« Nguurndam dow Leydi ine waawi daɗde he mbayliigu ngonka weeyo moolanaangu, tagooje kese lomtoo goodɗe hannde ɗee, baawɗe wuurde e tippudi nguurndam kesiri ndii (…), kono aadee waawaa ɗuum ». Haali ɗumɗoo ko ciimtol ngol teemedere ganndo jeyaaɓe he Goomu haralleeɓe hakkunde leyɗeele toppitiingu baylagol ngonka weeyo, cosaangu e hitaande 1988. Faandaare ndee ko waɗde ɓetooji jaajɗi he gannde nganndineeje, e karalleeje, e renndo-faggudeeje paatuɗe e mbayliigu ngonka weeyo, kam e sababuuji mum en, e baɗte mum en tijjaaɗe, kam e peeje dartorɗe. Wonaa laboratuwaar njiylawu, ko nokku karallaagal ceeɓngal, toppitiiɗo tonngude wiɗtooji baɗaaɗi nder laboratuwaaruuji winndere ndee no diidorinoo. Ndii njuɓɓudi ine udditanaa denndaangal leyɗeele jeyaaɗe he Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Ine jeyaa e mayri hannde 195 dowla. E hitaande 2007, ko kayri e cukko-hooreejo Amerik biyeteeɗo Al Gore, ndokkaa njeenaari Nobel wonande deeƴre.
Ciimtol cakkitol Goomu nguu, ngu huunde e mum siyani en alarba 23/6/21 ngol ine tijjaa he lewru feebariyee 2022. Ciimtol ngol ine usti tolno mo ɓeydagol nguleeki weeyo fotaani diwtude, jaɓniiɗo : nanondiral Paris 2015 dottiino oon tolno ɓeydagol nguleeki weeyo he degereeji 2 (so dañaama 1,5°C), Giec noon wiyi wonde, diwtude 1,5°C ine waawi jibinde baɗte bonɗe he nder teeminanɗe keewɗe, heen sahaaji baɗte duumotooɗe, ɗe ngalanaaka safaara.
Bookara Aamadu Bah