HAPA : Heblo karallaagal jaayndiyaagal

0
588
Heblo jaayndiyankooɓe
Heblo jaayndiyankooɓe

Heblo yowitiingo e karallaagal jaayndiyankaagal fuɗɗiima ñande 15 (juko) ut 2022 to Duɗal ngenndiwal jaayndiyankaagal e ñaawooje. Jaagorgal Pinal, Cukaagu, Coftal ɓalli e jotondire parlamaa hono Khattaar Sheybaani ardiima udditgol heblo jaayndiyankooɓe ñande 15 ut to Duɗal Ngenndiwal Jaayndiyankaagal e Ñaawooje e wallidiiɓe maggal fedde HAPA e gardagol  Huseynu Meddu tawtoraaɗo udditgol ngol.

Jaayɗe keeriiɗe keewɗe, binndateeɗe, rajooji e teleeji fof tawtoraama ngoo heblo. Hebleteeɓe ɓee kala peccaa ko he pecce tati ceertuɗe : jaaynooɓe e ɗemngal Farayse, jaaynooɓe e ɗemngal Arab kam e jaaynooɓe e ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof. 

Jaagorgal ngal yettii ɗowooɓe heblo ngoo. O teeŋtinii wonde ɗii heblooji njeyaa ko e paandaale yummaaje laamu nguu, ngam « ƴellitde jaayɗe ngenndiije, pannortooɗe ».

Jaagorgal ngal anndinii yimɓe ɓee wonde laamu nguu ƴettii pellitte jowitiiɗe e ñaawooje jiytiniiɗe, memotooɗe, ganndinooje jojjanɗe e baɗɗiiɗe jaayndiyankooɓe heblaaɓe ngam rewde laabi haa keɓa karte jaayɗe e dow ko hakke maɓɓe rokki ɓe.

So tawii en ngartii e gardiiɗo ciynoowo cukko Duɗal ngenndiwal jaayndiyankaagal e ñaawooje, hono El-Haj Ahmedu Vahfu, o hollitii won waalaare mawnde, faayidaagal mawngal e darnde nde jaayɗe keeriiɗe njogii nder hirjinooji baɗeteeɗi nder renndo Muritani. Ndeen noon, waɗtorde ɗe e ɗiin heblooji maa tawtinde jaayndiyankooɓe heeriiɓe e heblooji ɗi laamu nguu yuɓɓinta heedtintaake sara, jeyaa ko e garwanɗe laamu nguu. Hooreejo Ngalu mballitoowu jaayɗe keeriiɗe ɗee, laɓɓitinii wonde ngol woni laawol gadanol, tawi ko e nder ndee hitaande ko laamu nguu ine yaltina kopporeeje keewɗe waɗa ɗum e heblo jaayndiyankooɓe kam e koreeji jaayndiyankooɓe sankiiɓe. Ngooɗoo heblo jaayndiyankaagal jeyaa ko e heblooji ɓurɗi juutde wonande ɗemɗe ngenndiije ɗee, sibu ko jonte ɗiɗi kiɓɓuɗe. Ɗemngal heen kala addii yimɓe mum njoyo, hawri 15 jaayndiyanke.

Fedde HAPA rokkii fartaŋŋe jaaynde Fooyre Ɓamtaare neldude neɗɗo mum.

Jaayndiyankooɓe-heblooɓe, kalfinaa heblude jaayndiyankooɓe huutortooɓe ɗemɗe ngenndiije. Kala golle ko wayi no ekkorɗe ɗe ɓe ndokkaa, ɓe mbaɗata ɗum ko e ɗemɗe maɓɓe neeniije. Ko wayi no yuɓɓinde jeewte (pelɓondiral miijooji), ciimti jangtaaɗi, ekn. foti ko he tele walla he rajo maa e jaaynde winndeteende.

Ngooɗoo heblo wonanii jaayndiyankooɓe huutortooɓe ɗemɗe ngenndiije ŋaddo goro, arngo e ŋaaŋaaɓe. Ko heewi ko janngetenoo e ɗemɗe mawɗe ko yowitii e jaayndiyankaagal, ɓe njannginaama ɗum he ɗemɗe maɓɓe neeniije. Ɓe ñaagiima laamu nguu, teeŋti e hooreejo fedde HAPA, nde jokkata rewde ngal jaɓɓal, woto sel.

Kala nde heblooji ine njuɓɓinee, yo ɗemɗe ngenndiije ɗee coɗe heen mbele toŋtude jaayndiyankooɓe gollortooɓe ɗemɗe mumen.

Umar Al Hajji Caam

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.