samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilHoohooɓeGolle winndiyaŋke Njawaar Kan

Golle winndiyaŋke Njawaar Kan

Porfesoor Njawaar Kan, jannguɗo dowrowo fannu Ganndal leydi wayniima en, ina ɗaldi en ndonu ngu aadoraaka, maantinirngu nuunɗal, muñal e giɗli ɓiyngu yummiraagu. O heɓi seedantaagal makko jaŋde jowitiingal e Ganndal leydi ko e nder duɗe jaaɓi haatirde Ndakaaru e Pari VII.

Njawaar Kan jeyaa ko e yonta sippirtenooɓe e kitaale 1968, dillere haɓotonoonde tiimaandi koloñaal nde tammbinoo ɗum sippirooji sanɗaaji e miijooji  pinal. Ɗum addaniino mo e oon sahaa mobbeede e waawnere e nder larme. Gila nde o yahrata e duɗe hakkundeeje (lycée national) o jeytoraama e ko lollirnoo « Mouvement National Démocratique » dillere ngenndiyankoore e demokarasiyankoore Moritani, o waɗti nguurndam makko fof daraniiɗo hakkeeji aadee e kala ɓure jotondirɗe e potal, gaagaa lorla e tooñanngeeji ɗi o hawratnoo.

Amo tawaa etee ko o seede muddaaji caɗeele peeñnooɗe hakkunde leƴƴi e kitaale 1966 e 1989. O reftiima ɗum e nder binndanɗe makko, haa arti e ɓurnde maantinde e majje « Maayo saliima seerndude »,  ɗo o seedtoto geɗe jurminiiɗe ɗe o humpitii, kollirooje ceeral hakkunde leƴƴi e tooñanngeeji ɗi o wuurnoo e lor aadee « passif humanitaire » e nder Moritani.

Ndeeɗoo winndannde maantoniri ko wonde ɗum eeraango ɓiyleydaagu, ɗaɓɓoowo beldital tawa jaŋngooɓe winndannde nde fof yoo keɓtin muuseeki e mette guuranooɗe e oon sahaa mbele ina mbaawa mahdude jaŋngo mum en.

Gila he cukaagu makko heccu, Njawaar Kan naati e Dental Kuuftidinngal Sanɗaaji e wonɓe e Heblo (UGESM) luulndinoongal e coftal laamatiri ndii. Ɗum addanii mo dummbeede duuɓi ɗiɗi tuggi 1972 haa 1974 e nder tuddule soldateeɓe. Ina moƴƴa yontaaji jooni ɗii ngannda nguurndam ɗam o wuurnoo ɗam, humpito makko heeriingo e sippirooji denndaaɗi, sabu maa ɗum addan ɗum en faamde taariik kimmuɗo e nder nguurndam Moritani.

« Laawol liiltungol », hono tiitoonde deftere makko ɗimmere nde o winndi, woni tiimtorgal makko garwaniiwal ko Demmba. Demmba noon heewi wonde ko ɓiɗɗo ɗimmo e nder ɓesngu Fuuta Tooro. He nder ngol pentol, o ardini binndol makko ko Sheek Haamiidu Kan. Faandaare ndeeɗoon deftere ko hollirde jotondire e nder galleeji fuutankooɓe e dewondiral parlinaangal sabu kecciigu ngam mawninde aadaaji pinal e diine tiindiiɗi e jaaral yeeso. Njawaar ina rutta teddungal e aadaaji fuutankooɓe ganni tawa omo hollira heen caɗeele ɗi njogii e waawde yahdude e oo aduna baylotooɗo tawi nangtagol renndo ngoo e ko ɓenni fawii ko e piɓle jowitiiɗe e kaaldigal e ballondiral. E nder binndanɗe makko, Njaawar Kan holliri ko neɗɗo jankiniiɗo, jaadiiɗo renndo e goɗɗuɗo cooyngal. O waawi taccude jolɗe keewɗe caɗeele, diwtude ɗum en ngam huccitande ko fayi arde e ƴellitde kaaldigal.

O woniino e nder nguurndam makko diisneteeɗo sara Hooreejo Ndenndaandi e gardiiɗo Booñ Ngenndi ngam Kisal Renndo (CNSS). O ƴellitii Moritani tawi amo nawdi ƴoyre (miijo laaɓtungo) e pellital ɓiyleydaagu. Ñemmbude darnde makko, ɗaɓɓiri aroyooɓe ko mahde renndo tuugiingo e muñal e kormondiral, gaddanooje gooto e men fof jeytoreede e tafgol nguurdiigu moƴƴu.

« Njawaar kan suddiima leppi leydi, leydi suddiima leppi teddungal ».

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments