CNDH, hono Goomu ngenndiiwu Jojjanɗe Aadee saaktii, ñalnde 4 mee 2021, ciimtol mum wonande daawal 2019-2020. Toɓɓe paatuɗe e hakkeeji siwil e politik, hakkeeji faggudu e renndo e pinal, hakkeeji keeriiɗi (hakkeeji rewɓe, hakkeeji sukaaɓe, hakkeeji yimɓe wuurduɓe e ɗawre, hakkeeji hoɓɓe e mooliiɓe, hakkeeji nayeeɓe), kollitaama heen. Yanti heen, dame tati paatuɗe e cofte Goomu nguu to bannge ƴellitgol e ndeenka jojjanɗe aadee, cofte ƴellitgol hakkeeji aadee, e golle ndeenka ɗe Goomu nguu gollii, ciimtaama heen. Ko goonga Hakkeeji ɗii kala ine kimmi, kono eɗen teskoo ɗoo geɗe ɗe ciimtol ngol waggini ko faati e hakkeeji pinal e ɗemngal.
Ko Ciimtol ngol haali e Hakkeeji pinal :
“Hakkeeji pinal njeyaa ko hakkeeji biyeteeɗi hakkeeji yonta ɗimmo. Hakkeeji pinal ngaddotoo ko jojjanɗe yimɓe to bannge waawde jeytoreede e nguurndam pinal ɗam cuɓanii koye mum en…
Goomu ngenndiiwu Jojjanɗe Aadee nguu semmbinii laamu nguu nde ɓamtata ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof. Ngu semmbinii laamu nguu nde ɓeydanta ɗemɗe geɗal mum en nder jaayɗe nanyiyngo buur e keeriiɗe ɗee, ngam keɓtingol keewal pine, e sabu mum kadi wonde hakke jogaade ko heerorii e ngam kadi wallitde mahngo nguurdiigu moƴƴu e momtude kala ko ine adda miijooji heediheedaagu…
Ciimtol Goomu ngenndiiwu jojjanɗe aadee (CNDH) :
Baasgol firooɓe woodde nder ñaawirɗe
Goomu ngenndiiwu Hakkeeji aadee (CNDH) teskiima wonde alaa fof firooɓe heɓtinaaɓe ngoodi e denndaangal ñaawirɗe leydi ndii, tawi ko waawɓe nantinande ñaaweteeɓe ɓe paamataa ɗemngal kuutorteengal e ñaawoore.
Ɗum ɗoon noon ko yaɓɓude hakke tuumaaɗo jogii ngam faamde ko haaletee e jogaade keedoowo haa waawa daɗndude hoore mum he tooñannge.
Goomu nguu teeŋtinii ɗuum ko yaɓɓude hakke gooto fof jogii e ñaawoore nuunɗunde. Hakke ñaaweede nder ñaawirde jaambureere, nuunɗunde he nder daawal jaɓningal, tawa ine jogii hattan dartaade.
Doosgal leydi kañum e binndanɗe ñaawoore aduna oo e diiwanuuji ɗii ɗe Muritani siifi ɗee kala ine ngaddii oo hakke.
Goomu nguu waɗii wasiyaaji keewɗi ngam huuɓnude e gaddaade tabitgol hakke neɗɗo kala jogii e ñaawoore nuunɗunde :
– ɗooftaade fiɓnde hiisiide waɗaani ko boni, hakke yeddude, hakke heedaneede ;
– gaddanaade neɗɗo fof mum heɗeede nder potal e ko ɓuri yaaccaade ;
– Gaddanaade neɗɗo fof waawde yettinde ñaawoore mum to ñaawirde woɗnde wonnde dow ñaawirde ñaawnoo ɗum ;
– Ƴettande ñaawirɗe ɗee fof nantinooɓe heɓtinaaɓe, waawɓe, heblaaɓe no moƴƴi ;
– Gaddanaade heedooɓe ɓee waawde humpitaade e timmal, gila e fuɗɗoode, gila nde tuumaaɗo oo waɗaa he ndeenka ;
– Sompude gollirɗe ballitooje to bannge ñaawoore, yimɓe waasɓe.