Kawgel HAPA : Ɓuraa ŋarɗude binndol, haala maa wideyoo

0
330
Heɓɓe njeenaari kawgel Hapa 2023
Heɓɓe njeenaari kawgel Hapa 2023

Hikka kadi winndooɓe Fooyre Ɓamtaare mbinndii no moƴƴi ngam tawtoreede kawgel ngel e keewal. Malal Sammba Gise e Aamadu Malal Gey keɓii heen njeenaaje e innde mum. 

Goomu toppitiingu peccugol ngaluuji ballal gollotooɓe e jaaynirɗe laamu e keeriiɗe leydi Muritani hollitnoo puɗɗagol ndaartude njeenaari jaayndiyankaagal labaandi ko ñande 25 seeɗto (avril) 2023, to ñiiɓirde Ardorde Toownde Jaaynirɗe (HAPA).

Kawgel hikka ngel, faatunoo ko e Pinal Muritani. So tawii ko binndol foti haaɗde ko hakkunde teemedde joy (500) e ujunere (1 000) helmere, so rajo maa tele waasa ɓurde hojomaaji tati.

Njeenaari ndii rokkiraa ko ñande 11 duujal (mee) 2023, e tawtoreede jaagorgal jaŋde rowrowre e wiɗto ganndiwe Mohamed Lemin Wul Abey Wul Seek Elhadraami. Nder haalannde makko, o hollitii ngalu mbaɗeteengu e kawgel nguu, jeyaa ko e faandaare hooreejo leydi ndii wallitde jaaynirɗe leydi ndii, foti ko ɗe laamu ɗee maa keeriiɗe. E tee, maa heblooji njokku yuɓɓineede,  ngam wallude jaayndiyankooɓe, ngati njogitaari maɓɓe kisal ko ngootiri, jogaade mbaawka jaayndiyankaagal.

Jaayndiyankooɓe heewɓe njeytoraama e kawgel ngel, « jaaynooɓe ɓurɓe ŋarɗude golle to binndol, to haala walla to wideyoo », ngardii tawii ko e nder ɗemɗe ngenndiije ɗee kala yantude e Arab kam e Farayse. Hitaande fof, keewal waɗooɓe kawgel ngel ine ɓeydoo, kono kadi, hikka sahtooji ɗii ɓuri saɗtude, daawe deweteeɗe, sarɗiiji dokkooji jaayndiyanke oo kawgel ngel ine saɗti no feewi. Goomu ñaawooɓe ɓee, mbaɗti jooni ko ittude innde neɗɗo oo so ine cahtoo. Laabi sahtooji ɗii ine njuuti e wiyde maɓɓe wonaa tan juumtugol ɗemngal, ko alaa e sago jaayndiyanke oo ɗooftoo celluka ɗemngal ngal, moƴƴina hitowol ngol ekn. 

Ko nih njeñtudi kawgel ngel siforii :

1. Pulaar : to binndol ardii ko Malal Sammba Gise, (Fooyre Ɓamtaare) rewi heen ko Aamadu Malal Gey ( Fooyre Ɓamtaare)

to Rajo ardii ko Umaar Alhajji Caam (Golal Média),  to Tele  ardii ko Sooyaa Wat (tele Muritani) rewi heen ko Wan Muusaa (tele parlamaa). 

2. Soninke : to rajo ardii ko Maaro Buuna Jagana (rajo Muritani)

to Tele, ardii ko Siidi Mohamed Jagana, rewi heen ko Kajjata Koytaa (Tele Muritani)?

3. Wolof : to rajo ardii ko Huleymata Sal (rajo Muritani).

Duuɓi tati hikka, ko HAPA ƴettunoo pellital tawtinde ɗemɗe ngenndiije e ngel kawgel, tawi kadi rewdaa ɗoon ko Jokkorde Pelle Pinal Muritani, ñaaginoonde yo ɗemɗe ngenndiije ɗee (Pulaar, Soninke e Wolof coɗe he kawgel ngel, Arab e Farayse tan mbaasa heeroraade ɗum. Ndeen ne dey, ko faamaamuya yuumtungo ka ɗeen pelle njogii e teskaade keewal saaktooɓe kabaruuji e ɗemɗe ngenndiije e wonde ɗum kadi mosol ɓamtorde heen ɗemɗe ɗee duñi Jokkorde Pelle Pinal ɗee waɗde ngal ɗoon taaɓal pattamlamiwal, gootal e garwanɗe mayre ɓurngal teeŋtude ngam ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije Muritani. Gila hitaande 2021, nde HAPA jaɓani Pelle Pinal ɗee, wooraani ngol ɗoon laawol. Jaayndiyankooɓe ɗemɗe ngenndiije ɗee, puɗɗiima dakmitaade mbelemma ngel kawgel, e tee ne, faamaamuyaaji mumen ɓeydiima luggiɗde e goongɗinde ndeke kala dokkuɗo jaayndiyankaagal hakke mum, huɓindii gootal e ɗemɗe ngenndiije ngal saaktata ngal, jommbaani yiya njeñcudi mum. Ndeen noon, jaayndiyanke oo ine foti siftorde ɗoo, hiraande ko jamma ñaametee, kono ko gila ñalawma fewjatee. Kanko jaayndiyanke oo, o fotaani wonde tan « jaayndiyanke kawgel » woni hofde juuɗe mum fotde hitaande, ɗacca haa HAPA waɗa eeraango kawgel ine woodi, ruttoo e jaayndiyankaagal. Hono no fettiyanke nih, so yiɗii mbaawka mum fuku ɓeydoo wonaa ñande kiwondiral softikintoo, fuɗɗotoo waɗde coftal ɓalli, hono no janngoowo ndaartoowo Bakkaa nih, wonaa ñande kawgel Bakkaa waɗata ekkorɗe.

Jaayre Pinal-JP

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.