Winndere ndee fof, muritaninaaɓe ɓuri heewde jiyaaɓe!

0
1374

E tuugnaade e kabaaru jaltuɗo e jaaynde wiyeteende « Agence France-Presse », winndere men ndee ina waɗi haa hannde ko ina tolnoo e 30 miliyoŋ jiyaaɗo. Ɓeen jiyaaɓe noon ɓuri heewde ko e duunde Asii, sibu heen nayaɓe tati (3/4) ko toon tawetee. Kono tan jiyaaɓe ine tawee e duuɗe winndere ɗee kala.

Ɗumɗoo feeñi ko e ciimtol gadanol toɗɗingol geɗe baaɗe nii ngol fedde wiyeteende « Walk-Free » bayyini ñalnde alkamiisa 17 oktoobar 2013.

Joɗnde fedde « Walk-Free » ndee woni ko to Ostaraali. Ina jeyaa e tammbiiɓe nde, debbo biyeteeɗo Hilari Kilinton meeɗnooɗo wonde Kuuɓal Dowla Amerik (jom suudu Bil Kilinton meeɗnooɗo wonde persidaa Amerik) kam e Bil Gates, wage mawɗo ko faati e informatik, cosnooɗo Microsoft.

Ngoo wiɗto bayyinaango to Londres ina holliti geɗe garooje ɗee  : leydi ɓurndi heewde jiyaaɓe ko Inndo (14 miliyoŋ jiyaaɗo) ; rewi heen ko Siin (2 900 000 jiyaaɗo) ; rewi heen ko Pakistaan (miliyoŋaaji ɗiɗi e ko fawi jiyaaɗo). Refti heen ko Niiseriyaa, Ecopi, Riisi, Taylannde, Konngo (RDC), Birmaani e Bangalades … hawra, wonannde ɗee leyɗe sappo, fotde 22 miliyoŋ jiyaaɗo. 7 800 000 jiyaaɗo keddiiɗi ɗii, peccitii e leyɗe winndere keddiiɗe ɗee…

Kono noon, to bannge ɓuraa heewde jiyaaɓe, ko Muritani woni hoore. Ɗum firti ko so a ƴettii jiyaaɓe wuurɓe e leydi, a feccii ɗum en e yimɓe wonɓe e ndiin leydi, Muritaninaajo ɓurata feccaade ko heewi, woni ɓurata heewde jiyaaɓe : jiyaaɓe nayo e nder teemedere neɗɗo kala. So a ƴeewii e leydi mbiyaandi ɓuri heewde jiyaaɓe ndii, woni Inndo, e nder teemedere neɗɗo kala, ko gooto woni heen jiyaaɗo… E nder Muritani won « ronɓe njiyaagu, won jibidinteeɓe heen ». Ɗum fof noon ko e wiyde ciimtol ngol.

Hol kiiseteeɗo ko jiyaaɗo hannde ? « E yonta hannde oo, wonde e njiyaagu ko wuurde e ngonka mbaawnoor. Jiyaaɗo ko kala baawneteeɗo (mo alaa no waɗata) gollaade walla jaɓde ngonka ɗo doole mum muuɗetee. Maa wonii joom mum ko seeɗa yoɓetee, walla ko yoɓetee koo ko waawa wuurde tan, tee joom mum waawaa yahde ɗo welaa e no weliraa ».

Ciimtol ngol ina heɓtini wonde limde jiyaaɓe wonɓe e nder winndere ko huunde saɗtunde no feewi, sibu dañde « ɗiin kabaruuji ina caɗti nde tawnoo waɗooɓe ɗum ɓee ko suuɗotooɓe. Ɗeɓi wayde ko no wiyde ina lima kareeli hakkunde debbo e gorko nder galle walla tarafikaaji dorog nii ».

Leyɗe 14 e nder Afrik, inɗe mum en ina mboni heen. Ina heen Muritani, Beneŋ, Koddiwaar, Gammbi, Gabon … Leyɗe ɓurɗe famɗude njiyaagu ko Angalteer e Irlannde e Islannde.

Ƴoogirde : lapresse.ca