Ilam nder Nuwaasoot

0
1498

Ko noon wonande Rooso e Tintaan e Sheggaar. Jooni ko ñawbuuli ndooki. E nder wuro Nuwaasoot ɗum hawri ko e niɓɓere, sibu ko ina wona jooni lewru e ko fawi, ñalnde fof ko kuppiir kuuraa : kaɓirɗe keewɗe mbonii : teleeji, firigooji … Ɗum jiydaa e rasiyoŋaaji ñolɗi mbeddaa jinnde. Hannde hay gooto mooftataa hay dara e filsideer.

Heddii ko alaa ballal maantinngal ummingal e laamu yiyaa, alaa haala deeƴnoowo ɓerɗe haalaa. Ko ɗum waɗi yoga e yimɓe puɗɗiima nimsude suɓngo mum en. Haala ina weeɓi, saɗi ko golle !

Toɓooli kuftodinɗi

Nuwaasoot walla Muritani keeroraaki ɗii toɓooli ɓurtuɗi. Afrik hirnaange no diidorinoo daɗaani heen. Biro Fedde Ngenndiije toppitiiɗo ko fayti e geɗe aadee, gonɗo to Ndakaaru limii 187 maayɗo e fotde 635 273 boniraaɓe. Leyɗe ɓurɗe maayreede (ina heen ɓe manaango yani) ko Siyeraa Leyon (103), Ganaa (24), Mali(20), Koddiwaar(19), Burkinaa(8), Niijeer(7), Senegaal(6), ɓeyden heen Muritani, ko famɗi fof ɗiɗo. Leyɗe ɓurɗe heewde boniraaɓe ko Senegaal(264.000), Burkinaa(150.000), Niijeer(79.129), Ganaa(55.000), Gine(27.464), Beniŋ(20.000), Mali(12.506), Gammbi(12.183), Muritani(9.000), Koddiwaar(2.000) e Siyeraa Leyoon(1.455). Gaa gaa ɗum, mahaaɗe e kaɓirɗe keewɗe mbonii, ko wayi no koɗorɗe, ndema, laabi e poŋuuji e ekkolaaji e cafrirɗe ekn.

Toɓooli ina mbiyee «ɓurtii», Muritani ina yiyloo toɓnude !

Ko ñalnde talaata 22 settaambar wonnoo : laamu Muritani fuɗɗii golle peŋgol duule ngam toɓnude. Ɗumɗoo noon, hono no paamraten, hay dara jokkondiraani e toɓooli Alla addani en hikka ɗii : toɓooji nde o haaji e ɗo o welaa. Muritaninaaɓe njiɗi ko yo toɓ nokku ɗo toɗɗii e nde njiɗi nde : ɗum joopii ko nokkuuji to tule ceene keewi e nder diiwaan Nuwaasoot o, to Tararsa, to Insiiri, to Adraar e to Nuwaadibu. Fayndaare nde ko dartinde deɓgol moraande, woni waɗde feere mbele huɗo e leɗɗe ina puɗa e ɗiin nokkuuji, mbele ina ndartina deɓgol tule ceene ɗe.

Gooto fof e moƴƴo mum.

Moƴƴo men, moƴƴo Muritani hikka, caggal nde ɗii toɓooli mbonni ko heewi e nder Muritani, Mammadu Tañjaa, hooreejo leydi Niiseer, hokkii en 38 000 oroo (fotde 15 miliyoŋ ugiyya). Won tooñooɓe mbiyi wonde «tele Muritani jaɓaani haalde kaalis o e ugiyya, haali ɗum ko e seefaa, haa sikkee ina heewi”. Ɓe ɓeydi heen «ngalɗoo ballal ɓuri famɗude e balle Muritani meeɗi heɓde, ummoraade caggal leydi». Ɓe mbiyi  ina haani o waɗa ɗuum sibu omo jogii koyɗe ɗiɗi e Muritani : koyngal gadanal ngal, baaba makko, jibinɗo mo, ko Jowol men ɗa jeyaa ; koyngal ɗiɗmal ngal, o yaɓɓii Doosɗe leydi makko.

Mammadu Tañjaa ko hooreejo Niijeer duuɓi 10 jooni. O waylii e lebbi ɓennuɗi ɗi Doosɗe leydi makko (karminnooɗe ko ɓuri manndaaji ɗiɗi), o ɓeydani hoore makko duuɓi tati e manndaa makko jooni o, tee ko o jogorɗo birgude manndaa tataɓo. Niijeer fof e wonde leydi ɗiɗmiri to bannge heewde njamndi mbiyeteendi Uranium (caggal Kanadaa), haɗaani ɗum jeyeede e leyɗe ɓurɗe waasde e winndere nde. Naftortoo hannde ndiin njamndi ko

Sosiyatee Farayse biyeteeɗo Areva. BAB