vendredi, janvier 9, 2026
Google search engine
JaɓɓordeJolooje2011 : Kewuuji 10 ɓurɗi maantinde nder Afrik

2011 : Kewuuji 10 ɓurɗi maantinde nder Afrik

1. Jiibru Tuunus e janngu Ben Aali

Ñalnde 17 desammbar 2010, Muhammed Buwasiisi, jeeyatnooɗo ɓiɗɓe leɗɗe e sewo sewo, jahratnooɗo e duuɓi 26 duppi hoore mum to wuro Siidi Busiid, sabu mettere mawnde naatnde ɗum caggal nde polis heɓti njeeygu mum. Maayde makko jibini finnere mawnde e nder Tuunus. Fotde 300 fittaandu mbaasaama heen. Ñalnde 14 saawiyee 2011, Seyn El Abidiin Ben Aali felliti woppude laamu ngu heɓtunoo e juuɗe Burgibaa e hitaande 1987, woni caggal duuɓi 23 laamu kiisngu. O dogi o mooloyii to Jidda, to Sawuud. Ñalnde 30 noowammbar, ñaawirde konu to Tuunus, ñaawii Ben Aali kasoo duuɓi 5.

✔2. Seppooji luulndiidi Mubaarak e ñaawoore makko.

Seppooji luulndiidi Mubaarak puɗɗii ko ñalnde 25 saawiyee 2011. Ɗi ndenndinii ko ina wona teemedde ujunnaaje neɗɗo, telliiɓe e mbeddaaji gure mawɗe leydi ndii ngam ɗaɓɓude yo Mubaarak woppu laamu. Fotde 850 fittaandu mbaasaama heen. Ñalnde 11 feebariyee 2011, Hosni Mubaarak, gonnooɗo e laamu gila 1981, dimisoni, ɗali laamu e juuɗe konu Misra. Naawoore Mubaarak, tuumaaɗo mbuuñaari e warngo seppoоɓе, fuɗɗii ko ñalnde 3 ut. Ko noon kadi wonande ɓiɗɓe makko wiyeteee Alaa e Gamaal, takkaaɓe mbuuñaari. O addaa to ñaawirde too omo lelii e leeso mo sellaani (siwiyeer), e nder suudu giriyaas (mo jawdi Waɗirtee nii).

✓3. Nanngal Bagboo to Koddiwaar

Iiñcuru Koddiwaar fuɗɗorii ko daawal diɗmal toɗɗe hooreleydaagu, e maayirɗe noowammbar 2010. Caggal nde ɓe njooɗii duuɓi 10 ɓe njuɓɓinaani woote. Addi iiñturu nduu, ko luural woote, e tuumamuya nguyka. Alasan Watara mo Goomu woote leydi ndii e winndere ndee keɓtiní, kam e Looraa Bagboo, mo Diiso Doosɗe heɓtini, pooɗondiri lefol laamu :gooto fof wiyi ko kam woni hooreejo leydi dagiiɗo. Bagboo salii heɓtinde Watara, tottita ɗum laamu ngu joginoo ko ina wona duuɓi sappo. Iiñcuru nduu waɗii ko ina wona 3 000 maayɗo e miliyoŋ egguɗo. Bagboo jaggaa ñalnde 11 abriil. Ko ñalnde heen Diiso Doosɗe fili Alasan. O woondi ñalnde 6 mee.

Ñalnde 5 desaambar 2011, ñaawoore Bagboo fuɗɗii to La Haye, to Ñaawirde Kuuge Winndere, sabu makko tuumeede warhoore neɗɗaagu,haa arti noon golle goɗɗe yoorɓerndaagu.

✓4. Afrik worgo naatii BRICS.

E batu 3ɓu ardiiɓe BRIC njoodinoongu to Saña (Siin) Afrik worgo naati goomu leyɗe naange (EAC) e Dental Ƴellitaare Afrik hirnaange (SADC), kawrii to Johanesburg to Afrik worgo, pelliti haaldude e sosde jehre wellitaande tatiire, burnde mawnude e nder Afrik. Ndee jehre maa renndin 2ɓ leydi e fotde ɓ00 miliyoŋ aadee…

✓5. Puɗɗagol kaaldigal ngam cosgol nokku njulaagu bellitaaɗo ɓurɗo yaajde. Nokku njulaagu bellitaaɗo woni nokku mo leyɗe jeyaaɗe e mum njomnondirtaa duwaañ. Nalnde 12 suwee hooreeɓe leyɗe e guwarnamaaji Jehre Afrik fuɗnaange renndaande (COMESA) e Dental Afrik fudnaange (EAC) e Dental Ƴellitaare Afrik hirnaange (SADC), kawrii to Johanesburg to Afrik worgo, pelliti haaldude e sosde jehre wellitaande tatiire, ɓurnde mawnude e nder Afrik. Ndee jehre maa renndin 26 leydi e fotde 600 miliyon aadee…

✓6. Jeytaare Sudaan worgo.

Sudaan worgo heɓi hoore mum ko ñalnde 9 morso (sulyee), caggal nde woote diisnorɗe njuɓɓinaa e lewru siilo (saawiyee) ko ina wona 99% yimɓe leydi ndii cuɓii ceertugol worgo ngoo e rewo ngoo. Ndii leydi kesiri ina aldi petroŋ. Ndi heerondiri ko e Ecopi e Keñaa e Uganndaa e Konngo RDC е Nenndaandi Santarafrik. Wertallo mayri ko 589 745 km², yimɓe mayri tolniima e miliyoŋaaji jeetati e feccere fittaandu.

✓7. Naatgol konu Keñaa to Somaali ngam haɓde e milisiyee en wiyeteeɓe Sebaab. Sebaab en ina njooɓtoraa dahngo tumarankooɓе wanngotooɓe e leydi hee, walla yimɓe gollotooɓe e pelle ballal.

8. Maayde Kaddaafi.

Gila colte (feebariyee) 2011, luulndo Libi, e gardagol Diiso Ngenndi e mudda (CNT) ko ko ummanii haɓde e laamu Kaddaafi wondude e ballal leyɗe hirnaange. Kaddaafi baɗɗo duuɓi 42 e laamu. Ñalnde 19 marsa, kaɓɓondiral leyɗe hirnaange e gardagol Amerik e Paris e London, fuɗɗii bommbude konu Kaddaafi e werlaaɗe murtuɓe ɓee kaɓirɗe. E lewru juko (ut) ɓe nanngi Tiripoli, ɓe liɓi laamu Kaddaafi, mo ɓe nanngi ñalnde 20 oktoobar, ɓe mbari ɗum. Biɗɓe makko tato kadi mbaraa. Ɓiyiiko biyeteeɗo Sayfu Al Islaamu, jaakoranooɗo jogori lomtaade mo oo, nanngaa e lewru jolal (noowammbar), kam ne. E wiyde CNT, hare ndee waɗii 30 000 maayɗo.

✔9. Batu Durbaan njowitiingu e baylagol ngonka weeyo. Kanngu woni batu mbaɗtungu 17ɓu. Ngu udditi ko ñalnde 28 noowammbar.

✓10. Yooro to “ Allaadu Afrik ”.

Yooro mawngo ina yani e oo diiwaan kam e Keñaa e Uganndaa gila rawane, yooro ngo hono mum yiyaaka ko ina wona duuɓi 60. Fedde Ngenndiije ina hiisii wonde fotde 12,4 miliyoŋ neɗɗo ina cokli faabeede, sabu heege, haa teeŋti noon to Somaali…

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments