Satigi nehoowo

0
100
Teddungal : Satigi jannginoowo, Satigi nehoowo

Ndaw ko yaawi ! Wonii hitaande ko Umar Hammadi Sih lollirɗo Satigi Dubaango waynii en. O woppii caggal makko yeeweende mawnde, o tawoyii pittaali goɗɗi ɗi o horsinnoo no feewi. Ceedtagol nuunɗungol, luggol ngol Kaaw Tuure e Umar Muusaa Bah ceedtii he makko, hollirii tigi nguurndam makko, kadi kollirii ko o mawniiɓe, sehil maɓɓe, goonga goonga.

Kono tan, ine waɗi ko heewɓe nganndaano e makko. Satigi ko jannginoowo tuugnorteeɗo wonnoo, nehoowo moƴƴo, jarlitiiɗo, mo hono weeɓaano.

E hitaande 1958, ko kanko roondanoo donngal udditde Ekkol lesleso Sahre Ndoogu he dow karawal mehal, he nder sato saɗtungo e oon sahaa. Ko pellital makko, e kiisgol e fortaare makko addani mo waawde tafde ɗoon, ummoraade e duɗal suudu huɗo, Ekkol kormaaɗo, haa teeŋti noon kadi lolluɗo.

Jinnaaɓe sukaaɓe kam e elewaaji gadani oo ɗoo Ekkol puɗɗorɗo ine ciftora e makko geɗe moƴƴe, so wonde mo jannginoowo potɗo ñemmbeede, portiiɗo, jeeɓeteeɗo, paarnorɗo, mo hono mum weeɓaani. Yarlitaare makko e ngenndiyankaagal makko, yiɗde mo meccal ngal, ngaddanii mo waawde tafde e jalbinde oo ekkol haa diwti ɗo fotnoo ɗoo, rewrude e udditgol duɗe jaŋde mawɓe (kuur dadel). Nii woni o tutii annoore ekkol Sahre Ndoogu, keeleelo to bannge jaŋde e nehdi. Kadi Ekkol Sahre Ndoogu woni Ekkol cuɓaaɗo, keelo, jiɗaaɗo baŋ-yoo-baŋ.

Ko he nder duuɓi ɗiɗi fat o gollii ngal gollal moolanaangal. Nde o ummii Sahre Ndoogu, o fektaa Ɓoggee, caggal ɗuum Rooso, o wattindorii Nuwaasoot.

Caggal ɗuum Satigi halfinaama golle njuɓɓudi laamu : o wonii perfee, o wonii Koolaaɗo kuuɓal, o ardiima jaaynde, kono ɗuum fof o meeɗaa selde piɓle makko ngenndiyankaagal. O seedtinirii duumagol makko e gaybingol paltoor e añamnguraagu Dowla, kam e heedi-heeda e ŋakkeende nuunɗal e mbaadiiji mum kala, tawi, e oon sahaa gooto, omo daranii ko aldaa e tampude tiiɗtingol ngootaagu ngenndi.

Gootal e maaɗe cakkitiiɗe wullaango sappo e njeenayo, gooto e daraniiɓe naatnaatondiral pine tuugingal e ganndal tiiɗngal to bannge renndo, ine joginoo sehilaaɓe e nder denndaangal leƴƴi leydi ndii. Seede mum, ko nde kabaaru maayde makko saaktii, alaa fof ɗo duwawuuji ummoraaki.

E innde koreeji am fof, miɗo yetta kaaɗdi njettoor denndaangal duwinooɓe, winndunooɓe e makko teddule, seedtinooɓe e makko moƴƴere. Eɗen keewi wiyde “ caggal kala gorko mawɗo, ko debbo mawɗo ine ɗoon ”. Konngol ngol ine laatii ɗoo. Satigi dañii fartaŋŋe jogaade cuddiiɗo baaɗo no Mayram Bah, mo o wuurdi duuɓi 64 belɗi, mo yimɓe fof ndewatnoo, hay kanko, e innde mum korsa, hono Pullo.

Yo Alla yurmo, yaafoo maayɓe men kala, haarna ɓe Aljanna.

Asmiyyu Sih, Baamum Wiyee

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.