Ñalnde alarba 28 sulyee 2021, kolonel Aamadu Mammadu Jah sankiima he Nuwaasoot. O wirnoyaa janngo mum to Ɓoggee. He nder ɗuum, Fooyre Ɓamtaare e denndaangal terɗe Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani ine nduwanoo ɓesngu makko. Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo, yo Alla haarnu mo Aljanna.
Kolonel Aamadu Mammadu Jah, lollirɗo Muttaar Jeynaba nder horsuɓe, jibinaa ko ñalnde 1 sulyee hitaande 1928 to Ɓoggee Dow. O waɗi jaŋde makko Quraana ko hakkunde 1937 e 1941 to Ɓoggee e Jowol, jaŋde makko lekkol hakkunde 1938-1940 (Ɓoggee), 1942-1946 to Ndar ɗo o heɓi sartifikaa (CEP), Ekkol Blanchot mo Ndar (1944-1945), Ndakaaru Banngoo (1946) ngam heɓde berwe.
O naati konu Muritani ko he hitaande 1962 caggal nde o yalti konu Farayse. O wonii heen he nokkuuji keewɗi, gila e cukko Yiilordu konu Sanndarmori, hooreejo Yiilordu Garde, tergal Goomu Koninkeewu Ndaraniingu Kisal Ngenndi (CMSN), Jaagorgal Geɗe nder leydi. O heɓi fooftere makko he konu Muritani ko e hitaande 1981. Ko ndeen o toɗɗaa Hooreejo Joɗnde Ngenndiire Fellooɓe Ɓooyɓe e Gaaniiɓe he Wolde (Office National des Anciens Combattants et Victimes de Guerre) ñalnde 24 abril 2002, ɗo o dawatnoo haa nde o sankii ndee. O daraniima ɗoon jooltugol hujjaaji fellooɓe ɓooyɓe ɓe Laamu leydi Farayse yoolnoo, ko anndiraa « cristallisation des pensions et retraites » (Jowgol mbarjitaari e poofte).
Hade Konu Muritani, o wonii he konu Farayse, o tawtoraa heen golwole keewɗe : o tawtoraama wolde adannde Inndo-Siin, tuggi 1949 haa 1950. Caggal ɗuum, o tawtoraama kadi wolde ɗimmere Inndo-Siin hakkunde 1953 e 1954. O tawtoraama caggal ɗuum wolde Alaseri (oorngal tataɓal) hakkunde 1959 haa 1961.
Nde o ƴetti fooftere e hitaande 1981 ndee, hoohooɓe Ɓoggee ɗaɓɓirii mo gardagol ngesa maaro (CPB) Ɓoggee, o jaɓi, o waɗi heen golle yarlitaare ɗe yimɓe fof ceedtanii mo. Ɗuum ko hakkunde 1987 haa 1993. O heɓii wonde kadi cukko meer Ɓoggee hade makko wonde depitee Ɓoggee tuggi 1996 haa 2001.