Nelaaɗo (JKM) jibinaa ko ñalnde subaka altine jeenay lewru Rbiiyul awwalu e nder ɓesngu Bani Haasim e hitaande ñiibi, tawi capanɗe nay hitaande ɓennii e laamɗo Kisra ani Surwaan, ina hawra e noogaas, walla noogas e ɗiɗi lewru abril hitaande 571 jibneede Annabi iisaa (JKM). E fawaade e haala ganndo gooto ina wiyee Mohammed Sileymaani El Mansuur fawri, e ganndo koode gooto ina wiyee Mahmuud Baasa.
Naniraama ko ibnu Saad : hono yummum Nelaaɗo Alla (JKM) o wiyi : nde njibin-moomi nde mi tinii annoore mawnde yaltii e am ko ina yeynoo tataaji Saam. Hono ɗuum kadi naniraama e Ahmed gaa Irbaadi Bun Saariya.
Gaatuleeje : ñalnde o jibinaa nde kadi won gaatuleeje njiyaa ñande heen ngam won e geɗe teddugal njiyaama njani e ñalnde heen, yiyaama kadi to ɓeen ndewatno Allaaji mum en jeynge duppitii heen, won e nokkuuji maɓɓe dewirɗi geno maɓɓe kelii )anlde heen. naniraa ɗum ko Bayhakiyyu.
Jibinegol : ndeen yummum Nelaaɗo Alla jibinii ɓiyum tedduɗo oo, ɗoon e ɗoon o neli e taanum nelaaɗo ngam tin tinde ɗum o jibinii afo makko hannde. nde oon nannoo ɗum tan ! ummii dogi ari, nde o yettii o ƴefti tiggu o, o naatidi e mum to nder suudu kaaba to, o yetti Alla o manti ɗum o suɓanii mo innde Mohammed nde, etee ndeen ɗoon innde alaano e inɗe Aarabeeɓe. caggal ɗum o haddini mo ñalnde ñalngu jeeɗiɓiiwu, hono no Aarabeeɓe mbaɗiratno.
Muynam nelaaɗo : adii muynin-de mo caggal yummakko kanko nelaaɗo Alla (JKM), ko debbo gooto ina wiyee suweybata, gonnooɗo e les njiimaandi Abii Lahbi e kosam ɓiyum ina wiyee Masruuhu. ko adii ɗuum tawa oon muyninii Hamjata Bun Abdul-muɗlabi, caggal makko kadi oon muyninii e biyateeɗo Abaa Salamata Bun Abdul-asad Elmaksuumi.
Nguurndam makko to bani Saad :
Laatiima ko woni aada to bannge Aarabeeɓe : won e maɓɓe so njibinaama, ina keewi jagganeede muyninoowo ngam reentanaade ɗiin yoga e ñabbuuli gaadoraaɗi, ina ɓeyda kadi semmbeeji mum en e teeŋtin-de leppi mum en. ina wona kadi neɗɗo teyliiɗo to batte ɗemngal gila e ummoraade nde wonnoo e tekke.
Ina wayno Abdul-Mu jaggani nelaaɗo Alla (JKM) muyninoowo, Muynani-mo ko debbo gooto e rewɓe bani Saada ibnu Bakiri, oon woni Halimata Bintu Abii suwaybi, jom galle mum ina wiyee Haaris bun Abdil-asaa Elmikna, e nder suudu maɓɓe he wooturu.
Banndiraaɓe makko toon to bannge muynam : Abdullaahi Bun haaris, Raanisata bintu Haris e jasamata bintu Elhaaris. Nehi mo toon, ko Abii Sufyaa bun Elhaaris ɓiy baaba makko tokooso kanko nelaaɗo Alla (JKM).
Laatima baaba makko tokooso, hono Hamjata bun Abdul muɗlabi; oon ne kadi muynii to bani Saad ibnu bakiri en, yummum oon kadi muyninii nelaaɗo Alla (JKM), tawa ina woni to Halimata. Laatima hamjata bun Abdul-muɗlabi ko o muynidiiɗo nelaaɗo e jeese ɗiɗi, heen yeeso Ko to bani Saad en, yeeso ɗimmo ngo ko to Suwaybata.
Halimata noon nde muyninta-mo nde, o yiyii heen barke firti: ko o yiyii heen nafoore mawnde Sanne e kaawisaaji ɗi o suusaano daartude, ngam kanko Halimata o wiyi: miin e hooram, mi miijiim artirde mo to yummako, ko ndeen o ƴetti mo o nawti mo to yummako, miin fof e reerɗude o heddoo e amen, ɗum woni nawtu moo mi. Nde njettii-mi kaalan-mi ɗum yummako mbiy-moo-mi : so tawii mi woppii ɓinngel-am ngel to amen mbiɗo hulani ngel ñabbuuli gonɗi e nder makka ɗi. ɗoon e ɗo min ceertaani no feewi ha o artiri-mo e amen.
Ko hono nih o heddorii e bani Saad en haa timmini duuɓi nay walla joy caggal nde o jibina. Ko ɗoon caɗeele ceekgol ɓernde makko joli. Naniraama Muslim gaa Anas hono nelaaɗo : Jibiril arii e makko o mo fijda e cukolon ɗiɗon o jaggi mo o liɓi mo, o seeki becce ɗe, o itti ɓernde nde o looti ɗum o lootiri ɗum ko ndiyam Biiri jam jam ɗum fof tawa cukolon kon ndogii, kon payii to yummum nelaaɗo, kon mbiyɗum: Mohammed jaggaama waraama ɓe ndogi ɓe njaɓɓoyii-mo ha ɓe kawri e makko o mo arta, ɓe ƴeewi mo ɓe tawi keeci makko ina moddi leydi.
Ngonka makko to yummkao tigirigi : caggal nde Halimata yiyi ɗeen ɗoon caɗeele o huli o ruttini-mo to yummako Aminatako. ɗoon o wonti ha o timmini duuɓi jeegom, Aminata ƴeewtindi miijii waɗde njillu ngam juuroyaade jom galle mum Abdullaahi, baaba mum Nelaaɗo Alla (JKM) to nokku ina wiyee Biisurbi. Kanko Aminata o yalti Makka o tacci yolnde ko ina tolnoo e teemedde joy kilo meeteer o mo wonndi e ɓiyiiko alyatiim Mohammed nelaaɗo Alla (JKM) o. debbo gooto ina wiyee Ummu Aymana ina liggantunoo mo, o ɗaldoyi ɗum Abdul-muɗlabi to Makka. O duumii to o juurinoo to ko lewru. O uddi njillu ngu, nde o artata o mo fayti makka ñaw heftii-mo e laawol ɗum tampini-mo e hakkunde laawol ngol o maayi nokku ina wiyee Abwaay hakkunde Makka e Madiina, ko hono nih yummum nelaaɗo (JKM) oo, saŋkorii.
Gartugol nelaaɗo to Makka : ko taaniiko Abdul-muɗlabi itti mo Abwaay to yummako saŋkii too, artiri-mo Makka. Caggal ɗuum noon, ɗum wonani mo ngoƴa kanko Abdul-muɗlabi, ngam jaɓataa seertude e makko nelaaɗo Alla, ngam yurmaade mo, o mo jooɗodoo e mum e dow leeso makko o wona e moomde keeci mum, o mo anndi wonko o teskitee e mum kono o mo deƴƴi ɗuum, nde o timmini duuɓi makko jeetati e lewbi ɗiɗi e balɗe sappo taaniiko Abdul-muɗlabi saŋkii. Hade mum ruttaade noon tawa fodiino ɗaldude mo baaba makko tokooso Abii ɗaalibi sehil baaba makko no feewi.
Nguurndam tampere golle makko : laataaki nelaaɗo Alla (JKM) ina joginoo golle keeriiɗe, ngam latiima o mo aynat noo ndammiri. o ayniino to bani Saad ibnu Bakiri en, to makka to kadi o aynaniino kooriji makko nokku ina wiyee Kharariiɗi. nde o heɓi duuɓi noogaas e joy o yalti o yeeyoyi to Saam e jawdi Kadiijatu yoo mbelemma Alla won e makko.
Hono Ibnu Is-haakh wiyi: laatiima Kadiijata ko debbo jeeyoowo jom teddungal e jawdi, o mo ligginannoo worɓe ina njeena mo o hokka ɗum en heen seeɗa. Laatiima khuraysinaaɓe ko suudu yeeyooɓe e nder Aarabeeɓe, nde yettinoo mo kanko kadiijata ummoraade e nelaaɗo to bannge nuunɗal e moƴƴere e mawnude hoolaare e moƴƴere jikku, o felliti ɗaldude mo jawdi makko yo yaltitde e mum fa’ade Saam, o noddi ɗum o looyndii ɗum so ina yiɗi yaltitde e jawdi makko ngam yeeyoyde to Saam, nelaaɗo Alla jaɓi ɗuum, caggal ɗum ɗoon o hokki ɗum jawdi makko, oon yalti fayi Saam ina wonndi e cukalel makko ina wiyee Maysara.
Dewgal makko e kadijatu Bintu khuwaylid : ndeen o artii to Makka ummoraade Saam, Kadijata yiyii e nder jawdi mum ndi hoolaare e ɓural ngal meeɗaano yiyde ɗum e ko ɓenni, e ko cukalel makko jaadunoo-ngel e makko to Saam ngel, ko ngel yiyi e nelaaɗo to bannge yuumtude miijo e ɗemngal gooŋɗu-ngal e mƴƴude. Ko ndeen Kadiijatu anndi yiiytii ko majjirnoo ɗum : laatiima hoo hooɓe Makka e hooreeɓe cuuɗi mum en, ina ndeerɗunoo e resde kadiijata kono o jaɓanaani ɓe ɗuum. caggal ɗuum kaŋko Kadijatu o yeewtani sehil makko debbo ko woni e nder fittaandu makko won-de o mo yiɗiri nelaaɗo dewgal e laawol Alla, oon ne leeltinaani ɗum yehi to nelaaɗo o udditani ɗum ngaal ɗoon damal, kañum ne weltii heen ete jaɓii ɗuum. nelaaɗo kañum ne yehi to baabiraaɓe mum tokosɓe o haalani ɗum en wonde o mo yiɗi resde kadijata, ɓeen ne mbeltii heen, ɓe njehi to baaba mum kadiijata ɓe ƴamani mo Kadiijata. ko e ngol ɗoo laawol dewgal ngal humaa Sehil Kadijatu o noon, wiyatee Nafisatu Bintu Munayya. ina tawtoraa kumal ngal Bani Haasim en, e Hooreeɓe jom leppi en, ɗum ɗoon noon ko nde o ruttii Saam caggal lewbi ɗiɗi, o teŋi kumal ngal ko poliiji noogaas, ɗiin poliiji noon, ko ɗum haɓɓatee e dow leggal tiim-ngal e dow woyndu ina safiree baagal ndiyam. Oon saanga laatiima kadiijata duuɓi mum ina njahra e capanɗe nay hitaande, duuɓi nelaaɗo Alla (JKM), ina yahra e noogaas e joy e oon tuma kadiijata laatima won de ɓurɗo rewɓe ɓesngu mum en teddude e heewde jawdi e hakkilantaagal, ngam ko kanko woni debbo gadano mo nelaaɗo Alla adii resde o restaani hay gooto goɗɗo e dow mum ha oon maayi.
Ɓiɓɓe nelaaɗo Alla e kadijetu : ɓiɓɓe nelaaɗo kala ko kadijettu jibini ɗum en, ɗum woni ɓeeɗoo arooɓe :Alkaasum, rewi heen jeynaba, rewi heen ko Rukkuyya, rewi heen Ummu kulsuum, rewi heen ko Fatimata, rewi heen Abdullaahi. ɓiɓɓe nelaaɗo fof noon maayri ko cukaaku, kamɓe fof kadi nde ɓe maayi nde o mo wuuri, kono ɓiɓɓe rewɓe ɓe kañum en fof tawtoraama lislaam ete kamɓe fof ɓe ngoŋɗiinii, kamɓe fof kadi ɓe perii fayde Mediina kono kamɓe rewɓe ɓe fof, ɓe maayi e yeeso baaba maɓɓe so wonaa faatimata, oon heddiima caggal nelaaɗo haa timmi lewbi jeegom o tawtoyi ɗum firti ko ndeen o maayi.
Seeɗa e jubbannde ngam anndude Mohamed (JKM) : ngam anndude Nelaaɗo Alla, Mohammed (ywaw) : o wiyatee ko Mohammadu Bun Abdullaahi Bun Abdul-Muɗlabi, Bun Haasim, Haasim ummii ko e kuraysi, kuraysiyaŋkoove Aarabeeɓe, ɓeen ne ngummii ko e ngeñgu Ismaayil ɓiyum Ibraahiima, (JKM), yo won e Annabi men Mohammadu ɓurɗo ɓurnaaɗo winndere. O dañii e ngurndam makko, duuɓi capanɗe e jeegom e tati (63) ina heen duuɓi ko nde o nelatee, heen duuɓi noogaas e tati, ko o Annabi ko nelaaɗo, o fuɗɗori Annabaagal ko e simoore janngu woni (heɗɗere), o neliraa ko simoore “tuɗɗiiɗo”, leydi makko ko Makka, o ferii feewde Mediina, Alla neli-mo yo jeertin yimɓe e bone sirku o nodda ɗum en e woodtoɗinde Alla. Ko e ɗeeɗo geɗe o jaggi ha timmi duuɓi sappo o mo nodda ngam anndin de yimɓe Alla ko gooto goɗɗo m alaa denndidiiɗo. Caggal ɗuum, o ŋabbinaa dow asamaan, eɗen nganndira ɗuum e simoore (Maarije), kaawise (1—7).
Ina jeyaa e keeriiɗi Annabi (JKM) :ɗum ko tawa o mo ɗaanii nder lobbudu suudu haa woodi ko ari e makko nanngi mo seeki hakkunde ɓernde makko haa les wuddu makko yaltini ɓernde makko loowi heen ganndal e iimanaagal ngam semmbin de doole makko. e ɗuum ko o woni e dow mum. Caggal ɗuum o addanaa muumun-teewel ɓuri mbabba mawnude etee wonaa mbabba puccu, ina wiyee (Buraak), woni e )ñeeŋtaade haa takkii sara makko o waɗɗinaa e dow heen wonndude e Jibirl (JKM) ɓe ngari haa ɓe tolnii Bayti Elmakdas, ɓe njippii ɗoon kaŋko nelaaɗo o juulni ɗoon Annabaaɓe e nelaaɓe Alla kala ngam feññinde teddungal Mohammadu (JKM) won de ko Imaam koolaaɗo. caggal nde Nelaaɗo juulniɓe e kattanɗe Alla Jibiril ɓennini-mo to dow asamaan nde o yettii toon nde, o tawi toon ko ɓeeɗoo Annabaaɓe :
Asamaan gadano : woni ɗoon ko, Aadama yo kisal won e mum
Asamaan ɗimmo : woni ɗoon ko, Yahyaa e Iisaa ɓe, (ɓjk) en
Asamaan tataɓo : woni ɗoon ko, Yuusuf (JKM)
Asamaan nayaɓo : woni ɗoon ko, Idiriis (JKM)
Asamaan joyaɓo : woni ɗoon ko, Haaruuna ɓiiy Imraan miñi mum Muusaa yoo kisal won e makko
Asamaan jeegoɓiijo : woni ɗoon ko, Muusaa ɓiyum Imraan mo kisal woni e mum
Asamaan jeeɗiɓiijo : woni ɗoo ko, Ibraahiim sehil Alla. laatima nde ɓe jettii ɗoon nde ɓe tawi ɗoon Annabi Ibraahiim ina keeci mum e galle nguurndameeji ñalnde kala capanɗe jeeɗiɗi ujunere Maleyka ina naata ɗoon ngam rewde Alla e juulde refti heen ɗi njalta goɗɗi kadi ngara janngo mum, ɗi hay gooto anndaa keewal mum en no poti so wonaa Alla.
Caggal ɗum ɗoon, Jibiril ɓennini mo to jaaɓi haattirde e nder asamaan jeeɗaɓiijo o. Alla holli mo toon kaawisaaji keewɗi ɗi neɗɗo waawa jaŋtodaade, caggal ɗum Alla fawi e makko juulɗeele capanɗe joy, ko ndeen o tellii ha o wirtitii Muusaa, oon naamndii mo hol juulɗeele Alla fawi e dow leñol ma juulɓe ? o wiyi: capanɗe joy, Muusa wiyi-mo: yo rutto to joomiraaɗo oo, o ñaagoo yoo ustan mo ngam ina anndi leñol makko hattanaani ɗuum. O ruttitii to joomiraaɗo o ñaagii ɗum yo ustan mo, Alla kañum ne ko newiiɗo ustani mo, wattani mo juulɗeele joy ñalnde kala e jamma mum. Nde o wirtitii Muusaa laawol goɗngol, o wiyi mo : yo rutto ha ɓura hoybude o wiyi o hersii hankadi caggal ɗuum, o jipporoyi ko to Makka nokku ina wiyee Gales o juuli ɗoon subaka darɗe ɗiɗi. Cagga ɗuum, ina wayno hankadi farlinaama e dow makko waktuuji joy ñalnde kala o juuli Makka duuɓi tati caggal ɗuum o yamiraa yo o fer feewde Mediina. Waɗi noon ko Makkanaaɓe kaɗii mo waajaade e nder Makka hitaande sappo e tataɓiire e lewru Rabiiyul-awalu, ko e nder nduun lewru kadi o jibinenoo caggal nde o nelaa ha timmi duuɓi sappo e tati e nder Makka o mo waajo o roŋki dañde keewal yimɓe e nder kuraysinaaɓe so wonaa ɓeydaade salaade noddaandu makko e ɓeydude tooñaŋngeeji fayde e makko e fewjude peeje no ɓe mbardi-mo kanko e gooŋɗinɓe mo Ngam kamɓe kuraysinaaɓe fof ɓe ndenndii ɓe noddi batu to galle diisnoniral Makkanaaɓe Ngam ƴeewde hol peeje potɗe dañeede ngam warde (JKM) ɗum Noon ko caggal nde ɓe puɗɗii yiyde yoga e sehilaaɓe Nelaaɗo e yiɗɓe ɗum ina pera Ina payi Medina. Yo Alla hokku en taweede e saha mo wuuri enen kala e hoddiiɓe.
Jibril Muusaa JOOB