Njaaweendi lewndu
No seto-naange fotata ? Yolnde hakkunde men e koode no foti ? Hol no kuule ndoogu njuɓɓiniraa ? Mbela ndoogu won ɗo haaɗi ? Ɗum yanti e naamne goɗɗe ɗe en ceeraani e naamnaade gila ko ɓooyi. Jooni kam en kawri e karallaagal walli men jaabaade yoga e ɗeen naamne. Jolɗe e nder seto-naange ko moolanaaɗe ! Ɓetirde ɗe kilomeeteer tan aaɓnotaako sabu limoore ndee ronkat hay janngeede. Ko ɗuum waɗiannduɓe labaade njaaweendi lewndu (300 000 km/lƴ) ngam ɓetirde ɗeen jolɗe. E nder seto-naange, eɗen mbaawi ɓetirde jolɗe ɗee, hojom-lewndu walla boom waktu-lewndu, ɗuum firti yolnde nde lewndu taccaata e nder hojom walla waktu. Ɗuum tan boom maa wonoy miliyoŋaaji 18 kilomeeteer wonande hojom e miliyaar gooto kilomeeteer wonande waktu. So en njiɗii yawtude seto-naange noon, alaa-e-sago mbaylen ɓetirgal, sabu toon ɓuri yaajde, toon kuutorto-ɗen ko hitaande-lewndu, ɗuum firti yolnde nde lewndu dogata e nder hitaande, woni hedde 9 500 miliyaar kilomeeteer. Nde tawno njaaweendi lewndu ko dottaandi, kala ko ɓuri woɗɗude cooynam, ɓurata ɓooyde, ɗuum firti ko, so tawii en cooyniima hoodere to duuɓi 10 lewndu (10 années-lumières), ko mbaadi mayre duuɓi 10 caggal njiyraten nde. Ko ɗuum waɗi cooynam e nder mbewu ko ruttaade e ko ɓennunoo.
Jolɗe e nder seto-naange
Ɗaŋre men Ngaawe (Leydi) woni ko e wanngaade (taaraade) Naange to hojomaaji 8 lewndu, Mbaañ ko to 12 hojom-lewndu, Rojju ko to 43 hojom-lewndu, Galliire ko to 79 hojom-lewndu, Fommo ko to jamɗe 4 lewndu… yonii limoore ɗaŋe hay so ɗe gasaani, ɗee jolɗe fof e moolaneede, so waɗdaama e ɗaŋre men, dingiral ɗaŋe ɗee ko lowel tokosel he njaajeendi seto-naange.
Ɗaŋel Pluton jeyaa ko e kaaƴe kaytooje he weeyo no lefol nii, ngol wiyaa Kiyuuper. Ngool lefol kaaƴe ko keewngol ɗaŋon, hono Homeya e Makemak, jiydaani e kaaƴe puɗooje laaceeje ɗe mbiyaten koode-laaci ɗee, ɓuri lollude e majje ko hoodere-laaci Halley, ndeen jeyaa ko he kaaƴe ɓurɗe heewde ko njillii men.
Wertaango lefol Kiyuuper woni ko hakkunde jamɗe 4 e jamɗe 7 lewndu hakkunde mum e Naange.
To ɓuri woɗɗude haa jooni, ma en taw toon tampi-daroo (héliopause), ko ɗoon keneeli naange kaaɗi, keneeli ɗii so eggii Naange, ɗi caroto baŋ-yoo-baŋ no saayaande nii, won ɗo ɗi tolnotoo ɗi leefat haa ɗi ndartoo, ko ɗoon woni tampi-daro. Baagal (ɓeeynirka) ina wiyee Woyaaser 1 (Ɗanningal 1), jeyaa ko he ko neɗɗo feewni ko ɓuri woɗɗude men hannde, ina sikkaa wonde ngal fotii yettaade tampi-daroo, nde wonnoo ngal waɗtii wifeede ngeɗon kon njeyaaka e seto-naange. Yolnde hakkunde men e maggal hannde wonii waktuuji 17 lewndu. Huurii he mum haa hawri ko ruulde Oort, ndeen ruulde ko dental ngeɗon kon njiyotaako ŋaas, kono ko toon koode-laaci bayrooje men no feewi ɗee ummotoo. Mawneeki ndeen ruulde hippiinde e men heɓindaaka, kono tan maa abbo e hitaande-lewndu.
Jolɗe he boowal seto-naange
Hoodere naangiire ɓurnde men ɓadaade ko Proksima wiyetee. Nde woni ko he nder ɗatal ceɗ. Ko nde annama-hoodere woɗeere (ɗeɓi-hoodere) tokosere nde jalbaani, ɗuum waɗi nde yiyrotaako gite ɓole, hay so bojel aynii kayre fof e ɓadaade men, sabu nde woni tan ko duuɓi 4,5 lewndu. So en ngoɗɗitiima seeɗa, ma en kawru e hoodere ɓurnde jalbude e ndoogu, ndeen woni Wadda, nde woni ko duuɓi 8,6 lewndu, hanti payen e goɗɗe jalbuɗe ɗee, ko wayi no Wega woni ko duuɓi 25 lewndu, Aarktiris duuɓi 34 lewndu. Haa jooni dee so en lusoyii, ma en taw toon koode goowaaɗe, jalbuɗe, kono kadi ɗeen ɓuri mawnude, ko nanndi e maamaare woɗeere Beteljees, ndeen woni ko duuɓi 650 lewndu, Rigel woni ko 860 hitaande-lewndu e Deneb to 1550 hitaande-lewndu. Geɗe goɗɗe ɓurɗe woɗɗude ina njiyoo, teeŋti wonande joom en juurnirɗe (lonngorɗe), ko wayi no niiwe (nébuleuses), ko nokkuuje baɗɗe gaasuuji e punndi, kedde koode pusnooɗe walla ɗo ɗe pettata ɗe ngooda. Yeru mum ko niiwo Helis wonngo to 700 hitaande-lewndu, niiwo Yooli wonngo to 1340 hitaande-lewndu…
Hammadi Jah, Pullo Hannde


