dimanche, décembre 28, 2025
Google search engine
JaɓɓordeFƁPMƁataake Ismaayiila Jallo fayde e Dental Jamaa ñalnde aljumaa, 4 saawiyee 2013

Ɓataake Ismaayiila Jallo fayde e Dental Jamaa ñalnde aljumaa, 4 saawiyee 2013

Musidɓe teddufe rewɓe e worɓe. Eɗen kaandi e hello kala ngo piya-ɗen walla kaakte kutuya kala kaaktaaɗe e men sabu ɗoo e nder Burkina Faso, nanngir-ɗen koye men ko no hoɗɓe e leydi ndii walla ɓiɓɓe leydi ɓe tolno dimmo, doweteeɓe tan. So a ƴeewii, e nder otooji, e nder jehe, e nder duɗe janngeteeɗe haa e nder nokkuuji golle…ko en joñeteeɓe, seyfitteeɓe, so won tawaaɓe ngona e jalde en jaleeɗe yaw, kono ndeƴƴiren noon. Ɗuum noon ñiiɓnata ko yawaare e kutuya.

Hannde, e nder leydi Burkina Faso, hay gooto e men majjaani no ɓiy pullo wayi lesɗineede. Kono hol peeje ɗe ndaddu-ɗen ngam haɓde e kaan ngonka ? Ko ɓuri bonɗe e teelɗugol e welsindaare nde ngondu-ɗen, ko kulol reedu koɗngol e nder ɓerɗe yoga e men. Hol ko soori e men hannde oo hakkille ? Ndeen ne dey, baabiraaɓe men e taaniraaɓe men (mboɗo yahra hannde e duuɓi 70 ŋakkiɗi seeɗa) mbaɗiino golle, coodniino ñalaaɗe pattamlame haa teddinaa heen.

Ɓe ngoniino annduɓe mawɓe, jaambareeɓe huɓɓuɓе, kewnuɓe faayidaajie nder yontaaji maɓbe. Enen ne, gooto kala, ena waawi waɗde huunde walla daraade darnde nde ena wayla ngonka kaa. Ena waawi ɗum waɗiree seesa seesa walla yahra seeɗa-seeɗa, kono kam eɗen mbaawi waɗde ɗum KADI EDEN POTI ummaade ɗum, ɗo GOOTO E MEN waawi wonde kala : e ñalawma kala, e nokku kala e no waawi wonirde kala. Woto hay gooto e men wiy hankadi mi noototaako sabu ɗum jaraani nootaade. Nooto-ɗen, nootoro-ɗen fiɓnde tawa en ngardaani mettuka, cadditte e ƴattooje.

TM : Ko goonga mi ɗeɓii juutnaade seeɗa e binndol kono ena woodi geɗe tati baɗaaɗe, baawɗe wallitde ko heewi :

– mbaɗtii gooto, oto ferii gorko pullo e laawol hakkunde Wagadugu e wuro Kaaya, kono tanaa oo ɗo waɗi ɗoo, ɓuri ɓadtaade ko Kaaya. Yahatnooɓe e laawol ngol ndoondii mo, kanko peraaɗo oo, nawi mo lopitaan Kaaya. Caggal ɗum, gaañanɗe ɗee ngoppaani mo haa o sankii. Etee o aldaa hay ɗerewol gootol ngol omo heptiniree holi kanko walla hol to o jeyaa e nokkuuji. Safrooɓe ɓee koddiri ko o pullo kono alaa fof mo ɓe mbaawata tintinde.

Nii woni ko sokanooɓе mbaɗaa yo ngubboy mo ko aldaa е duttorɗe. Nde tin-mi kabaaru oo, woodi ɓe njiydu-mi e fulɓe Kaaya. Mbiy-mi ɗum en yo ndañ mo ɓe walla ɓe, ɓe njokkondiri ɗoon e nder safrirde ndee mbele so ñawɗo pullo addaama ɗoon ena tintina ɓe ko yaawi. Nii woni goomu rewindo geɗe ñawɓe fulɓe tafaa. Hankadi, kala ñawɗo gaddaaɗo ɗoon, wooda ko goomu nguu renndini, addana ɗum, daroo kadi e geɗe mum, nder e boowal. So Alla waɗii haajaande mum kadi haa gaddanooɗo ɗoon sankiima, ngu habra banndiraaɓe, peewna ɗum, mbirna ɗum.

Mi rewii kadi haa ɗo pullo wirtii pullo hono mum fof, salmondira e mum, habrondira e mum, waasa majjikinaade ɗum. Kon ɗoo ngeɗon ko pamaron kono kon mbaɗii baɗte mawɗe e nder wuro Kaaya, haa e nder diiwaan Sanematennga wonande kay famminanooɓe ɓee. To oon toon bannge, Fulɓe mbaɗtii faayiida e koye mumen no feewi. Nalawma gooto, mboɗo woni Wagadugu, miñi am debbo ari e am, wiyi mi « deede, hannde mi hersii. Yeew tan, naane, to lopitaan too, gorko pullo sankii alaa gonduɗo e mum hay gooto. Heddii tan yimɓe woɗɓe ena tooña, ena mbiya ɗum kay haawnaaki e pullo, koreeji mum ko ko ndogi, ena ngoppi ɗum ! » Gila ndeen kala gantirɗo ɗoon e lopitaan hee, woodat gonduɗo e mum haa yalta walla haa Alla waɗa e mum haajaande kono woppetaake kañum gooto tan.

-So min nanii e jaaynde jaŋtaande walla min njiyii e jaaynde winndaande inɗe almudɓe waɗɓe golle teskinɗe e kawgelaaji, min mbaɗana almudɓe fulɓe ɓee batakuuji njettoor e njeenaari, rewrude e juuɗe jinnaaɓe mumen.

T.M : Eɗen mbaawi waɗde ko heewi kono alaa e sago ngoong-ɗen tawo, ngoongɗinen faandaare nde toɓɓu-ɗen, tabiten e golle ngam yettaade ndeen faandaare tawa en ƴeewaani heen innde walla nafoore heeriinde.

Fulo Gelongal Fuuta, lollirɗo Njaay Saydu Aamadu

Ɓataake Gelongal Fuuta fayde Ismayiila Jallo

Jam ñalli e maa mawɗo tedduɗo. Yo jam e kisal e ndeenka Alla ngon e maa, aan e ɓesngu maa, e kala mo njotondir-ɗaa. So ɗum ɓennii, ɓataake mo mbinnduno-ɗaa Dental Jamaa, ñalnde mawnde 04 lewru saawiyee 2013, paytunooɗo e caɗeele ɓiɓɓe Fulɓe e nder leydi Burkina Faso, dillinii kam haa jarani mi fulde mo e Pulaar Fuuta-tooro ngam yaltinde mo e jaaynde amen Fooyre Ɓamtaare mbele heewɓe ena naftoroo loowdi ndii.

Kono tan, ngonka Fulɓe ena yurminii kadi ellee ko ka ngoota ɗo njahru-ɗaa e nder duunde Afrik ndee kala. Kala ɗo njahru-ɗaa maa nan woondu : ɓee keptinaaka, ɓeya ko bittaaɓe, ɓee ɗoo ko dawaaɓe e kala geɗe leydi, ɓeya too mbaɗaa ko no kuundal lulnde nii, ko huutorteeɓe tan, so ngasnii njejjitee. Kono kadi, so a ƴeewtindiima no feewi, maa a taw hay so ɓureede doole ena heen ne, won ko ngollori-ɗen heen juuɗe men so jebbilaade, jebbilanoo ndeen ustaare.

Hannde oo, ko ɓuri jojjude koo, wonaa tan waɗtude ngonka kaa daarorgol walla aybinde ko waɗaa koo, kono mawɓe leñol ngol, jogiiɓe humpito yaajngo, koyɗe juutɗe e miijooji luggi tawi kadi ko heɗaaɓe, ittanaaɓe geɗal, yo njooɗdo walla yo ndiisnondir ngam eɓɓande leñol ngol peeje no yaltiri e kaa ngaska yeenndu. So ɗeen golle njoofii, ɗe mbaɗtee e juuɗe Tabital Pulaagu hakkunde leyɗeele sara miijooji kawraadi ɗii e terɗe mum, rewindoo tabitingol ngol e nder leydi kala.

Hannde oo ko Tabital tan waawi waɗde feere haa Fulɓe ndenta, koonoo, haa Pulaar/Fulfulde ƴellitoo, haa Pinal Fulɓe jaaloo e dow pine walla waasa farkaade kam punndi pine. Kala ko leñol soklatnoo ngam hoonaade, leñol Fulɓe ena mari ɗum gila e keewal, ngalu haa e ganndal, heddii tan ko Tabital Pulaagu hakkunde leyɗeele ɗowa golle ɗee.

Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments