samedi, janvier 10, 2026
Google search engine
JaɓɓordeFaggudu29 mee 1968 e 15 sulyee 2012 : gollotooɓe cuniima

29 mee 1968 e 15 sulyee 2012 : gollotooɓe cuniima

E hitaande 1968, ubriyeeji Suwoyraat luurdunoo ko e sosiyatee Mifermaa, dahatnooɗo jamɗe leydi men, sosiyatee laatinooɗo  » laamu e nder laamu « , ina waɗa ko welaa ; hannde ne, ubriyeeji Aksuus luurdi ko е sosiyatee biyeteeɗo MCM, dusoowo kiri men e kaŋŋe men, ina posna sato men, tawi alaa fof ko ɓesngu men naftorii e njeeygu ɗeen oogirɗe.

E oon sahaa, laamu ndeftinoongu Farayse heedannoo ko sosiyatee jananinke ; hannde ne, laamu Asiis heedani ko sosiyatee jananinke, kono wonaa kay daranaade nafooje ɓiɗɓe leydi ɓe alaa ko laajii so wonaa hujjaaji mum en. Ko ɗum addani jaaynde Le Calame winndude : “ dimndooji oogirɗe men ndoostata laabi men. ” Sosiyatee berlotooɗo “siyaaniir” e posoneeji goɗɗi sato men, mo hay gooto anndaa ko ittata e kaŋŋe men e kiri men, mo hay gooto anndaa coodgu yeeyata ɗum, oogirɗe ɗe naftaani hay baɗte ɓesngu men (geɗal leydi men yettaaki boom 3, 5%), sosiyatee ciiɓotooɗo gollotooɓе men ɓе njobaaka hakke mum en, sosiyatee mo jogaaki hay politik jokkere enɗam gooto, gijortooɗo en uddude, so tawii tạn woodii isluɗo ”. “ Sosiyateeji ndeenka kam e gardeeɓe men fof ngontii cibooji maɓɓe, sibu alaa ko ndartorii so wonaa reende nafooje MCM, ina piya ina mbeñcita kala dippudo… ” “ Bone mbaawaa diwde ɗuum…

Hol jamirɗo gardeeɓe ɓee yande e gollotooɓe men, subaka law ? Hol jamirɗo yo ɓe piy ɓe ha ɓe mbari heen yimɓe ? Hol ko haɗi laamu nguu waawnude sosiyatee oo yolbinde e artirde jabbere mum, waasa yande e gollotooɓe miskineeɓe ɓe ngalaa doole ? Hol ko MCM rokki laamu nguu haa ko ngu keɗoroo ɗum nii fof ?

Ko goonga kaŋŋe ko « kaŋŋe », ko huunde nde weeɓaani e ɗii ɗoo sahaaji, tee leydi men njurminiindi ndii waawaa waasde naftoraade ɗii ngaluuji fof. Kono yahde haa turanoo sosiyatee jananinkeejo ciiɓotooɗo en haa mbuwa, sabu ketton e ngabbon, sosiyatee posnoowo sato men, leeptoowo ɓiɗɓe yummiraaɓe men, gijotortooɗo en uddude isinaaji mum so en ɗooftaaki yiɗde mum, ko huunde nde hay gooto waawaa faamde… ”

Eɗen ciftina tan ɓee ɗoo gollotooɓe ko yahnooɓe gerew tuggi jamma alarba faade alkamiisa ngam ɗaɓɓude moƴƴingol nguurndam mum en e ciynugol nanondiral ɓe mbaɗdunoo e sosiyatee oo e desaambar 2011.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments