Ko subaka altine 2 lewru mbooy (mars) 2026, Abdullaahi Haaruuna Sih lollirɗo Iba Sih wonande saɗtidiiɓe mum, ruttii e joomum to safrirde lollirnde Opitaal Jah, o wirnaa ko ñande 3 lewru nduu to cehe Nuwaasoot to PK7, o lelii sawndo cuddiiɗo makko gadano Salamata Bari e sukaaɓe makko ɗiɗo.
Ko subaka altine 2 lewru mbooy (mars) 2026, Abdullaahi Haaruuna Sih lollirɗo Iba Sih wonande saɗtidiiɓe mum, ruttii e joomum to safrirde lollirnde Opitaal Jah, o wirnaa ko ñande 3 lewru ndu to cehe Nuwaasoot to PK7, o lelii sawndo cuddiiɗo makko gadano Salamata Bari e sukaaɓe mum ɗiɗo.
Ɗum bettii FƁPM ; kono ɓe tooñaaka tawde ko tagnooɗo mo nodditi mo, kadi maayde ko laawol daringol, gooto fof ina foti tijjaade ñalaande mum. Kono, kala tawtoranooɗo to o juulaa e ndee, o wirnaa, e ko seedtaa e makko, ɓernde mum yafɗii etee ɗum wallitii ɗum e muñal, sabu seedanfaagal baɗangal e makko hersinaaki. Aduna nootitinooɗo heen fof mo limotaako, daande ko wootere « A.H.S. ko moƴƴo, ko juulɗo, ko jurumdeero, ko neɗɗo belɗo, jirwuɗo, jiɗɗo leñol mum e ngenndi mum…. » cuurɗo ɓesngu mum, mbaabuur enɗam mum.
Holi noon AHS ?
AHS jibinaa ko ñalnde 15 suliyee 1953 to wuro Kayhayɗi. O waɗi jaŋde makko leslesre ko wuro Rooso hitaande 1960, baaba makko ine woni ɗoon sanndarma. O ruttii kayhayɗi sara baaba makko cawndiiɗo ngam naatde kolees amo heɗtoo ko e hitaande 1968. Ko ndeen o waɗi kawgel ngam naatde Duɗal Keblorgal Jannginooɓe laamu (ENI). Caggal heblo ngo o heɓi toon, o fektaa 1973 Tiisiksa (jeyaa e oon sahaa ko e diwaan Barakna), jiidaani e gure goɗɗe jeyaaɗe e falnde Mbaañ : Abdalla jeeri, Garalol (wuro makko), Mbotto e Mbuun (Gorgol), to o wattondirii e nder leydi hee. He nder ɗiin nokkuuji ɗo o rewnoo fof, o holliri kattanɗe makko timmuɗe e karallaagal jaŋde, kellifuya makko e nuunɗal makko. Ina jangtaa won ɗo o janngintunoo miñiiko, kono darnde mum e duɗal he fooƴtaaki, o yaltini ɗum o wiyi maa addoya kiliifa mum (baaba maɓɓe). Nde oon ari o hooliti ɗum feloore nde o feewni e miñiraaɗo oo, o ɗaɓɓiri ɗum e nder nehdi e newaare, nde wallata ɓe waajaade suka oo, sabu, e wiyde makko, « jaŋde ɗaɓɓi ko nehdi e rokkude hurum » ngam dursude. Ɗum ina hollira nuunɗal makko e fotndude mo almudɓe kala : mo jinnganaani miñum kam, jinngantaa hay gooto.
Ko he wuro Mbuun noon o fuɗɗii jarribeede e politigi ngenndiyankaagal (seŋaade mo e MND e kala ko jokkinoo e mum, e ko roni ɗum haa ɗo o ruttii e joomi makko) ; nde wonde jalluɗi mum peeñii e makko e nder renndo hee : yiɗde mo leñol makko, diwaan makko, wuro makko e enɗam makko. Coftal makko ɓuri teeŋtude ko he nder FƁPM ɗoo he Nuwaasoot, haa e nder leydi hee kala, jiidaani e pelle renndoyankeeje. O wonii kuulaaɗo kuuɓal fedde ndee, tuggi hitaande 1985 haa hitaande 2019 (duuɓi 35).
Gardagol makko Fedde sukaaɓe Yirlaaɓe-hebbiyaaɓe, renndinngo gure mum kala (falnde Mbaañ) e hitaande 1986 haa ɓe njuɓɓini pottital pinal pattamlameewal e nder wuro Bagodin (mogo , fuku bal, yeewtere pinal nde tiitoonde « Darnde suka e ƴellitaare ngenndi » ko huunde teskinnde.
Ko caggal janngingol makko Mbuun e kitaale 80 o arti ɗoo e Nuwaasoot, o hoɗi leegal BMD ɗo galle makko wontunoo hawritirde ɓamtooɓe ɗemngal pulaar e ngenndiyankooɓe. Sabu noon ko teskanoo e makko, wonde mo neɗɗo pinal udditiiɗo, kumpitiiɗo karallaagal jaŋde, goongɗinɗo ɗemɗe ngenndiije, law o mooɓaa he Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (ILN) cosangal e hitaande 1979. Omo jeyaa e udditɓe duɗe jarriborɗe gadane, o huufnoo ko duɗal he leegal médina R (école 5) ɗo yoga e almudɓe wonnooɓe fedde baafal, ɓe jiknaaɓe mum en cuɓinoo ngam yo puɗɗoro jaŋde ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooniŋke e wolof he nder Muritani. Joomum en nimsaani ne kay, tawde yoga e mum en hannde ndursii, njeyaa ko e jagge tiiɗɗe e nder leydi hee, sabu ɗum wonani ɗum en ŋabbirgal jaawngal ngam huɓindaade ɗemɗe keddiiɗe ɗee. ABH wattindi ko toɗɗeede yo jeye e goomu kalfinaangu rewindo jaŋde ɗemngal pulaar e nder duɗe ɗee kala. Nde yonti omo heɓa fooftere (alateret) makko, duɗe keeriiɗe (écoles privées) pooɗondiri mo : BAMA, ASHBAL, KUMBALLI, o joofniri BEELI, e nder leegal makko. E hitaande 2022, nde fellitaa goɗngol jaŋde ɗemɗe pulaar, sooniŋke e wolof ina fuɗɗitoo nder duɗe laamu, AHS suɓaa yo jeye e heblooɓe jannginoyooɓe duɗe jarriborɗe ɗee : heen o woni haa o ruttii e joomi makko ndee.
Ɓure Abdullaahi Haaruuna Sih njangtodtaako to bannge kattanɗe makko jaŋde e nehdi, kono kadi jotondiral makko e renndo soofaani : musiɗɓe makko, sehilaaɓe makko, gollodiiɓe makko, hoɗdiiɓe makko, ɓesngu makko, alaa ko woni hakkunde makko e mum en so wonaa fijirde e jaleeɗe e tinndinooje moƴƴe. Yo Allahu moƴƴuu e makko toon, yurmoo mo, yaafoo mo, haarna mo aljanna, kanko e maayɓe juulɓe kala.
Abdullaahi Haaruuna Sih suddiima leppi leydi, leydi suddii mo leppi teddungal
Maamuudu Haaruuna Joob


