Cuɓe 2023 : Insaf ɓaaftii fof

0
449
Cuɓe 2023
Cuɓe 2023

Ñalnde 13 mee 2023, ɓesngu Muritani dawrunoo suɓaade sarɗooɓe (sarɗiyankooɓe), fotɓe naatde Sarɗirdu ngenndi Muritani, e suɓaade kadi diisnsteeɓe meeriiji kam e diisneteeɓe diiwe.  Ɗiin suɓngooji njuɓɓinaama nder 62 nokkuure, sappo e ɗiɗi (12) diiwal nder leydi ndii wonande sarɗooɓe ɓee, yantude diiwe tati (3) gonɗe nder Nuwaasoot ɗee, fof hawri sappo e joy (15) diiwal.

Ñalnde 27 mee 2023 kadi, huunde e muritaninaaɓe ndawrii jingitde hakkunde ɓe cuɓe dawranooɗe ñalnde 13 mee ndonkunoo seerndude he daawal gadanal cuɓe toɗɗagol sarɗooɓe, e diisneteeɓe meeriiji e diiwanuuji.

Ko ñalnde 13 mee ɓesngu Muritani dawrunoo suɓaade sarɗooɓe (sarɗiyankooɓe), ɓe ɓe luɓiroyta daaɗe maɓɓe ngam mbaawa yettinoyde, to Sarɗirdu ngenndiiru Muritani, caɗeele maɓɓe, e suɓaade kadi meeriiji kam e diisneteeɓe diiwe. Ɗiin suɓngooji njuɓɓinaama nder 62 nokkuure. Sappo e ɗiɗi (12) diiwal nder leydi ndii wonande sarɗooɓe ɓee, yantude diiwe tati (3) gonɗe nder Nuwaasoot ɗee, fof hawri sappo e joy (15) diiwal. So tawii ko bannge kominaaji ɗii, ko teemedde ɗiɗi e capanɗe tati e jeetati (238) komin gonɗi nder wertaango leydi ndii. Limre lanndaaji tawtoraaɗi suɓngooji ɗii ko noogaas e joy (25), ine heen lanndaaji teelɗuɗi, keewal laamu e waɗɓe kaɓɓondire.  Limre huuɓtidinnde winnditiiɓe e doggol woote ɗee, ko 1 786 488 neɗɗo gootoowo kono, ko 1 277 835 ndañi wootde. Nder nokkuuji 62 tawtoraaɗi wooteeji ɗii, ko 40 nokkuure yawti daawal gadanal ngal, heddii 22 nokkuure, tawi heen 4 ko to caggal leydi pecciiɗi to Afrik, doŋre Orop, Asi e to ngenndiiji dentuɗi Amerik. Tuugnaade e daawal gadanal ngal, 38 debbo keɓi naatde sarɗirdu ngenndiiru nduu (woni 27 %).  Worɓe fuɗɗiiɓe wootaneede daawal gadanal ɓee tolnii ko e 77%, woni 102 sarɗiyanke gorko. Fof hawri 140 sarɗiyanke suɓaaɓe gila e daawal gadanal ngal. Ko caggal nde wootaa haa fawi yontere, gardiiɗo Goomu Suɓngo ngenndi njeytiingu, nde Dah O. Abdel Jelil holliti njaltudi suɓngooji sarɗiyankooɓe, diiwe e meeriiji to jonnde CENI, nder yeewtere hakkunde maɓɓe e jaayndiyankooɓe.  Lanndaaji luulndo ɗii keɓii 24 carɗoowo (sarɗiyanke walla mbiyen depitee), daawal gadanal. Lannda Tawasul ko lannda ɓurka jogaade doole ɓaawo lannda laamu (Insaf). Tawasul  woni hoore, dañii sarɗooɓe 9 daawal gadanal ngal, eɓe njogii sarɗooɓe 3 yahdaaɓe daawal ɗimmal, diiwal Asaaba, nder Afrik e to Asi. Lannda FRUD, hono Kaɓɓondiral Yaakaare Muritani tafangal hikka, gardungal semmbe mawɗo, rewi heen to bannge luulndo, dañi sarɗooɓe jeegom (6) daawal gadanal ngal. Sarɗooɓe mum ɗiɗo  njahdaama daawal ɗimmal, to Suwoyraat e to Amerik bannge rewo. Lannda Sawaab woni tataɓa, heɓii sarɗooɓe njoyo (5) daawal gadanal, carɗoowo mum gooto yahdaama daawal ɗimmal to doŋre Orop. Lannda AJD/MR  hono Kaɓɓondiral nguurdiigu dow goonga e beldital kam e kaɓɓondiral nguurdiigu keɓii sarɗooɓe nayo (4) daawal gadanal, sarɗooɓe mum tato (3) njahdaama daawal ɗimmal, heen ɗiɗo to Baabaaɓe e gooto to Amerik. Sarɗiyankooɓe to sarɗirdu ngenndiiru Muritani fof ko 176, ɓaawo nde 11 sarɗiyanke sukaaɓe ɓeydaa heen hikka. Lannda Insaf heɓii heen 80 sarɗiyanke gila e daawal gadanal, lanndaaji 10 keewal laamu keɓii 36 sarɗiyanke, 36 heddiiɓe ɓee ine tommbaa e daawal ɗimmal, daɗɗangal ñalnde 27 mee. Ko nih sarɗiyankooɓe luulndo ngoo feccorii: Tawaasul :    sarɗooɓe njeenayo (9) –  sarɗooɓe ɗiɗo wonande doggol ngenndiwol denndal ; – sarɗooɓe ɗiɗo wonande doggol ngenndiwol rewɓe ; – carɗoowo gooto wonande doggol ngenndiwol Sukaaɓe ; – carɗoowo gooto wonande Nuwaasot bannge hirnaange ; – carɗoowo gooto Nuwaasot bannge Rewo ; – carɗoowo Nuwaasot bannge Worgo ; – carɗoowo wonande Nuwaadibu. Frud :    sarɗooɓe jeegom (6) – carɗoowo gooto wonande doggol ngenndiwol denndal ; – carɗoowo  gooto doggol ngenndiwol rewɓe ; – carɗoowo gooto wonande doggol ngenndiwol sukaaɓe ; – carɗoowo gooto Nuwaasot bannge hirnaange ; – carɗoowo gooto Nuwaasot bannge Rewo ; – carɗoowo gooto Nuwaasot bannge Worgo. Sawab :  sarɗooɓe njoyo (5) – carɗoowo wonande doggol ngenndiwol denndal ; – carɗoowo wonande doggol ngenndiwol rewɓe ; – carɗoowo wonande doggol ngenndiwol sukaaɓe ; – carɗoowo Nuwaasot bannge Rewo ; – carɗoowo Nuwaasot bannge Worgo. AJD/MR : sarɗooɓe nayo (4) – carɗoowo gooto wonande doggol ngenndiwol denndal ; – carɗoowo  wonande doggol ngenndiwol rewɓe ; – carɗoowo to Nuwaadibu ; – carɗoowo to Kayhayɗi.  

Ko ɓaawo nde ndiin najltudi saaktaa nde lannda laamu weltii, poolgu woodanii ɗumen, kono lanndaaji luulndo e kaɓɓondire ñiŋii wooteeji ɗii no njahri nih, wonde laaɓaani etee CENI wonaani heen jaambuur. Ardiiɓe lanndaaji luulndo ɗii njooɗodiima e hooreejo lesdi Muritani, ngam wiyde yo ɗii suɓngooji mbaɗte, gila jibinaani fekkuru dawrugol. Kono hooreejo leydi ndii wiyi ɓe tan, kala ko ɓe njogii ko ɓe ngoytoroo e woote ɗee, yo ɓe kollitoy ɗum CENI ko ɓeen mbaawi ñawndude ɗeen caɗeele. Teskaama luulndo foolaama nder diiwe keewɗe. Kono ngo teeŋtinii, so laamu bakkorinooma woote laaɓɗe, nuunɗuɗe, koolniiɗe nootaaki innde mum. Luulndo ngoo ine jokki salaade jebbilaade e wiyde poolgu mum fotaani horkiteede e juuɗe mum. Wooteeji hikka ɗii, teskaama heewɓe ngootii tawi keɓaani karte mumen gootirɗe woɗɓe cali wootde ngeddu sibu ndokkaaka karte mumen jiidaa e winnditiiɓe nder Nuwaasot inɗe mumen ngartoy Fuuta, wonani ɗumen mettere mawnde. CENI e hoore mum pergitte maa nguyka waɗii toon, fannuyanke gooto karalliiwal yiytaama ine wayla woote ɗe moƴƴaani rokka ɗumen parti mo heeranii. CENI saaktii kaan nguyka kono alaa kuuge muusɗe pawaaɗe e dow makko, mbele ine teeŋtina haɓaade nguyka wooteeji. Ko ñalnde alkamisaare 25 joyoɓuru, lanndaaji 5 kam e kaɓɓondire ɗee, njuɓɓinta mooɓondiral mawngal ngam wiyde loppet daaɗe maɓɓe korkittaake. Ko ɓuri teskinde e ɗii wooteeji, won lanndaaji keewnooɗi doole duuɓi jawtuɗi, joginooɗi sarɗiyankooɓe, hikka moɗnaama punndi haa parkii, ndiga alaa ko cooynii. Ɗiin lanndaaji ɓooyii sooynaade njaltudi ngadanndi wooteeji ɗii haa gite mbaɗi cuddi, kono alaa ko keɓi. Ko wayi no lannda APP e gardagol Meswuud Wul Bukhayri, UFP e gardagol Mohamed Wul Mawluud wondude e lannda RFD e gardagol Ahmed Wul Daddaa. Won lanndaaji kam doolnunooɗi, hay so parkinaaka punndi, bibje mumen ɓoraama. Ko wayi no lannda Sawaab kala ɗo ardotonoo maa heɓatnoo, ko lannda AJD/MR heɓi. Jahtirgol caggal Sawaab addi Biraam Dah Abeydi riiwtude njeñcudi ndii.

Jaayre Pinal-JP

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.