jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilPolitikKo kaaldigal walla ko diisnondiral ?

Ko kaaldigal walla ko diisnondiral ?

So oɗon teskii e yontaaji ɓennuɗi, teeŋti  noon e duuɓi sappo ɓennuɗi ɗii, laabi keewɗi ooɗoo fannu e dawrugol etaama kono alaa fof ko gasi heen : kaaldigal Ndakaaru, jeynoo sabaabu mum ko Abdel Ajiiju dergitde laamu siwil en ngadanu ngarnoongu e gardagol Siidi wul Sheex Abdallaahi, caggal nde keewal wootani mo he woote laaɓtuɗe, ɗe yoga e gollotooɓe politigi ngoongɗini, njaɓi. Ine jeyaa e ko saabinoo ɗum, caggal pollugol laamu Maawiya, luulndo jaɓondiriino e laamu Eli wul Muhammed Faal nde diisnondirta e mum laabi, mbele dabi woote ine  mbaylee, yoga e geɗe kaɗatnooɗe woote rewde laawol pirtaa e dow nanondiral.

Ko ndeenɗoon ummannde rewaa haa laamu Siidi wul Sheex Abdallaahi ari, ñalɗi diisnondiral njuɓɓinaa hakkunde luulndo e laamu (parti laamu e wallidiiɓe mum kala), etiiɗi huɓindaade yoga e caɗeeli leydi ndii, teeŋti noon e jotondirnooɗe e caɗeele jolnooɗe e kitaale 89-90, memnooɗe tigi rigi ngootaagu leydi ndii. Ko he oon sahaa kuule cuusnderaagu ƴettaa : heɓtinde wonde ko laamu saabii bonanndeeji kala baɗnooɗi, yeru warngooji militeer en, taccingol Muritaninaaɓe ɓaleeɓe, caggal ɗuum woodi kuule puɗɗii ƴetteede ko wayi no artirde taccinanooɓe, woodi heen ƴettitɓe golle mum en, keɓti gure mumen, kono dartini kiin ummaaki ko pollugol laamu e gardagol wul Abdel Ajiiju he hitaande 2009. Oon kuudetaa noon ƴaggii nde wonde luundo dari laŋ, wiyi “ɗum ɓennata !”. Aduna oo walliti ɗum, ruttanaa njiilawu maslaha he gardagol renndo adunayaŋkeewo ngoo. Ko ɗum addi pottital Ndakaaru, nde wonde luulndo ngoo fuɗɗiima hortaade etee renndo adunankeewo ngoo konngol mum nattii wonde gootol, won heen puɗɗiima naatteede, jaɓondiral waɗi hakkunde waɗduɓe ngar-mi ngaraa ɓee, yo kaaldigal waɗ to Ndakaaru e dow seedamfaagal renndo adunankeewo ngoo. Ko yalti he ko ɓuri teeŋtude he kaaldigal hee ko : yo HCE (njuɓɓudi ndi militeer en tafnoo ngam laawɗinde laamu mumen) fuse, yo wooteeji njuɓɓine tawa ko laamu e luulndo potata rip he njuɓɓudi ngardotoondi ɗum ndii, etee, he ko fayi arde, “ kaaldigal ” ko kuutorgal potngal golloreede he nder politigi baawɗo ummineede fof.

Wooteeji mbaɗii, A.A. laamtii. Ko huunde tijjanoonde sabu mo “ lañani hoore mum fof, tekkina bannge mum ”, kaalanɗo mo haala kaaldigal nanondiranoongal Ndakaaru fof, o wiya ɗum “ yo rutto Ndakaaru ”, ɗoo ko Nuwaasoot, ɗum noon firti tan ko jamfa jolii. Hay so tawii caggal ɗuum won kaaldigal ngal o jaɓondiri e luulndo (2013) koko “ safalɓe mbiyata kilaam vowg sineyni ”, o yiɗnoo tan ko dañde e luulndo ngoo dagnanɗo mo woote, etee o dañii ɗum.

E ooɗoo sahaa, eɗen njooɗtorii jaɓni laamu nguu kaaldigal ko iiñcuru wondaandu nduu to bannge ñawu mbonngu ngondaangu nguu, e darnde laaɓtunde nde luulndo ngoo darii heen, e ardinde ɗum ngootaagu caggal nde ko wonnoo haɗiinde ko yahi (goppugol laamu Abdel Ajiiju). Luulndo ngoo ardinii yo bonanndeeji makko loske, laamu jaɓii ɗum sabu hiisii haŋkati Abdel Ajiiju ɓuri bonande ɗum e luulndo ngoo, ɗum rewii hannde haa o naatii kasoo (gaño gaño maa ko giɗo maa) haa njiyen ɗo ɗum joofoyta. Ko waawnoo heen wonde fof, huunde e luulndo ngoo nanondirii e laamu, fiɓondirii e mum e nder “ ɗerewol lelnoowol laabi kaaldigal ngal ”.

Beeli inan njowii he ngalɗoo kaaldigal, so tawii ko nanondiraa koo maa siyne, ɗum firti ko maa Muritani yaaɓan jamaanu keso ɗo yimɓe kala paami hankati fijo ngoo ari ko e juutde etee ko laamuuji ɗii tan caabii ɗum, so tawii laamɗo jooni oo rewaani e rewannde, eɗen njooɗtorii maa wood ko ɓosi he leydi ndii ko ina ɓamta ɗum.

Maamuudu H. Joob

Toɓɓe garooje kiisaaɗe ko kam en ngoni caɗeele gorwore he nder leydi ndii :

1. Paandaale kaaldigal ngal
 Dañde maslahaa ngenndiijo wonande caɗeele ɗe leydi ndii wondi ɗee.
 Waɗde mbayliigaaji jojjuɗi ngam sompude dowla tuugiiɗo he sariya, potal, ɗowoowo en e feewnitde nguurdam politigi he nder ngenndi ndii.

2. Ɗo tuugotoo : Ina fota noddeede e kaaldigal hee denndaangal doole politigi e nder ngenndi he. Partiiji e gollotooɓe politigi, maa wonii luulndo walla wallidiiɓe laamu e gardagol Hooreejo leydi ndii. Maa ɗum ƴaaŋ daawe ɗiɗi :
 Daawal gadanal
– jaɓgol goomu partiiji jeyaaɗi he Parlama
– Bismagol Hooreejo leydi walla kala mo waawi halfinde yo eero yimɓe he kaaldigal ngenndi hee
– Darnugol goomu kebloowu kaaldigal ngal e dow nanondiral jeytoraaɓe ɓee fof
– Ngalɗoo daawal foti joofde ko hakkunde jonte tati haa nay.
 Daawal ɗimmal : udditgol kaaldigal ngal ko ina tolnoo e jonte joy haa jeegom.

3. Tiitooɗe kaaldigal ngal
 Sisil demokarasii
– memtaali doosgal leydi e sariyaaji
– Cemmbingol Dowla tuugiiɗo e sariya
– Memtagol tippudi wooteeji
– Rewnude laawol nguurndam politigi

 Ngootaagu ngenndi
– ñawndude caɗeele ngenndi jowiiɗe, jotondirɗe e jojjanɗe aadee
– Ñawndugol gagga njiyaagu e batte mum
– Sakkude peeje ngam kaɓɓondiral renndo

 Moƴƴinde jiilgol Dowla :
– Haɓaade borjingol jawdi
– Memtagol ñaawirɗe
– Memtagol njuɓɓudi laamu
– Memtagol jeyi leydi e ndema
– Rewindaade e ƴellitde memtagol nehdi e cellal
– Ƴellitde bellitgol njuɓɓudi laamu
– Sakkude peeje gaddotooɗe keɓgol ɓiɓɓe leydi kala nafooje ummortooɗe e golle ndenndaandi e ƴellitde ciinugol e nuunɗal sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi golle ndenndaandi.
– Ƴellitde jeytoragol rewɓe, sukaaɓe e dente yimɓe men ɗanniiɓe e nguurndam politigi ngenndi e ballitgol maɓɓe ɓamtaare leydi ndii.
– Duusde e ƴellitde memtagol golle jaayɗeeli ndenndaandi e cemmbingol wellitaare jaayɗeeli.
– Danndude sato e haɓtaade kala geɗe bonɗe gardooje e waylo waylo weeyo
– Reende nafooje dowrowe leydi ndi.

4. peeje ciynirɗe njeñtudi kaaldigal ngal
 Bayyingol kaayit joofnirɗo jowitiiɗo e toɓɓe paamondiraaɗe ɗee tawa kala tawtoraaɓe ina ciifa ɗum.
 Wallondirde e feere nanondiraande no njeñtudi kaaldigal ngal siyniraa.”

Article précédent
Article suivant
RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments