samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilPinalKooliKoolol Pinal Jowol  : mbaɗen Coñce

Koolol Pinal Jowol  : mbaɗen Coñce

Ñalɗi e ñalaaɗe, ñalaaɗe ñallii ɗo hono mum en ngoodaani saka limoo. Ñalɗi tati ñalaaɗe tati ñaam golliije tati. Ñalɗi tati ko nde naange fuɗi he Jowol laabi tati no nge meeɗaa fuɗirde. Ñalaaɗe tati ko ñalaande laamu nde felliti waɗde koolol pinal ngenndiwol  to Jowol e  ñalaande pine daande maayo nde njaɓɓii koolol mumen e ñalaande Jowol nde sahre Biraan Gaale ɓoornaa cakka teddungal e yommbinaade balɗe tati teddungal e ndimaagu. Ñaamgolliije tati ko nde laamɗo leydi waɗi baɗal mawngal darni calɗi ɓamtaare fagguduyankoore, naatni he Jowol ngalu keewngu ngam heɓɓitaade gollooɓe e miskineeɓe, ende ngu felliti wonde yo gorle koolol ngol won hitaande kala, ende darnde daande maayankooɓe ndarii ngal yooɗnude KOOLOL NGENNDI PINIYANKEEWOL TO JOWOL.

He yimre arab waɗananoonde koolol ngol, jimoowo oo ina wiya heen tawi ko Jowol haalata ɗoon: « ko miin woni mo ceerundal (ɗemɗe e pine mum) alɗini ɓesngu mum. Ko miin woni baccirteeɗe kawsara… » ko ngaal ɗoon cerundal woni cuɗaari daande maayo kala. Ko ndiin cuɗaari feeñi he KOOLOL NGENNDI PINIYANKEEWOL TO JOWOL 2023.

Ganni Jowol (he mbaydi keeriindi) peeñii haa mbiyaa maa a taw Jowol maaynooɗo oo koko wuurti. Jowol Sammba Gelaajo Bookara tabakali Jaaƴe Garme en, Farba Jowol Biraan Gaale en. Ñalnde heen mi yilmitiima ko yimatnooɓe gumbalaa njimatnoo ko nde mawɗo leydi oo naati Jowol. « Pucci ndogii dow laaɗe kayii les ». sinndo kay wonaano mboɗo anndi puccu ngardiingu nguu ko puccu Kaaliidu Yero Pennda wonaa Ummu Latooma ngu Sammba Gelaajo, Sinndo kay wonaano mboɗo anndi gawlo makko ko Jeynaba Duggel Gawlo, wonaa Sewi Malal laayaan. Sinndo kay wonaano mboɗo anndi ardii laaɗe ɗe ko Kaaliidu Bayel Ñaŋ e mawɗo mum Abdul Joob , wonaa Bookara Dikal. Kono mi yiyii dadiiɓe dadungal waaño e konu ina ardii ɗum en Aamadu Kaaliidu Wan, seeɗa mi faayda mo e Niimaa Hoolaa Aali Bedenki, pullo piɗoowo he soññere so laaɓaama woofataa. Walla mi Faayda mo e Gobi, Umar Hamaad Bukaar Jam Lih.

Coorti baali mbaɗii haa njilmito-ɗaa Baali Manna he Kumballi. Karta e kaabi coortii piyi gaarawol mbaɗi cakka, coorti callinoyi ɗo woɗɗaani. Ñalnde heen latiiji boombi piyii ƴiiwoonde. Goomu pinal koolol pinal Jowol 2023 waɗiraa ko yo won wutte koolol Jowol he dingire e mbeddaaji, jehri e waalo. To lemi-ɗaa kala njiyaa gaaɓɗi laaɓɗi, ñamri gite tufam noppi haa waɗii garnooɗo Jowol fof yeewnii ɗum gila nde hooti janngo mum.

Kono to bannge coñce, holi ko heblanoo to jimɗi e ngamri ?
Ko adii fof goomu pinal Koolol Jowol toɗɗi ko pelle tati: mawɓe e sagataaɓe(jokkolɓe) e sukaaɓe. Faanditanoo he keewal maɓɓe ko feeñninde mbaydi kesiri njimri yimɓe heewɓe yuɓɓuɓe yahduɓe ɗo luural alaa gila he njimri haa he taaɓe. Hay so noon ɗum dañaaka waɗeede he dingiral ngal sahaa dokaaɗo oo yonataa. Jooni noon ndokken ɗo jimɗi maɓɓe ceertuɗi jimaaɗo walla potnooɗi yimeede toon nde keɓaaka yimeede.

SUKAAƁE
Ina waɗi sukaaɓe worɓe e rewɓe
Sukaaɓe rewɓe: eɓe potnoo fijde fijirde nde ceŋɗe ɗiɗi. Senngo kala suɓoo taartotooɗo gori maɓɓe ɗiɗi tawi ina reftireftina konngol gootol haa arta ɗo umminoo tawi foofaani walla fuujaaki yeru : “ ɓir-mi ñalel ɓir-mi yumma mum, ɓir-mi koodel to dow too…”, walla “ mboɗo wuppa mboɗo bula, jontaaɗo ɓoornoo…”. So o ummiima he yahde, yimɓe senngo makko mbiya “ yumma yahii, yoo jaaƴo, yumma yahii, yoo jaaƴo…”. Yimɓe ngoya senngo mbiya, “ leggel laalo fuɗii ɗoo, o fergitoo o yana, leggel laalo fuɗii ɗoo, o fergitoo o yana…”. eɓe njogii fijirde woɗnde, ko sukaaɓe ɗiɗo piyondirta juuɗe mumen. Newe e caggal newe tawa ina yahdi. Eɓe njima ngol ɗoo kasol: “ neene am neene am Dikko fiyii kam kellel, baaaba am baaba am Dikko fiyii kam kellel, deƴƴu tan neene am ko he sahre janannde ngon-ɗen. Leggel boru yoo ! Lekki ñaayataa banndum…”.

Sukaaɓe worɓe ɓe : ɓeene potnoo ko yimde jimɗi njulliiji hono ɗi : “Njulli Njaay yoo Jajal, Mboomri Jooboo, pottii janngo jajal,  golle kaaltee. Mbabba ruudii jajal, fowru reentii, nde potii janngo jajal, golle kaaltee. Nagge ruudii jajal, gaynde reentii, nde potti janngo jajal, golle kaaltee…” eɓe njima heen kadi kasi, yeruuji “oo karaw sagurattee, oo  karaw magurattee, sagurettee magurattee, oo karaw bedi ngaddi…”  walla kadi “nagge huunii to dow to woorataa Barka Buulel, moƴƴa ŋari toowa koofol, oorataa Barka Buulele”. Walla kadi, “corok corok nder galle, senku lenku nder maayo. Sole giddii garba ñiiɓii. Woy sole yoo woy nooroo.” ɗiiɗoo kasi e firooji mum kala ina potnoo yimeede toon.

SAGATAAƁE

Sagataaɓe ina njogii jimol teeyngol e jimol ñaaƴirgol e jimol mogo

Teengol teeyngol, bismorgol : ɗoo noon ko yimɓe kala njahdinta  “ on koofnaama, xa nawaari, xa bisimilla, mawɓe meeɗen on njaaraama”.
Min njiyii, min mbeltiima, oo sewoo, golle mooɗon hannde maa taariiku haaltoy janngo. Woyyoo maa sahre, sahre moƴƴere malaande, o xeeri debee, sahre ɓoorniima cakka teddungal. Yo a jogoro jam, yo a jogoro jam…”
Jimol ñaaƴirgo bakkorgol : sukaaɓe ɓee ina potnoo yimde huunde he yimre DAS JOWOL..

Aamadu Sammba Demmbele

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments