Caggal hooreejo, ko Dr Alasan Jah rokkaa konngol, ɗuum ko e udditgol ñalngu nguu. Caggal ɗuum, to joɗnde Dallinannde too, yeewtere heewnde faayiida yuɓɓinaama toon e gardagol cukko-hooreejo, hono Mammadu Haasi Mbay, e tawtoreede hooreeɓe teddungal, (hono Sammba Joom Bah; Mammadu Siley Bah, e Umaar Idiriisa Saawo), e carɗoowo tedduɗo Kajjata Maalik Jallo, e hooreejo Afrik Ummital, hono Muusaa Mammadu Jallo, e seernaaɓe gollinooɓe he Duɗal ɗemɗe ngenndiije (Aamadu Seydi Jiggo, Abdulaay Haaruuna Sih, Faatimata Joop), e janngunooɓe he duɗe ƴeewndorɗe (Usmaan Kan, Aysata Raasin Njom, Raki Kamara, Aysata Aali Bah…) e hoohooɓe fedde ndee woɗɓe. Maa en njaltin huunde e haala maɓɓe he ndeeɗoo tonngoode, ko heƴaani heen koo, e tonngoode 200, so Alla jaɓii; ɓe njaɓana en ngantu…
Mammadu Siley Bah
Eɗen nganndi won e dumunnaaji leefre waɗii, kono hannde eɗen mbaawi yettude Alla, mbiyen ko woni ɗoo koo hollitii wonde yimɓe ɓee puɗɗiima jogaade pinal e faamamuya wonde Ɗemngal neeniwal, ko kañum woni Alhaali oo. So neɗɗo toppitaaki ɗum alaa ɗo fayi. Kadi leñol ko ɗemngal tan ! Pulaar, Arab, Sooninke, Wolof ko ɗemngal tan, so ɗemngal maayii tan leñol maayii. Won e leyɗeele Pulaar maayii toon, walla nattii jogaade toon doole, ko wayi no Caad en nii, fulɓe nattii toon. Enen ne, ndaro-ɗen, ɓamten ɗemngal men, mbele leñol men ine waawa tabitde.
Eɗen njetti Alla, eɗen nganndi laamu meeɗaa semmbinde jaŋde ɗemɗe ɗee, kono noon enen e karallaagal men, e katantaagal men, e darnde men, e hare men, woodii ɗo yettaa. En njyii laamu jaɓiino e oon dumunna waɗde ko haalaa ɗoo koo, sosde Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (DƊNG), jaɓii naatnude ɗemɗe ɗee he nder njanngiin, kono nde tawnoo jamanuuji mbayliima, ɓe njahtirii caggal. Kono hannde en njettii Alla, won ko ɓe puɗɗii faamde. Mi yiyii ko ɓooyaani koo he tele, yimɓe pelle Ɓamtaare Pulaar, Sooninkooɓe e wolofaaɓe ine noddaa to Duɗal Ngenndiwal Njuɓɓudi laamu (ENA), ɗumɗoo ko huunde moƴƴere. Faamaama wonde ardiiɓe njuɓɓudi laamu, e ñaawooɓe, e jaaynooɓe, so mbaawaani ɗemɗe ɗee, njanngaani ɗum en, golle mum en peewataa. Waɗi noon ko so neɗɗo ardiima leydi, ardiima diiwaan, fektaama Ɓoggee walla Kayhayɗi, walla Mbaañ, faamataa Pulaar, gardagol mum feewataa, wontata tan ko koloñaal. Hannde wayi tan ko no koloñaal en ngardii en. Ɗum noon so faamaana hankadi ardiiɓe ɓee ina poti waawde ɗemɗe ɗee, mbaawa haaldude e ɓe ngardii ɓee, ɗuum ko huunde moƴƴere ! To ñaawirɗe too, en njeyaama e haɓaaɓe haa ñaawooɓe ɓee mbaɗti dañaneede nantinooɓe sibu adan ɗuum woodaano, neɗɗo ine waawi nanngeede to polis, tawa ko haalpulaar, tawa mawɗo polis nanataa Pulaar, nawee ñaawoore, tawa porkireer waawaa Pulaar, nawee to ñaawoowo loskoowo, ine ñaawee, tawa waawaa Pulaar… Ɗum noon ko wiyetee jogaade hakke heedaneede (droit à la défense) koo, woodaano. Ɗumɗoon noon ko huunde nde min ndaraninoo haa heɓaa, e yettere Alla. Eɗen njogii yaakaare maa ɗemɗe ɗee ƴellito e leydi hee.
Saawo Umar Idiriisa
Haalaama kono haɗataa haa jooni eɗen mbiya tan banndiraaɓe, wonde FƁPM addii haa ɗoo ! Onon sukaaɓe, ko goonga ko jooni ngar-ɗon, kono duuɓi 44 wonaa balɗe sappo. Ɗum noon, onon suaaɓe tiiɗno-ɗee, ƴettee fedde ndee, minen min ngardii heen haa ɗoo. Ko heewi liggaama kono hankati ko onon njokkata. On kawrii noon e ko weeɓi, Pulaar sariima, alaa fof ɗo alaa, gila e fannuuji karallaagal, haa e coñce, fof waɗaama. Onon sukaaɓe tiiɗno-ɗee ɓamtee ɗemɗe mooɗon. Ina ɗaɓɓi muñal, e njuɓɓudi, fof yahdata. Gooto fof yo janngin, suusna. On njaaraama.
Kajjata Maalik Jallo
Banndiraaɓe mi salminii on onon kala. Won teskuyaaji njiɗ-mi waɗde. Enen eɗen kaala ɗoo jaŋde ɗemɗe e jarribo waɗanoongo ngoo, eɗen kiisii ko ɗum ɓural. Kono paamee, e wonande leydi ndii, ko woni e hakkillaaji yimɓe ɓee koo, ko ine jeyaa e ko ɓeydi ceeraagu ɓiɓɓe leydi ndii, mbayliigu mbaɗanoongu e hitaande 1979. Waɗi noon ko mbayliigu nguu yettanooki, ngu kuppaa, paatira-ɗen e njuɓɓudi ngoɗndi ndi jotondiraano e mbayliigu nguu, ɓee cuɓii janngude Farayse, ɓee mbiyaa yo njanngu Arab, mbaaɗen enen no heedtuɓe e Farayse nii, ɓeya mbayi no hutoriiɓe en ɗuum nii, ene cikka, ma a taw, enen ko Farayse tan woni nguurndam men. Heddii laamu kadi bonniti Farayse oo, enen eɗen njokki e dogde e rewde e Farayse oo. Ɗum noon ine moƴƴi tawa ine waɗee jeeyngal laaɓtungal, tawa yimɓe ine paamninee wonde ko bonnugol mbayliigu nguu addi ceeraagu nguu, wonaa mbayliigu nguu e hoore mum.
Geɗal ɗimmal ngal, njiɗ-mi haalde koko faati e ko mbiyaton dallinannde ndee : Dallinannde wonaa forsude yimɓe, dallinannde naamnii ko karallaagal, e waawde jaɓnude yimɓe, ɗum noon hoto way no huunde loownde fitana nii. Hoto way no pooɗanto-ɗen ɗemɗe men ɗee nii ko ngam kontoraade Arab. Ƴeewen famminde yimɓe ɓee wonde hay jiɗɗo yo en njanngu Arab oo, hay jiɗɗo yo en mbaaw Arab oo, waawata rewrude ko e ɗemɗe men ɗee. So en mbaɗii ɗum maa ustu seeɗa, miɗo sikki, tooke.
Geɗal tataɓal ngal faati ko e laamu nguu e hoore mum : laamu noototoo he yimɓe tan ko so yiyii ɓesngu ine giƴƴanii huunde, ine yiɗi ɗum, ine huuñƴi heen. Sinno nde ɗuum waɗetee ndee, ɓe njiyi yimɓe ɓee ine kuuñƴi heen, maa ɓe ngabbo heen. Kono gooto fof ine foti anndude ɗo heedi. Minen kam ko min mbaawi waɗde heen, ko to suudu sarɗiyeeji. Min mbaawaa hannde wiyde amin mbaɗa sariya ngam ɗemɗe ɗee yo keɓtine. Min ngalaa kaan mbaawka, sabu ɗuum, hay yimɓe meeɗen ɓee ngoongɗinaani ɗum tawo, alaa ko haali heddiiɓe. Tee oɗon nganndi Asambele gollortoo ko keewal. Kono en mbaawii tafde kam goomu, hay so yimɓe 30 kam ine mbinndii heen. Ine waawnoo ɓurde ɗoon, kono ko 30 tan cokluno-ɗen, ƴettu-ɗen. Ɓeen ine njahdi e dallingol gonangol he mum ngol. Ɗum noon, ɓeen so mbaɗii dallinannde mum en, pelle ɗee mbaɗii ɗuum, ɓesngu hollii yiɗde muuɗum, miɗo sikki, ine waawi laamu nguu nootoo heen.
Geɗal nayaɓal ngal ko sato meeɗen. Ɗemɗe ɗee, won ɓe ndenndu-ɗen ɗum en. Ɓe koɗdu-ɗen ɓee cikkata ma a taw ko enen keedi sara he ɗemɗe ɗee, so en ƴeewdaama e Senegaal, e Gine, so en mbiyii eɗen ɓamta Pulaar, ɓe mbiyata ko ɓe njiyani toon Pulaar ine ɓenninee, ine jannginee, ɓe mbiyata ma a taw ngon-ɗen ko e waɗde politik tan. Ɗum noon, mi anndaa hol feere fotnde waɗeede, kono jokkondire ine poti waɗdeede he leyɗe goɗɗe ɗee, mbele semmbe mbaɗaten oo, aɓe mbaawa waɗde hono oon semmbe, ɓe mbaawa jaɓnude leyɗe maɓɓe ɗee yo ngoppu ɗemngal tuubakooɓe ngal, ngabboo e ɗemɗe maɓɓe ɗee. So ɗuum waɗaama, eɗen njahri heen yeeso, maa en ndañ ɓe njahdu-ɗen. Kono enen tan so en pooɗii, saraaji men ɗii pooɗaani, maa saɗtu. On njaaraama.
Doktoor Alasan Jah
Ɗemngal neeniwal, ko kañum woni sodorde wonande cukalel haa jaŋde mum waawa yuumtude no haanirta nii. He leydi meeɗen, ko ɗemngal gootal (Arab) jannginirtee. Njiɗ-ɗen ko hollitde wonde, ko yo ɗemɗe neeniije njannge, kono kadi yo ɗe laawɗine. So en mbiyii yo ɗe naatne he tippudi jaŋde, yo a taw janngo eɗe ndokkoya golle, tawa so neɗɗo janngii ɗemngal ine waawa golloraade ɗum. Waɗde paamen janngude ɗemngal mum firtaani riiwtude ɗemɗe keddiiɗe ɗee. En njiyii leyɗeele keddiiɗe kala njanngata ko ɗemɗe mumen, cawndina ɗoon ɗemɗe keddiiɗe ɗee, haa teenti e engele, nde tawnoo ko kañum ɓuri jogaade daraja. Ɗemɗe noon alaa ɓurngal goɗngal ngal, heddotoo tan ko ɓurngal looweede ganndal. Ɗemɗe men ina mbaawi roondaade ganndal, ina anndaa. Ɗum noon wasiya am e yimɓe ɓee, ko gooto fof yo eto waɗtude ko fannorii koo (spécialité) he Pulaar, yo waañnjito ɗum e ɗemɗe hee, ko huunde himmunde. Hannde eɗen ɗoo kaɓanoo yo ɗemɗe men ɗee laawɗine, yo naat e tippudi jaŋde. Mbele so wiyaama, yo ɗe naat e tippudi jaŋde eɗen keblanii ɗum ? Golle keewɗe mbaɗanooma ɗoo, haa teeŋti e golle duɗal ɗemɗe ngenndiije, haa leyɗe taariiɗe Moritani tuugnii he ko gollaa e leydi meeɗeen koo. Waɗde ko ɗum firti ko eɗen njogii karallaagal e hattan oo, kono laamu nguu dartinii ɗeen golle. Pelle ɗee (Pulaar, Wolof, Sooninke) ina njokki golle mumen. Kono paamen ɗe ngonaa laamu, ɗe mbaawaa waɗde won geɗe. Waɗde ko enen joom ɗemɗe en ɓee, poti tiiɗnaade. So tawii laamu rokkaani en hakke men, ndokken koye men ko kattan-ɗen koo.
Ndaro-ɗen, ɓeyden faaminde koreeji men ɗii, so en njiyii ɗemɗe men ɗee ina njahra ɗoo haa hannde, ko koreeji men ɗii ngoongɗinaani ɗemɗe ɗee ina njogii nafoore. So en njiyii fedde Farankofoni daraniinde ɓamtude Farayse ina wiya yo ɗemɗe afriknaaɓe njannge, ɓe mbiyraani noon Alla ɓolo, ɓe cemmbiniri ɗum ko yenaneede so tawii a fuɗɗoriima ɗemngal maa, ina addan maa feɗɗitaade e janngude ko heddii koo, weeɓnan maa ɗum.
Ɗum noon, ndarano-ɗen ɗemɗe men!
On njaaraama
Aamadu Seydi Jiggo
Nduttittoo -mi ko e wiyde, fedde Ɓamtaare Pulaar ko fedde men enen fof (coodɗo kartal e mo soodaani kartal), sabu ko waɗi ɗoo koo, ina holla ɗum e garal yimɓe ɓee.
Ko nde fedde leñol, fedde hujja, fedde pinal, fedde ɗemngal. fedde ɓamtaare pulaar, eɗen nganndi ko fedde daraninoonde jannginde mawɓe (rewɓe e worɓe) ngam haɓde e humambinnaagal. Fedde ndee yuɓɓinii jeewte, ngam humpitde ɓesngu nguu, haalande ɗum wonde nafoore daranaade ɗemɗe ɗee, yo ɗe njannge, yo ɗe mbinnde, ɗe naftoree.
Ina wayino nde duuminooma e ɗuum, nde jumpii e ɗuum, ko juuti, kono aduna koko yahata, ngonkaaji kesi ina ngooda. Fawaade e ɗuum, fedde ndee yuurnitiimaa ko nde waɗatnoo koo, alaa ko ɓuri ɗum heewde faayiida, kono nde waawaa tan wonde fedde pinal hirjinoore, alaa-e-sago nde diwa ɗoon. Ko ngoon miijo noon tafi, addi daranaade ɗemɗe ngenndiije ɗee, yo ɗe laawɗine, no ɗemngal Arab ngal laawɗiniraa nii. So ɗum ɓennii, ɗe naatnee e tippudi jaŋde leydi ndii, ɗe ngona ɗemɗe dokkooje kala ɓiɗɗo Moritaninaajo kuutoriiɗo ɗe, no wuurdi. Ɗuum woni kuccam kesam fedde ndee.
Tesko-ɗen noon, haa jooni nde riwtaani hirjinde e jannginde, kono kuccam fedde ndee ko ɓuri teeŋtude e duuɓi sappo garooji ɗii, ko ɗuum. Ina moƴƴi, enen fof poten heen humpito eko woni kuccam fedde ndee jooni. Ina moƴƴi kadi paamen, ɗaam kuccam hol no njiɗ-ɗen ɗowirde ɗum. To bannge peeje, go’o, ko ruttaade e ɓesngu nguu, e famminde ɗum darnde ndee, ɗum ko e peeje ɗee jeyaa, e yuɓɓinde ɓesngu nguu ummaade dow feewde les, ummaade les feewde dow. Kono ko jiidaa e ɓesngu, tawi njeyaaka e men, kono ina ngoongɗini potal to bannge ɗemɗe e pinal, ɓeen hoto ngacce. Miijo woɗngo, wiyee ko tawde fedde ɓamtaare Pulaar, ina wondi e pelle goɗɗe pine, hono wolofaaɓe e Sooninkooɓe, yo mbaɗdu kaɓɓondiral, tawi fayndaare ndee ko wootere, sabu gootal waawaa yahde tawi goɗɗe ɗee ngaraani. Ɗuum noon, no mawɓe men mbiyatnoo nii « mbaɗen lasal, mbaɗen maaw ».
Feere woɗnde, ko roɓindaade denndaangal ko dañaa heen, ngam hollitde laamu nguu kattanɗe ɗemɗe ɗee, to bannge jaggondirde e tamondirde, gooto fof tawi ina haala ngal goɗɗo ngal, kadi ina waawi nafde leydi ndii to bannge deeƴre mum. Kadi, semmbinde leydi ndii e daranaade ɗum potal hakkunde leƴƴi ɗii, to bannge pinal e ɗemngal. Ɗuum noon, enen fof en eeraama, e ɗaam kuccam. Mbeɗe heewi nande “ fulɓe ko miliyoŋaaji 2, walla miliyaaruuji 2, ko waawi wonde heen fof, ko goonga eɗen keewi, kono noon, hol ko toownata ɗemngal ngal ? Dr Alasan Jah haaliino heen, eɗen njaaji, kono en cuwaa toowde. Toownata ɗemngal ngal, ko ngal loowee gannde, ɗuum eɗen njogii annduɓe, so nootiima heen ina mbaawi gollude ɗum. Won ko waɗaa heen noon, e gooto fof ko fannorii koo, ina jogaa, kono ko heewi heen muulaaka, sabu ngalu abbaaki. Jogiiɓe ngalu ɓee nootaaki, annduɓe ɓee kadi fof ngardaani. Won heen arɓe, kono kadi won ɓe ngaraani, ɓe ngaraani ɓee kadi, alaa-e-sago njiylee. Firti daawal ngal ko juutngal, en puɗɗaaki tawo. Ɗuum noon gooto e men fof, yo faam ndee dallinannde alaa mo faltii (laamɗo, ceerno, galo, baasɗo, debbo, gorko, mawɗo, suka… ekn.)
Faarmata sammba Joob
Gooto e janngintunooɓe duɗal ɗemɗe ngenndiije(abbiima e duuɓi 16)
Ko wiyetee faayiida ɗemɗe koo, alaa jeddi, diwtaama. Miin, sukaaɓe am nayo, mbaɗ-mi ɗum en ko he Pulaar, sehilaaɓe am heewɓe, mbiyi kam “ aan Faama, ko a kaangaaɗo, ƴettaa sukaaɓe maa fof, mbaɗaa ɗum en he Pulaar ? ” Mbiy-mi ɓe “ ngaccee tan, ɗum ko sodorde, maa on njiy nafoore ndee yeeso”. Kono, mbeɗe yetta Alla, ɓe ndañii bakuuji maɓɓe, afo oo ko jannginoowo ɓalliwal e wayliwal (physique chimie) duɗe hakkundeeje ɗee. Mbiy-moo-mi yo o waɗtu ɗum e pulaar. Miin e hoore am, haa jooni mbeɗe janngina, sahaaji so mi haalii Farayse elewaaji paamataa, nanooɓe Pulaar ɓee, mi fammina ɓe, yeru he ganndal nokku. Sukaaɓe safalɓe ɓee e jolfuɓe ɓee ko hono noon mbaɗirantu-mi ɗum en. Laamu yamiraani ɗuum, kono ko ɗuum tagata sukaaɓe ɓee faamde. Ko ɗum nafoore nde haaldotaako,sabu cukalel so naatii duuɓi tati, nayi, ina anndi nano ñaamo… Kono so wontii koɗal waawaa faamde. Uddirtu-mi ko eeraade rewɓe ɓee yo njanngin, yo kaal ɗum kala ɗo njahi (jehre, yannge…).
Abdullaay Haaruuna Sih
Mi janninii Pulaar to Duɗal Joyaɓal (école 5) Nuwaasoot, he Duɗal ƴeewndorgal. Sukaaɓe njannginatnoo-mi ɓee, ko 25. Sukaaɓe ndeen, ngadotoo ko janngineede ummo, jooɗo, ƴeew, suut junngo… Kono miin, ɓeen sukaaɓe nde ngari ndee, min mbaɗdi ko duuɓi tati, peccu-mi ɓe e pecci tati. Yettude Alla ɓe keɓindii taro no feewi. Ko sodorde mawnde, sabu ko ɗemngal neeniwal. Yahii haa sukaaɓe ɓee, ngari e waɗoyde kawgel lewru mbooy wonnoo, laamu nguu yamiri yo waɗire ɗemɗiɗiije (bilingues), jinnaaɓe ɓee ndarii, haa hawraa yo hiisa kaa waɗe he ɗemɗe neeniije. Kawgel ngel, heen njeegomo ɓenni. Hitaande reftunde heen ndee, gooto e heddiiɓe ɓee ardii Moritani fof. Ɗuum yonii daliilu janngude ɗemɗe neeniije ɗee ko sodorde mawnde. Seede am ko Aali Caam, koroowo jaŋde. Ina jeyanoo e almudɓe am, Usmaan Sileymaani Kan. Woni ngoƴa am gadano hannde, ko yo yimɓe ndaro haa ɗemɗe ɗee njanngee.
Fannu goɗɗo oo, yo en paam fedde ɓamtaare pulaar tan waawaa roondaade ɗee golle. So tawii yimɓe ina ngoni he leydi, yo ndaro, ngannda ina njogii hakke he leydi ndii. Ndaro-ɗen yo ɗum jokku. Ina himmi, tee ina addana yimɓe ɓee suusde, kadi waawde semmbinde ɗemɗe mumen ɗee…
En majjaani fedde ndee, ko fedde pinal, maa daro e semmbinde e daranaade pinal ngal, kono ko heewi e geɗe baɗateeɗe ɗee, alaa e sago dawruɗe ɗee ndaroo laŋ, mbele ina siynee. Sabu gonɗo e dawrugol, yiyannde muuɗum foti wonde ko toppitaade no leydi mum yahri yeeso.