Annduɓe ina kawri wonde ko wiyetee leydi men ndii ina ɓeydoo wulde koo, ko huunde woodnde. A ɓe luurdi tan to bannge tolno ɓeydagol nguleeki kii. Ko ɓuri heewde e maɓɓe (fotde 9 nder 10) ina kawri kadi ko golle aadee ngoni sabaabu ngool ɓeydagol nguleeki, haa teeŋti noon e kuɓɓugol geɗe baɗɗe karbon (petroŋ, ƴulɓe, gaas) kam e iirtugol leydi, Kono haa hannde ɓe cuwaa hawrude e huɓindaade batte ɓeydagol nguleeki kii, sibu ko heewi heen fawii ko e tolno ɓeydagol ngol. Ko noon kadi wonande golle potɗe waɗeede nde tawnoo aɗe njoopii ko cofte men kala, gila to bannge renndo haa to bannge faggudu, karallaagal, sato, cellal …
Ciimtol ngol Fedde ngenndiije dentuɗe saakti ñalnde altine 7/12/2015 ina feeñnini wonde 90% musibbaaji janɗi e winndere ndee e duuɓi 20 cakkitiiɗi ɗii, ina njotondiri e baylagol ngonka weeyo (kilimaa). E nder heen fotde 606 ujunere neɗɗo maayii heen, miliyaaruuji 4 pawɗi neɗɗo ngaañiima heen walla mbasii heen jawdi. Leyɗe ɓurɗe tinde baylagol ngol ko Dental Dowlaaji Amerik, Siin (leyɗe ɗiɗi ɓurɗe waawde wukkitde GGS), Inndo, Filipiin e Inndonoosi. Fotde 89% loraaɓe ɓee njeyaa ko e leyɗe pamare doole ; fotde 242 ujunere neɗɗo maayi ko e mobbooji (musiiba ɓurɗo bonde oo). Nguleeki kii warii 164 ujunere neɗɗo. Hedde feccere e musibbaaji ɗii ko ile. Musibbaaji kewɗi hakkunde 2005 e 2014 (fotde 335 musiiba) cowiima laabi ɗiɗi musibaaji baɗɗi hakkunde 1985 e 1995.
Haɓde e ɓeydagol nguleeki
Ngam haɓde e ɓeydagol nguleeki weeyo, alaa e sago yimɓe mbayla, e ko duumii, no njeñtinirta nguura mum en ngam ustude wukkito Gaasuuji Gaddooji Seer.
Ɗee peeje ina mbaawi wllitde e ɗuum :
- Ustude kuutoragol semmbe ummoriiɗo e ɓarakke nguurndam (petroŋ, ƴulɓe, gaas)
- Ƴellitde kuutoragol semmbe ummoriiɗo e semmbeeji kesɗitintooɗi (naange, henndu …)
- Ustude wukkito ummoriingo e ndema
- Ƴellitde daabaaji « laaɓɗi e ɗaatɗi » (woni ɗi njaltintaa cuurki …)
- Yuɓɓinde koɗki e sifaa duumiiɗo ngam huuɓnude soklaaji yah-ngartaa (woni e sifaa ustoowo yah-ngartaa, ko wayi no keɓnugol soklaaji kala e nokkuuji ɓadiiɗe koɗorɗe…)
- Lelnude doosɗe kiisɗe wonande gukkitgol mbaylaandi e otooji e diwooje e laaɗe ndiyam – Kuutoragol moƴƴol semmbe e nder koɗorɗe, gila e koɗorɗe ɓooyɗe e kese kala, tawa ina naatna heen pawe karbon e fawaade e fiɓnde posnoowo-joɓoowo…
Batte ɓeydagol nguleeki
Batte baylagol ngonka weeyo ina keewi no feewi. Won heen nii en puɗɗiima teskaade ɗum en. Kono, e tonngol, ɗeeɗoo batte ko heen njeyaa, hay so tawii en mbaawaa huɓindaaɗe ɗe kañje kala. Ƴergol geec e kujjitgol gure : Geecuuji ina mbaawi ƴerde sabu caaygol kaaƴe galaas gonɗe to gulli leydi. Gure keewɗe e winndere ndee inanjogori hujjitde so tawii ɗum dartaaki…
Ƴergol geecuuji ina yiyreede e sifaaji ɗiɗi :
- Sifaa gadano oo : 22 miliyoŋ ton gaas karbonik caayooji ñalawma kala e nder geecuuji ina ɓeyda « kaaɗeeki » ndiyam mum. Ɗum ina wara won ɗiin puɗi ɗi won ɗiin liɗɗi nguurnoo, walla kadi wara won koon kullon ndiyam, kon kullon ngoɗkon nguurnoo. Sikke alaa, ɗuum so rewii, batte mum ina njettoo nguurndam tagooje kala.
- Sifaa ɗiɗmo oo ko ɓeydagol ƴerngo geecuuji e fawaade e sababuuji ɗiɗi. Sabaabu gadano oo, nguleeki ina ɓeyda feto kala ndeelam (ndiyam ina liroo sabu nguleeki). Yanti e ɗuum, nguleeki ki ina saayna galaasuuji gonɗi e gulli leydi. Ɗaam caayam yantata ko e geecuuji, ɓeyda feto mum en.
Batte ɗumɗoo ko ɓeyadagol tooweeki geecuuji e kujjitgol duuɗe e gure gonɗe daande geec. Yeru, Nuwaasoot. Ilam mawɗe sabu toɓooli ɓurtuɗi : ɗuum ne kadi ina jotondiri e ɓeydagol nguleeki weeyo. En puɗɗiima nii teskaade ɗuum, sibu e kitaale jawtuɗe ɗee, ina teskaa toɓooli ina ɓeydoo fotde 7% hitaande kala. Musibbaaji goɗɗi, ko wayi no keneeli mobbooji ɓeydiima fotde laabi nay e nder duuɓi 20 fat. Nguleeki ɓurtuki : ɗum ko batte ɓurɗe yiytinaade e yaawde. E duuɓi ɓennuɗi ɗii, nguleeki warii yimɓe to Orop. Batte majjum e cellal ina keewi : – eɗum waawi addude ñabbuuli, walla ɓeydude ɗum en, ko wayi no ñawubuuli poofaango (Aasma ekn …) walla warde ɗoon e ɗoon. Bonnugol dunli : Leɗɗe ko mooftirgel ko wiyetee karbon koo, sibu leɗɗe guurɗe ina njagga gaas karbonik, moofta ɗum. Tee oon gaas ina jeyaa e geɗe caabotooɗe ɓeydagol nguleeki weeyo.
Ndeke leɗɗe ina laɓɓina henndu poofaten nduu. Teskaama noon, hitaande kala, fotde 13 miliyoŋ hektaar dunli ina maaya. Ko ɗum tagi ustagol leɗɗe ngol ina addana posone ɓeydaade heewde e weeyo, jiidaa e ko ɗum ɓeydata nguleeki koo. So tawii yimɓe ina njiɗi ɓeydo nguleeki waasa ɓurde 2°C (degreeji ɗiɗi Celsus), alaa e sago dunli kisnee.
Bookara Aamadu Bah


